DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 95 <-- 95 --> PDF |
proizvodnje soli i pri tomu nas na putu čekaju različita iznenađenja. Na izlasku iz rudnika pozdravljaju nas šumari Državne uprave za bujice, koja gospodari zaštitnim šumama Halstatta, veličine od 400 ha. Dobivamo informacije o posebnom načinu njihovog gospodarenja, a zatim se suprotnom stranom brda spuštamo prema jezeru Gosau. Zaštitne šume Halstatta mješovite su šume smreke, jele i bukve, razmjerno malog broja stabala, nedovoljne zastupljenosti bukve i slabog prirodnog pomlađivanja. U vrijeme intenzivnog iskopa soli ove šume su dosta iskorištavane. Najvažnija zaštitna uloga ovih šuma je zaštita od lavina, bujica, jakog vjetra i snijega. U svrhu zaštite od lavina i bujica podignut je unutar šume čitav sustav mehaničkih pregreda, pretežito od željeza te manjim dijelom od kamena. Ove šume nekada su se nalazile u sastavu carskog lovišta, gdje i danas obitava velik broj divljači. Takvo stanje umnogome onemogućava nesmetanu prirodnu obnovu šuma, pa se zbog toga i redovite sječe ostvaruju smanjenim intenzitetom. Evo kako mr. sc. Wilhelm Molterer, savezni austrijski ministar poljoprivrede i šumarstva, definira ulogu austrijskih šuma: "Šume su jezgra krajolika i prijeko potreban ekonomski čimbenik, obrambeni štit u planinama i rekreacijsko područje. Šumarstvo, koje je odgovorno za gospodarenje ovim prirodnim bogatstvom, ima temeljni cilj, a to je unaprijeđenje kvalitete šuma". Slika 1. Zajednička fotografija ispred Dachstein ledenjaka Poslije podne razgledavamo jezero Gosau i uživamo u nezaboravnom pogledu na Dachtein ledenjak, koji se čas kupa u suncu, zatim opet nestaje u magli. Uživamo u nesvakidašnjem događaju, što nam potvrđuju i domaćini. Toje kažu rijetka prilika, koja nam se slučajno ukazala. Navečer se na našu žalost, opraštamo od našeg prijatelja Vlade Čambe, dipl. inž. kojega sljedećih dana čekaju druge neodložne obveze, pa njegovu ulogu prevoditelja preuzima njegov prijatelj gospodin Mate Ivandić. Tom prilikom predsjednik senjskog Ogranka predlaže da kolega Vlado Čamba, dipl. inž. postane počasni član našeg Ogranka, što se jednoglasno prihvaća. Sljedeći dan započinje obilaskom šumarskog obrazovnog središta u Gmundenu, u kojemu danas naobrazbu stječu putem kratkih tečajeva različiti profili šumarskih zanimanja. Ovaj ren Slika 2. Zaštitne šume I Iallstatta, detalj ovirani dvorac, kapaciteta od 80 krevata, uglav nom dvokrevetnih soba, zadovoljava sve kriterije solidnog hotelskog smještaja. Uli . stoljeću bio je u vlasništvu plemićke obitelji Ort, ali od tada često mijenja vlasnike. Renoviran je 1874. god., 1910. g. u njegovom prostorima priređena je međunarodna izložba lova, da bi 1919. g. započela s radom šumarska škola. Od 1934. g. nastava u šumarskoj školi traje dvije godine, a od 1969. g. održavaju se kratki tečajevi za različite profile šumarskih zanimanja. Unutrašnjost zajedničkih prostorija ukrašena je mnogim slikama, a na bogatoj stručnoj biblioteci od nekoliko tisuća primjeraka nalaze se lijepo ornamentirana drvena vrata iz 1671. godine. U sklopu obrazovnog središta nalazi se velika sala za predavanja, bogata dendrološka zbirka, nekoliko radionica za praktičnu obuku, te zbirka različitih alata. Fundus biblioteke posjeduje vrijedne šumarske godišnjake gornje Austrije od 1854. g. do danas. Osim ovog šumarskog obrazovnog središta, u Austriji se nalazi još jedno takvo središte u Koruškoj. Prilikom opraštaja darovali smo biblioteci našu šumarsku fotomonografiju "Silvae nostrae Croatiae". Nakon obilaska šumarskog obrazovnog središta u Gmundenu posjetili smo šumariju opatije Schlagl. S nama su i kolege H o 1 ševski i Kos iz Poljske, koji će na poziv austrijskih kolega zajedno s nama posjetiti Austrofomu. U šumariji opatije Schlagl njezin upravitelj Johan Volmaher, dipl. inž. iscrpno nas upoznaje s gospodarenjem prirodnih mješovitih šuma smreke, jele i bukve. Obilazimo šumski kompleks od 750 ha, koji je kupljen 1890. g. a zatim obavljeno kontinuirano pošumljavanje do 1950. godine. Od tada započinje iskorištavanje s glavnom orijentacijom na sječu debelih stabala (Zielstarke) na |