DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 70 <-- 70 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA NEZAKONITI GODIŠNJI U članku 70 Pravilnika o uređivanju šuma stoji: godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištem izrađuje se kada ne postoji mogućnost pravovremene revizije, odnosno obnove osnove ili programa. Ovo znači da su odredbe postojeće osnove istekle, a novu osnovu, iz bilo kojih razloga, nismo na vrijeme revidirali ili obnovili, tako da nastaje prekid u kontinuitetu važenja osnova. Primjera radi imamo osnovu čije odredbe vrijede za razdoblje od 1. siječnja 1990. do 31. prosinca 1999. godine. Novu osnovu revidirali smo ili obnovili sa zakašnjenjem od godinu dana, pa njene odredbe vrijede od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2010. godine. Znači daje 2000- ta godina nepokrivena nijednom osnovom. Prema Pravilniku o uređivanju šuma, za tu godinu može se donijeti godišnji plan gospodarenja. Zakon o šumama u članku 41 kaže: stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije odabiranja i obilježavanja (doznaka stabala). Doznaka stabala, osim nužne doznake stabala za uzgojne odnosno sanitarne sječe ne može se obavljati dok nije donesena osnova gospodarenja, odnosno program za gospodarenje šumama. U našem primjeru u 2000. godini ne bi mogli izvršiti doznaku stabala za sječu ako se ne donese godišnji plan gospodarenja, koji za tu godinu ima sve atribute osnove. On je potpuno autonoman sa svojim smjernicama i evidencijama o izvršenim radovima. Za godinu u kojoj vrijede odredbe osnove gospodarenja ne može se donijeti godišnji plan gospodarenja, jer osnova isključuje godišnji plan gospodarenja. Na žalost, u praksi se zlorabi godišnji plan gospodarenja, pa se godišnji plan gospodarenja donosi i za godinu koja je pokrivena odredbama osnove gospodarenja. Prilikom revizije ili obnove osnove gospodarenja u pravilu se donose godišnji planovi gospodarenja na račun novih osnova gospodarenja, čija je revizija, odnosno obnova u tijeku. Ovi godišnji planovi moraju biti doneseni do 31. ožujka u zadnjoj godini važenja stare osnove, kako bi se do kraja godine mogla izvršiti doznaka stabala za sječu sljedeće godine, odnosno u prvoj godini važenja nove osnove. Nadalje se u Pravilniku o uređivanju šuma kaže da se izvršenje godišnjeg plana gospodarenja smatra prvom godinom izvršenja osnove gospodarenja. Ostaje nejasno kako je ovo moguće kad se godišnji plan gospodarenja radi po staroj gospodarskoj podjeli i starim tarifnim nizovima za obračun drvne PLANOVI GOSPODARENJA mase, a nova osnova ima novu gospodarsku podjelu i nove tarifne nizove. Budući daje prva doznaka izvršena godinu dana prije nego su nastupile odredbe nove osnove, a kako godišnje vršimo doznaku na oko 1/10 površine koja se proređuje, onda će u desetoj godini važenja osnove biti jedanaesta doznaka, pa se ostaje bez propisa jer su već potrošeni. Da bi se premostila ova godina donose se nezakoniti godišnji planovi gospodarenja, drugim riječima ovim nezakonitim godišnjim planovima gospodarenja, vrši se prethvat u etatu u visini jednogodišnjeg etata u odnosu na propise važećih osnova. Ovaj prethvat u etatu realizira se u razdoblju od 10 godina, u kome se izvrši revizija, odnosno obnova svih osnova gospodarenja. Da bi se prevladao ovaj problem, potrebno je u prvoj godini važenja osnove izostaviti redovne sječe, izuzevši sanitarne sječe. Ovo je logično kada se zna da je tehnološki proces u šumarstvu takav da sječi stabla prethodi doznaka stabala godinu dana prije sječe, a prema Zakonu o šumama doznaku možeš vršiti tek kad imaš osnovu ili program gospodarenja. Na ovaj bi se način u razdoblju od 10 godina uštedio jednogodišnji etat. Dakle u prvoj godini važenja osnove prva doznaka, u drugoj godini važenja osnove druga doznaka i prva sječa, a u desetoj godini deseta doznaka, a sječa tih stabala u prvoj godini važenja nove osnove. Na ovaj način u 10 godina važenja osnove ne bi ostali bez propisa, pa nema ni potrebe za donošenje nezakonitih godišnjih planova gospodarenja. Iako imamo 9 evidentiranih sječa po odredbama nove osnove, bilancu o izvršenim radovima za 10-godišnje razdoblje važenja osnove možemo sačiniti, jer se osnova razdužuje s manualima doznake. Ako u međuvremenu između doznake i sječe dođe do promjene u doznačenim stablima, doznaka se revidira, pa tako revidirana razduži u osnovi. Ovdje treba napomenuti da doznačena stabla ne znače samo pravo na sječu, nego i obvezu da se takva stabla posjeku. Prilikom inventarizacije za izradu nove osnove doznačena stabla se ne uzimaju u obzir za izračun drvne mase u novoj osnovi, jer je njihova masa razdužena u staroj osnovi, po kojoj je izvršena doznaka. Mr. sc. Martin Krajina dipl. inž. šum. |