DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 94 <-- 94 --> PDF |
L´ amenagement des forets dans la region Karstique du littoral Yougoslavie, IUFRO, S. 4-04-00, Nancy, GREF,pp. 119-123, 1984. Parkovi u funkciji razvoja turističke privrede. Šum. list 108 (11-12): 515-521, 1984. Zaštita prirode u Jugoslaviji, Radovi-šumarski institut Jastrebarsko, izv. izdanje 1: 229-240, 1984. Uređivanje šuma u svjetlu dostignuća šumarske znanosti i razvoja privrede. Šum. list 109 (5-6): 243-246, 1985. Šume Mediteranskog područja, Simpozij na Rabu 1985. Glas. šum. pokuse, Pos. izd. 2: 161-168, 1986. Uređivanje šuma u našem zakonodavstvu i praksi. Glas. šum. pokuse, Pos. izd. 3: 13-30, 1987. Uređivanje šuma s posebnom namjenom. Glas. šum. pokuse, Pos. izd. 3: 137-150, 1987. Protezione della Natura in Croazia e Rendiconto su Criteri Adottari per la Pianificazione dei Parchi. 1NVET, Franco Angeli, Milano, pp. 201-213. Šumsko gospodarska područja u organizaciji šumarstva Hrvatske, (s B. Prpić, i S. Matić). Šum. list 113 (9-10): 423-442, 1989. Smjernice gospodarenja šumama u parku prirode Medvednica, (s S. Matić,). Zbornik radova, Znanstveni savjet za promet JAZU, pp. 63-66, Zagreb, 1990. Šume u privrednom razvoju SR Hrvatske. Glas. šum. pokuse 26:419-424, 1990. Gospodarenje šumama crnike (Orno-Quetxetum ilicis Br. BI.), (s R. Laginja,) Glas. šum. pokuse 26: 425^431, 1990. Uređivanje šuma, (s A. Pranjić, Z. Kalafadžić, R. Križanec, K. Bezak i Đ. Kovačić). Monografija "Šume u Hrvatskoj", pp., 131-153, Zagreb, 1992. Arboretum Brijuni - znanstveno nastavni i turistički objekt, (s Ž. Borzan, i M. Vidaković). Glas. šum. pokuse, Pos. izd. 4: 73-86, 1993. Priručnik za uređivanje šuma, (s G. Fabijanić), 416 pp., Škret & Grata, Bjelovar, 1995. Razvoj sastojina hrasta lužnjaka na pokusnim plohama g.j. "Josip Kozarac" od 1950. do 1995. godine, (s J. Cavlović, i M. Božić), Znanstvena knjiga: Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Knjiga l,pp. 137-147, Zagreb, 1996. Razvoj sastojina alepskog bora {Pinus halepensis Mili.) na području Dalmacije, (s J. Cavlović, i M. Božić). Znanstvena knjiga: Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Knjiga 1, pp. 335-343, Zagreb, 1996. Potrajnost gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Znanstvena knjiga: Zaštita šuma i pridobivanje drva, Knjiga 2, pp. 143-149, Zagreb, 1996. Kretanje drvnih zaliha i prirasta u park-šumi Marjan. Šum. list 121 (1-2): 13-17, 1997. IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA STRUČNA EKSKURZIJA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANKA SENJ U REPUBLIKU AUSTRIJU U prvoj polovici listopada članovi HŠD-a senjskog Ogranka boravili su u višednevnoj stručnoj ekskurziji u susjednoj prijateljskoj Republici Austriji. Naime, posredstvom našeg prijatelja kolege Vlade Č am b e, dipl. inž. šum. uspostavljenje kontakt sa šumarskim društvima Gornje Austrije i Salzburga, pa je na temelju reciprociteta dogovorena međusobna razmjena podjednakim uvjetima. Prema takvim dogovorima naš je Ogranak ove godine boravio je u Austriji, dok će austrijske kolege uzvratiti posjet u našoj zemlji sredinom sljedeće godine. Naših 35 članova Ogranka započelo je stručnu ekskurziju 10. 10. 99. g. razgledavanjem grada Salzburga nadaleko poznatog kulturno-povijesnog središta europske i austrijske civilizacije. Dočekao nas je i dobrodošlicu zaželio kolega dr. Peter Kar, generalni tajnik šumarskih društava Gornje Austrije i Salzburga, zajedno sa stručnim vodstvom i prevoditeljem. Zahvaljujući njihovom dobrom poznavanju povijesti Salzburga i kulturno-umjetničkih sadržaja, dobro smo upoznali najvažnije njegove znamenitosti, u razmjerno kratkom vremenu. Izražavamo hvalu domaćinima, a zatim odlazimo u šumarsko obrazovno središte u Gmundenu, mjesto našeg stalnog boravišta, gdje nas već čeka kolega Vlado Čamba, dipl. inž. zajedno s prevoditeljem gosp. Matom I v a n d i ć e m . Odmaramo se do sljedećeg dana, kada u jutarnjim satima nakon kraće vožnje preko Bad Ischela stižemo u podnožje brda Hallstatt, odakle se žičarom neobično velikog uspona penjemo na istoimeno brdo. Navlačimo rudarsku odjeću i odlazimo u labirinte nekadašnjeg rudnika soli. Upoznajemo se sa nekadašnjim procesom |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 95 <-- 95 --> PDF |
proizvodnje soli i pri tomu nas na putu čekaju različita iznenađenja. Na izlasku iz rudnika pozdravljaju nas šumari Državne uprave za bujice, koja gospodari zaštitnim šumama Halstatta, veličine od 400 ha. Dobivamo informacije o posebnom načinu njihovog gospodarenja, a zatim se suprotnom stranom brda spuštamo prema jezeru Gosau. Zaštitne šume Halstatta mješovite su šume smreke, jele i bukve, razmjerno malog broja stabala, nedovoljne zastupljenosti bukve i slabog prirodnog pomlađivanja. U vrijeme intenzivnog iskopa soli ove šume su dosta iskorištavane. Najvažnija zaštitna uloga ovih šuma je zaštita od lavina, bujica, jakog vjetra i snijega. U svrhu zaštite od lavina i bujica podignut je unutar šume čitav sustav mehaničkih pregreda, pretežito od željeza te manjim dijelom od kamena. Ove šume nekada su se nalazile u sastavu carskog lovišta, gdje i danas obitava velik broj divljači. Takvo stanje umnogome onemogućava nesmetanu prirodnu obnovu šuma, pa se zbog toga i redovite sječe ostvaruju smanjenim intenzitetom. Evo kako mr. sc. Wilhelm Molterer, savezni austrijski ministar poljoprivrede i šumarstva, definira ulogu austrijskih šuma: "Šume su jezgra krajolika i prijeko potreban ekonomski čimbenik, obrambeni štit u planinama i rekreacijsko područje. Šumarstvo, koje je odgovorno za gospodarenje ovim prirodnim bogatstvom, ima temeljni cilj, a to je unaprijeđenje kvalitete šuma". Slika 1. Zajednička fotografija ispred Dachstein ledenjaka Poslije podne razgledavamo jezero Gosau i uživamo u nezaboravnom pogledu na Dachtein ledenjak, koji se čas kupa u suncu, zatim opet nestaje u magli. Uživamo u nesvakidašnjem događaju, što nam potvrđuju i domaćini. Toje kažu rijetka prilika, koja nam se slučajno ukazala. Navečer se na našu žalost, opraštamo od našeg prijatelja Vlade Čambe, dipl. inž. kojega sljedećih dana čekaju druge neodložne obveze, pa njegovu ulogu prevoditelja preuzima njegov prijatelj gospodin Mate Ivandić. Tom prilikom predsjednik senjskog Ogranka predlaže da kolega Vlado Čamba, dipl. inž. postane počasni član našeg Ogranka, što se jednoglasno prihvaća. Sljedeći dan započinje obilaskom šumarskog obrazovnog središta u Gmundenu, u kojemu danas naobrazbu stječu putem kratkih tečajeva različiti profili šumarskih zanimanja. Ovaj ren Slika 2. Zaštitne šume I Iallstatta, detalj ovirani dvorac, kapaciteta od 80 krevata, uglav nom dvokrevetnih soba, zadovoljava sve kriterije solidnog hotelskog smještaja. Uli . stoljeću bio je u vlasništvu plemićke obitelji Ort, ali od tada često mijenja vlasnike. Renoviran je 1874. god., 1910. g. u njegovom prostorima priređena je međunarodna izložba lova, da bi 1919. g. započela s radom šumarska škola. Od 1934. g. nastava u šumarskoj školi traje dvije godine, a od 1969. g. održavaju se kratki tečajevi za različite profile šumarskih zanimanja. Unutrašnjost zajedničkih prostorija ukrašena je mnogim slikama, a na bogatoj stručnoj biblioteci od nekoliko tisuća primjeraka nalaze se lijepo ornamentirana drvena vrata iz 1671. godine. U sklopu obrazovnog središta nalazi se velika sala za predavanja, bogata dendrološka zbirka, nekoliko radionica za praktičnu obuku, te zbirka različitih alata. Fundus biblioteke posjeduje vrijedne šumarske godišnjake gornje Austrije od 1854. g. do danas. Osim ovog šumarskog obrazovnog središta, u Austriji se nalazi još jedno takvo središte u Koruškoj. Prilikom opraštaja darovali smo biblioteci našu šumarsku fotomonografiju "Silvae nostrae Croatiae". Nakon obilaska šumarskog obrazovnog središta u Gmundenu posjetili smo šumariju opatije Schlagl. S nama su i kolege H o 1 ševski i Kos iz Poljske, koji će na poziv austrijskih kolega zajedno s nama posjetiti Austrofomu. U šumariji opatije Schlagl njezin upravitelj Johan Volmaher, dipl. inž. iscrpno nas upoznaje s gospodarenjem prirodnih mješovitih šuma smreke, jele i bukve. Obilazimo šumski kompleks od 750 ha, koji je kupljen 1890. g. a zatim obavljeno kontinuirano pošumljavanje do 1950. godine. Od tada započinje iskorištavanje s glavnom orijentacijom na sječu debelih stabala (Zielstarke) na |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Slika 3. Na području šumarije Opatije Sehlagl prugama, stablimičnu sječu i prorede. Geološku podlogu tvori fliš, srednja godišnja temperatura je +7"C i srednja godišnja količina oborina od 1200 mm. Prosječna drvna zaliha je 402 nfVha s prosječno 400 stabala/ ha. Prirodno pomlađivanje tih šuma je dobro. Sječa se vraća na istu površinu nakon 6 ili 12 godina ovisno o stanju šuma i obično zahvaća 65% prirasta. Kod izvlačenja sortimenata iz šume u uporabi su male pokretne žičare privatnih poduzetnika. U poslijepodnevnim satima obilazimo privatnu seljačku šumu vlasnika Fritza May era iz Formacha, gdje nas njezin vlasnik upoznaje s uzornim gospodarenjem. Kao što je poznato, više od polovice šuma Austrije (54%) u privatnom je vlasništvu. Na svom velikom imanju domaćin se bavi poljoprivredom (uzgaja 40 krava) i šumarstvom. Obilazimo jedan šumski kompleks preborne šume od 36 ha, koji umnogome podsjeća na naše velebitske visoke šume. Geološka podloga je silikat, a prosječna godišnja količina oborina iznosi 1700 mm. To je mješovita šuma smreke (44%), jele (51%) i bukve (5%) s prosječno 400 mVha, gdje je 1/ U^"´* M I Slika 4. U uzornoj privatnoj seljačkoj šumi pozorno pratimo izlaganje gospodina Fritza Mayera, njezina vlasnika 45% ukupne drvne zalihe deblje od 60 em prsnog promjera. Preborne šume su vrlo rijetke u Austriji, ali su inače tipične za seljačko gospodarenje sa stablimičnom sječom. Sječa i izrada obavlja se u vlastitoj režiji, a prodaja putem seljačkih udruga. Šumski red je na zavidnoj visini. Prekomjerni broj divljači čini velike štete na podmlatku (osobito najeli), pa se zbog toga njezine pojedine grupice ograđuju žicom. Odrasla stabla četinjača dosta stradaju od snijega. Inače izrada uređajnog elaborata za privatne šume nije propisana zakonom, pa to ostaje na volju vlasniku. Navečer smo gosti gospodina H.Ramsauera , direktora austrijskih šuma, kojega u njegovoj odsutnosti predstavlja Prokurist dr. P. We in furter. U ugodnoj atmosferi izmjenjujemo iskustva o šumarstvu naših zemalja. Dobivamo prigodne brošure o austrijskom šumarstvu, a naš Ogranak daruje domaćinu nekoliko knjiga o našem šumarstvu. Na kraju pozdravi i najbolje želje do ponovnog susreta u našoj zemlji. Sljedećeg, zadnjeg dana boravka u Austriji krećemo ranije prema Admontu, gdje se održava Austrofoma 8. međunarodna tradicionalna šumaraska izložba. Na više kilometara od mjesta održavanja sajma dočekuju nas nepregledne kolone vozila, tako da se puževom brzinom približavamo velikom parkiralištu. Čini nam se daje cijela Austrija danas krenula u pohode na Austrofomu. Na parkiralištu nas dočekuju predstavnici firme Case-Steyr, čiji smo današnji gosti. Austrofoma je osnovana prije 20 godina i održava se svake treće godine na drugom mjestu diljem Austrije. Ova manifestacija ubraja se u izložbe svjetskog glasa zajedno s Elmia Wood u Švedskoj i KWF u Njemačkoj ne samo glede iskorištavanja šuma, nego i na njezino očuvanje i olakšanje radova. Cilj Austrofome je poboljšanje tehnike, sigurnosti na radu i ergonomije u iskorištavanju šuma. Benediktinska šumarska zaklada Admonta, kao domaćin stavila je za izložbu na raspolaganje svoj posjed s cjelokupnom infrastrukturom. Na 6 km dugoj šumskoj cesti bili su izloženi gotovo svi strojevi koje se Slika 5. Ulaz u Austrofomu danas upotre |