DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 101 <-- 101 --> PDF |
NOVI MAGISTRI BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI ANDRIJA KRISTIC, dipl. ing. šum. Dana 16. lipnja 1999. godine Andrija Kristić, dipl. ing. šum., UŠ Vinkovci, Šumarija Cerna, obranio je svoj magistarski rad na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod naslovom: "Poredbena prosudba učinkovitosti prilagođenih traktorskih skupova pri izvoženju obloga drva iz prorednih sastojina spačvanskih nizinskih šuma". Svoj magistarski rad pod gornjim naslovom pristup- nik je obranio pred povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. se. Dubravko Horvat, predsjednik, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan (mentor) član, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. se. Boštjan Kosir, član, Bio- tehniška fakulteta u Ljubljani. Magistarski rad izrađen je pod vodstvom mentora prof. dr. se. Ante P. B. Krpana. Smatramo za potrebnim čitateljstvu časopisa "Šumarski list" predočiti kraći sadržaj magistarskog rada i životopis pristupnika. Andrija Kristić, dipl. ing. šumarstva rodio se 1. travnja 1965. u Gradačcu (BiH) u katoličkoj poljodjelskoj obitelji. Otac Jure, a majka Mare r. Gagulić. Osnovnu školu završio je u Gradištu 1980, a srednju šumarsku u Vinkovcima 1983. godine. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao 1989. radom iz područja uređivanja šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Strukturni odnosi u šumama općine Županja". Nakon diplome 1. srpnja 1989. počeo je raditi u Poljopri- vredno-šumarskom školskom centru u Vinkovcima, gdje je školske godine 1989/90. predavao stručne predmete iz šumarstva. Zatim se zapošljava u šumariji Cerna, u Upravi šuma Vinkovci, gdje i danas radi kao revirni inženjer. Poslijediplomski studij iz znanstvenog područja Iskorištavanje šuma upisao je školske godine 1993/94. te je, položivši sve ispite prema nastavnom planu i programu, stekao uvjete za izradu magistarskog rada. Magistaski rad Andrije Kristića, dipl. ing. šum. sadrži 156 stranica s brojnim slikama i tablicama. Rad je podijelio u sedam osnovih poglavlja: Uvod, Problematika i cilj istraživanja, Mjesto i metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Zaključci, Popis literature, Prilozi. Uz dopuštenje povjerenstva, odnosno mentora, dajemo prikaz dijela sadržaja izrađenog magistarskog rada koje je povjerenstvo predočilo Znanstveno-nas- tavnom vijeću Šumarskog fakulteta. Smatramo da se cjelovitije i bolje ne može ni dati takav prikaz. U Uvodu pristupnik izlaže razvoj ideje o istraživanju traktorskih skupova u proredama nizinskih šuma povezano za njegovu stručnu aktivnost i odabir poslijediplomskog studija. Poglavlje Problematika i cilj istraživanja pristupnik razvija u 6 potpoglavlja obuhvaćajući razvoj mehanizacije privlačenja drva u Hrvatskoj posebice na području vinkovačke Uprave šuma, na čijem je području prihvaćen poseban oblik privlačenja - izvoženje uz primjenu forvardera i drugih traktora s prikolicom ili polu- prikolicom. Vinkovci su bili središte razvoja i primjene takvih strojeva. Značajnu je ulogu u eksploataciji prorednih lužnja- kovih šuma odigrala traktorska ekipaža Pionir, kojih je broj 1985. god. na području spačvanskih šuma dosegao maksimum (gotovo 70). Pionir ekipaža je domaći proizvod oblikovan 1972/73. godine po uzoru na švedske Rottne ekipaže uvezene na to područje 1967. godine. Unatoč tehničko-tehnološkoj zastarjelosti i danas je u uporabi dvadesetak ekipaža Pionir. Svjesni nužnosti zamjene ekipaže Pionir modernijim sredstvima 1993., odnosno 1997. uvode se u eksploataciju prorednih lužnjako- vih sastojina suvremena FMV i Steyr ekipaža. Pri razmatranju rada ovih strojeva ističe se njihova pozitivna ekološka komponenta mjerena minimalnim oštećenjima sas- tojine. Ekipaže se kreću vlakama, sortimenti iz sastojine do polupri- kolice privitlavaju vitlom te utovaruju dizalicom. U pretposljednjem potpoglavlju pristupnik analizira neka dosadašnja istraživanja izvoženja drva i privlačenja drva općenito. Za temeljni cilj istraživanja pristupnik izabire usporedno ispitivanje nekih tehničkih i eksploatacijskih parametara triju traktorskih skupova (Pionir, FMV i Steyr) u uvjetima nizinskih lužnjakovih prorednih sastojina spačvanskoga bazena, koje će pripomoći objektivnom izboru najprihvatljivijeg stroja za izvoženje dr- 99 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 102 <-- 102 --> PDF |
va. Pristupnik navodi 10 podciljeva putem kojih će se dosegnuti temeljni cilj. Mjesto i metode istraživanja Pristupnik je prethodno opisao edafske i gospodarske značajke mjesta rada, polazeći od Uprave šuma Vinkovci i šumarije Cerna do gospodarske jedinice i radilišta na kojem su traktorski skupovi izvozili drvo. Pri tomu je uz opće klimatske, geološke i pedološke prilike prikazao raspodjelu dobnih razreda, etat i proizvodnju sortimenata u Upravi šuma Vinkovci i šumariji Cerna, precizno opisujući način rada traktorskih skupova te tehničko-tehnološke razlike medu njima. Na daljnjih 13 stranica obrazlaže metode prikupljanja i obradbe glavnih i pomoćnih mjernih podataka. Prema prihvaćenoj raščlambi vremena, pristupnik je za mjerenje vremena uporabio povratnu metodu snimanja, koja je općeprihvaćena metoda mjerenja vremena u šumarstvu. Pri razdiobi vremena oslanjao se na prijedlog IUFRO razdiobe vremena pri studiju rada u šumarstvu, kao i na dosadašnja hrvatska iskustva bazirana na njemačkoj (REFA) i skandinavskoj školi. Također je opisan način prikupljanja pomoćnih podataka poput udaljenosti privlačenja, privitlavanja, obujma drva i dr. Statističku obradbu mjernih podataka proveo je PC programima, ovisno o tome radi li se o fiksnim ili varijabilnim vremenima ili morfološkoj raščlambi vozila. Rezultate istraživanja razvrstava na sedam potpo- glavlja. U prvom potpoglavlju, morfološkoj raščlambi polu- prikolica, istražuje 8 vrsta parametara u odnosu na masu poluprikolice te položaj istraživanih poluprikolica u familiji od 27 tipova poluprikolica. Istraživane poluprikolice nalaze se na desnom rubu familije, što ukazuje na njihovu malu masu, posebno poluprikolica Kronos 250 - 6t, a i Metal - 5t. Ovisnost širine poluprikolica i širine kolotraga o masi ukazuje na to da se ova dva parametra nalaze točno u trendu familije, no uvijek na desnom krilu uzorka. Duljina, visina te visina klirensa su znatno iznad istraživanog trenda. Prikolice FMV 230 i Metal - 5t po nosivosti leže na liniji trenda, a poluprikolica Kronos 250 - 6t je znatno iznad trenda. Slično je i s najvećim podiznim momentom dizalice. Navedena istraživanja ukazuju na prednosti poluprikolice i dizalice Kronos 250 - 6t ali i na njezine nedostatke, posebice umanjenu bočnu stabilnost. Ekipažc su radile u praktično istim uvjetima. Na to ukazuje inače vrlo osjetljivo pitanje dimenzija i obujma izrađenih sortimenata. Prosječni obujam komada oblog drva kod sva tri stroja iznosi 0,18 m\ srednji promjer 25 cm, a prosječni broj komada utovara od 19 do 21. Steyrje s 3,3 m3 ostvario najmanji prosječni tovar, a Pionir s 3,8 m3 najveći, stoje razlika od utjecajnih 0,5 m3 po turnusu. Utvrđeno je da su ekipaže ostvarile za naše pojmove visoko učinkovito vrijeme, Pionir čak 79,3%, Steyr 77,11%, a FMV 75.0%. Od učinkovitog vremena najveći dio (56,4% - 60,8%) se utroši na rad na sječini (svi zahvati utovara), od čega na rad vitla otpada od 35% do 62%. Dodatno vrijeme kao dio priznatih općih vremena određeno je za sve tri ekipaže i iznosi 25,3%. Ostvareni dnevni učinak Steyraje 19,8 mVdan, Pionir 14,5 mVdan iFMV-a 13,2mVdan. Pristupnik je istraživao brzine kretanja opterećenih i praznih ekipaža po šumskoj cesti, vlakama i kod premještanja pri utovaru i istovaru. Općenito najbrži Steyr je na šumskoj cesti prazan vozio brzinom od 6,39 km/h, a pun 6,33 km/h. Na vlaci je prazan ostvarivao 4,22 km/h, a pun 3,97 km/h. Pri premještanjima brzina je bila također nešto viša nego kod ostale dvije ekipaže. Razlog leži u prijenosnom odnosu brzina suvremenog traktora Steyr, u rezervi snage te u nešto manjem tovaru. Pri proučavanju brzina privitlavanja sortimenata pristupnik je utvrdio najveće brzine kod Steyra - 1,28 km/h prema 0,85 km/h za FMV i 0,62 km/h za Pionir. U sva tri slučaja utvrđene brzine izvlačenja užeta su veće od brzina privitlavanja i to od 2,12 km/h kod Steyr do 1,32 km/h kod FMV ekipaže. Istraživanje dizalica je otkrilo zanimljivost. Kod inače zastarjele Pionir ekipaže konstrukcijska rješenja dizalice i vitla omogućuju najbrži utovar pri čemu troši 1,72 min/m3. Steyr za utovar troši 3,50 min/m1, a FMV 3,94 min/m´. Vezano za spomenuto, kod Pionira je vrijeme utovara 2,1 puta kraće od vremena istovara. Kod ostalih ekipaža utovar i istovar se izvodi hidrauličnom dizalicom, te je kod njih utvrđen uobičajeni odnos vremena utovara i istovara, s tim da je dizalica na Steyr ekipaži pri istovaru najbrža. Pristupnik nadalje iz učinkovitog i dodatnog vremena oblikuje vrijeme turnusa. Budući je dodatno vrijeme za sve ekipaže isto (25,3%) oblikovano vrijeme turnusa za udaljenost vožnje od 100 m po šumskoj cesti i 400 m po vlaci postaje realan osnov za ocjenu proizvodnih mogućnosti istraživanih strojeva. Steyr ekipaža za navedenu udaljenost ima normu vremena od 23,7 min/m´, a najlošija FMV ekipaža 34,1 min/m3. Shodno navedenome, dnevni učinak Steyr ekipaže za gornje udaljenosti dosiže 20,3 mVdan, a FMV 14,1 mVdan. Pristupnik također istražuje norme vremena i dnevne učinke strojeva glede udaljenosti privlačenja, te utvrđuje da Steyr ekipaža postiže najveće učinke, ali i najveći faktor smanjenja učinka s povećanjem udaljenosti izvoženja, što se pripisuje manjem kapacitetu poluprikolice. 100 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Ovisnost dnevnog učinka o udaljenosti izvoženja Troškovna analiza bazirana na FAO kalkulaciji i elementima kalkulacije Hrvatskih šuma p.o. Zagreb potvrđuje prednost Steyr ekipaže kod koje su izravni troškovi (43,39 kn/m1) niži za 25% od najtroškovnije Pionir ekipaže. Na temelju provedenih istraživanja pristupnik preporuča vučno vozilo, dizalicu i vitlo ekipaže Steyr te poboljšanje tehničkih značajki polupriko- lice Kronos - 6t u smislu povećanja bočne stabilnosti. Prostor za racionalizaciju nalazi u operacijama i zahvatima rada u sječini, za koje se troši iznad 50% učinkovitog vremena rada. Preporukom za smanjenje sadašnjeg razmaka vlaka od 75 m na 37,5 m želi smanjiti vrijeme izvlačenja užeta i privitlavanja tovara, za koje se pri sadašnjem razmaku vlaka troši do 35,2% učinkovitog vremena. Ocjena šteta u sastojini je povoljna. Oštećenja stabala nisu zabilježena, jer se ekipaže kreću po međusobno usporednim vlakama, privitlavajući izrađeno oblo drvo na vlaku. Štete na tlu svedene su na plitke, podnošljive kolotragove na vlakama. Zagađenje tla uljima i gorivom zabilježeno je kod traktorskih skupova Pionir i FMV radi neispravnog brtvljenja sklopova. Ocjena rada Ocjenjunjući rad, povjerenstvo zaključuje da su zacrtani ciljevi istraživanja potpuno dostignuti. Rad predstavlja vrlo vrijedan doprinos znanstvenom području iskorištavanja šuma, pa time i šumarskoj znanosti općenito, a u operativnom smislu u području eksploatacije prorednih nizinskih šuma u Hrvatskoj, posebno u domicilnom području pristupnika - spačvanskom bazenu. Koristimo ovu prigodu da u ime zaposlenika JP "Hrvatske šume" Mr. sc. Andriji Kristiću čestitamo na uspješnom završetku poslijediplomskog studija i stečenom znanstvenom zvanju magistra u polju biotehničkih znanosti. Mr. sc. Andrija Kristić do sada je radio u Šumariji Cerna na dužnosti revirnika. Nakon stjecanja zvanja magistra premješten je u "Šumatrans" d.o.o. Vinkovci na radno mjesto voditelja transporta. Na tom radnom mjestu pruža mu se prilika za primjenu rezultata istraživanja u magistarskom radu kao i nastavak istraživačkog rada u cilju racionalizacije poslovanja u šumarstvu. Dr. sc. Dominik Raguž Izvanredni profesor u mirovini 101 |