DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MLHAN1ZAC1JH U ŠUMARSTVU? Šumarski list br. I 2,CXXIV(200H),3-13 sabijanje tla, određeno kao njegova obujamna deformacija (Gam eda i dr. 1987, H or vat 1994). Osim uobičajenog sabijanja tla prolaskom vozila šumskim tlom nastaju i druga djelovanja: premještanje tla, utjecaj na eroziju, gubitak naslaga te oštećenje stabala i pomlatka. Poznata su neka djelovanja deformacija tla na vegetaciju i vodni režim: posljedica sabijanja tla je smanjenje prirasta šumske biomase, ali i kvalitete drva, rast drveća na tlu obnovljene vlake doseže 80% rasta na nedirnutom staništu, klizanje kotača važan je čimbenik u povećanju negativnog djelovanja vozila na tlo. Dok se na gaženja tla, osim nekim značajkama vozila, najviše može utjecati pripremom rada i drugim organizacijskim mjerama, na sabijanje tla odlučujući utjecaj imaju upravo značajke vozila i stanje tla. Svi su istraživači ove problematike suglasni o postojanju izražene ovisnosti između veličine štete od sabijanja tla i težine (mase) vozila. No, i mnogi drugi čimbenici djeluju na veličinu štete, bilo u pozitivnom ili negativnom smislu, uključujući čimbenike staništa poput savitljivosti i čvrstoće tla pri određenim vremenskim uvjetima, proizvodnih čimbenika kao što su intenzitet prometa, tlaka uporabljene opreme na podlogu, oblik strojeva i radne metode. Provedena su mnoga vrijedna istraživanja s mnogih stajališta u raznim zemljama, od strane pedologa, šumara ili stručnjaka drugih struka. Osnovna su pitanja koja se proučavaju u svrhu istraživanja vozila na tlo (Fro eh 1 ich 1989): 1 ) kod koje razine oštećenja dolazi do smanjenja prirasta drveća, 2) koje se promjene događaju u tlu određene mokrine pri prolasku nekog vozila, 3) koje mogućnosti postoje za povećanje proizvodnosti oštećenoga tla, 4) koje su značajke vozila najvažnije za oštećivanje tla te kako konstruirati šumsko vozilo da bi se smanjilo to oštećivanje, 5) kolike su gospodarske posljedice oštećivanja. Postoje pokušaji kvantificiranja graničnog oštećivanja tla. Pri tomu se graničnim sabijanjem tla smatra ono gdje je ukupni prostor pora smanjen zalO %. U istome radu Froehlich (1989) zaključuje da povećanje gustoće tla njegovim sabijanjem, dakle obujamna deformacije tla, značajno utječe na rast biljaka. Hunter ( 1991 ) iznosi da sabijanje tla ne smanjuje prirast biljaka samo po sebi, već da zbog pogoršanoga zračno-vodnog režima dolazi do smanjenja hranidbe biljaka, a time i slabijeg prirasta. Smith i dr. ( 1989) istraživali su posljedice primjene strojeva na šumskim radovima u brdsko-planinskom području. Procijenili su smanjenje prirasta po 1 ha na 10% bez udjela traktorskih izvoznih putova, ali pribro- jivši štete zbog pripreme staništa i mehanizirane sadnje. Isti autori iznose da je kod privlačenja na sloju dubokoga snijega, oštećivanje tla bilo značajno manje. Hildebrand (1989) je mjereći veličinu pora u tlu nakon prolaska vozila kod privlačenja ustanovio daje sabijanje tla veće ako je tlo bilo vlažnije te ako je vozilo imalo uže gume i privlačilo veći teret. Isti autor naglašava da bi povremeno smrzavanje tla bilo jedino djelotvorno u procesu vraćanja tla u ranije stanje, ali u umjerenoj zoni ovaj proces ne zahvaća tlo dovoljno duboko. Bujanje i smanjenje obujma tla zbog promjena njegove mokrine vrlo je ograničeno u tlima lagane i srednje grade, uzrokujući da obnova konačno ovisi o biološkim procesima u tlu. Polazeći od postavke da tip pneumatika (gume) i njegov tlak neznatno utječu na sabijanje vlažnih tala, inzistira se na smanjenju oštećenja ponajprije kretanjem vozila po putovima i privlačnim vlakama. Kairiukstis iSakunas (1989) su zamijetili veće oštećivanje glinovitih vrsta tala na radu sa specijal- Slika 4. Nepovratna degradacije tla na traktorskoj vlaci Figure 4. Irreversible destruction of soil on skidding roads 8 |