DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 85 <-- 85 --> PDF |
kalne mjere na regulaciji vodenih tokova i obnovi šumskih pojaseva oko njih. Pored niza tehničkih zahvata kao što su drenaža, drvene barijere, opkop i jarak u zoni brežuljka Timmari, pošumljeno je tijekom 1970. g. oko 2000 ha. U ovom članku predstavljena je analiza intervencije vodno-šumskog uređenja udoline Andrisani rađenih na bazi raznih ekspertiza u Područnom šumskom inspektoratu iz Matere. Rezultati su bili pozitivni, jer je omogućen ponovni biološki razvoj, povezan s vodno-šumskim uređenjem. Obavljena su vrlo detaljna istraživanja klimatskih čimbenika za razdoblje od 1921 -1984. g., s podacima o količini oborine, godišnjim i mjesečnim temperaturama, te temperaturnim ekstremima (oborine 577-728 mm god, temperature prosječno 15,1°C, najniža u siječnju 6,3°C, najviša u kolovozu 24,9°C). Ispitana su geološka obilježja sliva rijeke Bradano, sve do ušća u zaljev Taranto, gdje se taloži u plitkom moru riječni nanos sa Apenina. Istraživanje na podučju hidrografije i erozivnih procesa daju solidnu osnovu za poduzimanje potrebnih zahvata za uređenje sliva. Planovi za obnovu vegetacije baziraju na postojećim vrstama i unošenju nekih novih da se što prije postigne pokrivenost terena. Vodno uređenje sastoji se od zemljanih brana, zabetoniranim "centralnim preljevom" na trima lijevim pri tocima. Na glavnom toku predviđene su brane od drvenih konstrukcija, a između njih brane od pletera. U donjem toku i na lijevoj pritoci konstruirane su brane sa žicanim gajbama ispunjene kamenom. Brane od drvenih konstrukcija (6 kom) sačinjene su od 6 kom. kestenovih stupova promjera 15-18 cm i visokih 1,25 m u razmaku od 1 m, na koji je stavljeno 10 kom. trupaca vezanih žicom. Za brane od pletera korišteni su kestenovi kolci debljine 8-15 cm, visoki 1 m, a upleteni savitljivim granama tamarisa. Na glavnom toku i lijevoj pritoci konstruirano je 5 brana sa žicanim gajbama i kamenim ispunama, koje su u dobrom stanju, ali ih treba često čistiti od granja i ostalih naplavina. U donjem toku konstruirano je daljnjih 8 brana od žicanih gajba i kamenih ispuna. Ovakvo vodno uređenje omogućilo je bržu prirodnu obnovu autoktonih vrsta, jer je erozija smanjena. Pored ove spontane obnove, predviđena je sadnja oko 2.500 sadnica po ha raznih vrsta. Kao vrste predložene su: alepski bor, čempres, arizonski čempres, atlantski cedar, eukaliptus, bagrem, primorski bor, pinija i sibirski brijest (U. puniila L.). Ovakva "mješavina" je napravljena da bi se sa što više sigurnosti postigao cilj brze obnove vegetacije, a postiže se i estetski učinak u uređenju okoliša, koji će poprimiti stanje "novog ekosustava". Frane Grospić, dipl. inž. PRACE INSTYTUTU BADAWCZEGO LESNICTWA (Radovi Instituta za šumarska istraživanja) NR 878-883, Seria A, Warszawa 1999 Woreta, D.: Utjecaj sistemičnih insekticida u tlu na epigejske kukce iz porodice trčaka {Carabidae) Svrha je istraživanja bila utvrditi utjecaj granuliranih sistemičnih insekticida koji se primijenjuju u tlu, kao sto su Counter 5 G (terbufos), Furdan 5 GR (carbofuran) i Marshal SuSCon 10 CG (formulacija polaganog otpuštanja koja sadrži carbosulfan i koji se u tlu pretvara u carbofuran) na trčke koji žive na tlu. Insekticidi su se unosili u jame za vrijeme sadnje drveća radi zaštite od Učinaka zemljišnih štetnika. Odrasli oblici trčaka lovili su se pomoću Barberovih klopki postavljenih na tretiranim površinama. Kukci su skupljani 1, 2, 3, 4 i 5 mjeseci nakon tretiranja te su brojani, vagani i grupirani prema vrstama. Može se zaključiti da istraživani insekticidi nisu signifikantno smanjili broj trčaka i njihovu biomasu u čitavom istraživačkom razdoblju. Dobrowolski, M.: Dinamika brojnosti populacije borove stjenice Aradus cinnamomeus (Panz.) u mladim borovim sastojinama na području uprava šuma Skierniewice i Pulawy Prikazani su rezultati trogodišnjih istraživanja dinamike populacije borove stjenice u jednoj mladoj šumi bijelog bora. Sva su se opažanja bilježila dva puta godišnje u dvjema pokusnim sastojinama. U svakoj od njih uvijek je odabrano 50 stabala s kojih su skupljane stjenice uhvaćene na lovnim prstenovima prethodno postavljenim na deblima. Vodilo se računa o tome jesu li stabla na rubu ili u unutrašnjosti sastojine. Zabilježene su velike razlike u gustoći populacije u različitim razvojnim stadijima jedne generacije. To je možda bio razlog za potejenjivanje opasnosti od tog štetnika na kori stabala u borovim sastojinama. Jankowski, W., Jan son, L.: Sadržaj lipida, kiselinski broj i optimalna vlaga smrekinih sjemenki kod dugotrajnog uskladištenja Svrha je studije bila provjeriti je li statistički opravdana ovisnost između klijavosti i sadržaja lipida ili degradacije kod dugotrajnog uskladištenja smrekina sjemena. Istraživana je energija klijavosti sjemena, izloženog vakuum-dehidraciji. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Kod sjemena uskladištenog 20 godina sadržaj masne frakcije lipida manji je (32,92%) nego kod sjemena uskladištenog 15 godina (34,12%) ili 4 godine (37,03%). Mora se naglasiti da je najmanji sadržaj masne frakcije lipida imalo neproklijalo sjeme uskladišteno 20 godina. Svo sjeme uskladišteno 2-3 godine na temperaturi blizu 0°C karakterizira niski kiselinski broj lipidske frakcije, ekstrahirane pomoću heksana, unatoč različitoj osjetljivosti sjemena na test ubrzanog starenja. To znači da trigliceridi, koji čine preko 99% te frakcije, nisu hidrolizirali. Istraživane provenijencije smreke karakterizira niski kiselinski broj ulja, a apsolutna razlika kiselinskog broja između brzog i polaganog starenja sjemenki nije signifikantna. Kiselinski broj masti bio je signifikantno viši za sjeme uskladišteno 20 godina (5,02%) nego za 15 godina (4,10%) ili 4 godine (1,91%). Taj nalaz , zajedno s opaženom smanjenom klijavošću sjemena uskladištenog na dulje vrijeme, pokazuje da se između vrijednosti kiselinskog broja masti od 4 i 5 nalazi prag s jakom korelacijom u odnosu na pad klijavosti. To također znači da kiselinski broj masti može poslužiti kao indikator klijavosti sjemenja za dulje razdoblje uskladištenja. Sjeme izloženo vakuum-dehidraciji bilo je vitalno. Testovi su pokazali njegovu relativno visoku sposobnost i energiju klijavosti. Vrijeme uskladištenja sjemena u čvrsto zatvorenim (air-tied) kontejnerima i onog dehidriranog u vakuumu kod niskih temperatura, izgleda da se može produžiti. Za vrijeme prvih 12 sati dehidracije sjemeje izgubilo 60-70% svih hlapivih tvari. Vakuum-dehidracija kroz 34 dana povećala je masu sjemena za približno 1% u odnosu na masu nakon sušenja pri temperaturi od 105°C. 01szowska,G.: Utjecaj mineralnih gnojiva na biokemijsku aktivnost šumskih tala kontaminiranih prašinom kadmija i cinka Istraživan je utjecaj mineralnog gnojenja na aktivnost odabranih enzima u tlu u šumi Niepolomice, gdje su tla bila kontaminirana različitim dozama prašine kadmija i cinka (100-5000 t/km7god. ). U godinama 1988-1992. određivana je enzimatska aktivnost, kiselost tla (pH) i sadržaj ugljika (C). Fertilizacija je povisila pH istraživanih tala, ali nije utjecala na sadržaj organskog ugljika. Reakcija pojedinih enzima na fertilizaciju bila je različita. Tretman nije uzrokovao promjene u aktivnosti ureaze i kisele fosfataze, ali je povećala aktivnost asparaginaze i invertaze na plohama kontaminiranim cinkovom prašinom. Nasuprot tomu, zapaženo je slabljenje aktivnosti B glukozidaze na plohama kontaminiranim kadmijskom prašinom. Od svih analiziranih enzima na primijenjenu fertilizaciju najviše su po svojim reakcijama odudarale de hidrogenaze. Porast njihovih aktivnosti nakon tretmana zapažen je na svim pokusnim plohama, neovisno o stupnju industrijske kontaminacje. Mjerenje aktivnosti dehidrogenaze možemo smatrati osjetljivim indeksom djelotvornosti gnojenja na šumska tla degradirana industrijskim onečišćenjem. Jakubowski G., Sobczak R.: Mogućnosti intenzivnog uzgajanja bora i breze na nekadašnjim poljoprivrednim tlima Glavni je argument protiv sadnje bora na nekadašnjim poljoprivrednim tlima njegova osjetljivost na korjenovu trulež. To se posebno odnosi na čiste sastojine. S obzirom na važnu ulogu bora kao pionirske vrste drveća u inicijalnoj fazi šumske sukcesije, poglavito na nizinskim, siromašnim, pjeskovitim tlima, njime se mogu pošumljavati i nekadašnja poljoprivredna tla. Breza također stradava od korjenove truleži, ali je ipak otpornija od bora. Primiješana boru, ona može stvarati mješovite sastojine na tim tlima. Sadnice su posađene na golim tlima kako bi se ograničio dodir korijenja susjednih stabala i tako odgodilo rano prorjeđivanje. Razmak između pojedinih borova iznosio je približno 3,4 x 3,0 m (1000/ha) i 1,7 x 3,0 m (2ooo/ha). Obavljena je i grupimična sadnja- 10 sadnica u grupi, 1,7 x 0,4 m (450 grupa/ha, tj. 4500/ha). Tlo je mehanički obrađeno oranjem i razrahljivanjem. Devet sadnica (0,5 x 0,5 m) posađeno je grupimično na pripremljenim mjestima (400 grupa/ha, tj. 3600 sadnica/ ha). Tri godine nakon sadnje bora u izorano i razrahljeno tlo za pokus su posađene listopadne vrste kao što su hrast Quercus sessilis Ehrh. i gorski javor (Acer pseuđoplatanus L.). Već prema varijanti pokusa broj stabala po hektaru bio je 1000-2000 za bor ili 2000 za javor. Rano prorjeđivanje primijenjeno je kod bora u vrijeme zatvaranja sklopa. Ostavljena su najviša i najdeblja stabla. Broj stabala ovisio je o varijanti pokusa, tj. iznosio je 1000, 2000 i 3000 po hektaru. Uzgojna sječa pokazuje tendenciju distribucije u grupe sličnih dimenzija borovih stabala, što sastojinu čini stabilnijom. Sječe bi trebalo obaviti što ranije (do 5 god.) nakon sadnje, kako bi se izbjegle štete od korijenove truleži. Prorjeda borovih sastojina (1000-3000 stabala/ha) nije smanjila visinski prirast bora, a povećala je debljinski prirast. Stabla rijetkog obrasta bila su znatno deblja, s jakim, granatim krošnjama. Grupimična struktura crnogorice dovodi do šteta od životinja na bjelogorici između grupa. Taje sastojina po strukturi slična prirodnom pomlađenju na nekadašnjim poljoprivrednim tlima. Primiješana bjelogorica, kao što su bijela joha (Alnus incana L:), malolisna lipa (Tilia cordata Mili.), hrast (Quercus pedunculata x Q. sessilis Ehrh.), posađena na plješinama nastalim prilikom prorjeda, treba popuniti odmah nakon toga. Na siromašnim tlima slabo |