DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 68 <-- 68 --> PDF |
I. Tolić: MAKEDONSKI HRAST Querem troja Webb (Quercus macedonica A.D.C.) U DALMAT. ZAGORI Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 5X1-5X6 cijski listinac nalazi u tragovima. Na ogoljelim površinama javlja se juniperus oxycedrus i Helichrysum angustifolium (si. 19). Lokalitet makedonskog hrasta nalazi se sjeverozapadno od Splita u Dalmatinskoj zagori. Pripada mediteranskoj regiji submediteranske vegetacijske zone termofilnih listopadnih šuma. Prema Köppenovoj klasifikaciji, šire područje spomenutog lokaliteta (zaleđe Splita) svrstano je u "Cfsax" tip klime koju karakteriziraju vruća ljeta sa srednjom mjesečnom temperaturom iznad 22° C, blage zime sa srednjom godišnjom temperaturom 13° C. Područje obiluje padalinama (oko 1200 mm). Padalina je najmanje tijekom vrućih ljetnih mjeseci (srpanj i kolovoz), a najviše tijekom ranog proljeća do lipnja, te razdoblja listopad-studeni. Ta dva klimatska čimbenika daju osobito obilježje biljnom svijetu toga područja, pa su uz geološko-pedološku podlogu stvoreni uvjeti za raznolikost i brojnost biljnih vrsta. Klimatogena šuma bijelog graba u submediteranu Dalmatinske zagore zauzima znatne površine sa širo ZAKLJUČAK Bogatstvo vaskularnih biljnih vrsta u Hrvatskoj uvjetovano klimatskim, geološkim i pedološkim raznolikostima, potvrđuje i nalazište makedonskog hrasta u Dalmatinskoj zagori. Najveći dio Dalmacije zauzima vegetacijsko područje hrasta medunca, duba i bijeloga graba, u kojemu je na svome zaklonitom području ostao i makedonski hrast. Rasprostranjenost i opstanak bilj LITERATURA Giperborej ski, B., Marković, S.: 1952. "Den drologija" Herman , J. 1971.: "Šumarska dendrologija",Zagreb Stefano vi ć, V. 1977.: "Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije" Sarajevo kim flornim sastavom. Unutar te šume, na užem lokalitetu, zadržao se makedonski hrast, koji s bogatstvom biljnih vrsta tvori posebnu biljnu zajednicu - lokalitet Brižine. Na tom lokalitetu pored makedonskog hrasta nalaze se: Querem virgilianea, Carpinus orientalis, Pistaeia terebinthus, (Quercus ceriš je na susjednom istočnom lokalitetu), Cornus mas, Colutea arborescens, Juniperus oxycedrus, Rosa canina, Paliiirus aculeatus, Caluna vulgaris, Hedera helix, Ruscus aculeatus, Asparagus acutiföliiis, Rubus fruticosus, Helichrysum angustifolium, Saturea montana, Cyclamen europaeum, Viola sp., Teucrium sp. i dr.. Sastojina makedonskog hrasta na opisanom lokalitetu glede površine i kakvoće drvne mase, nema značajnu izravnu gospodarsku vrijednost, ali njene neizravne - općekorisne funkcije mogu se višestruko vrednovati. Ta šuma je posebno vrijedno nalazište za šumarsku znanost, stoga joj je prijeko potrebno posvetiti veću skrb i zaštitu. - Conclusion nih vrsta ne ovisi o čovjeku, ali čovjek svojim zahvatima može narušiti njihovu strukturu. Stoga je nužno nalazište makedonskog hrasta - Brižine znanstveno obraditi i poduzeti mjere zaštite i unaprijedenja postojeće vegetacije. Treba ispitati i mogućnost (od autoktonog sjemena - žira) podizanja novih površina toga hrasta na području submediterana Hrvatske. References Š i 1 i ć, Č. 1973.: "Atlas drveća i grmlja" Sarajevo Rauš, Đ., Trinajstić, I., Vukelić, J., Medve dović, J.: 1992. "Biljni svijet hrvatskih šuma Šume u Hrvatskoj" SUMMARY: In the author´s estimate, it is of utmost importance to describe Macedonian oak (´Quercus trojana) as a relict tertiary species preserved in refugium sites of Dalmatinska Zagora in the locality of Brzine. Apart from its distribution area, the author also highlights the morphological- biological and ecological properties of Macedonian oak, as well as the site conditions in Brzine. He focuses on this locality, which has not been previously described in specialist literature, and classifies this area into a special forest association - the forest of Macedonian oak - Quercetum trojanae. Key words: Macedonian oak, relict, tertiary, refugium, disjunct, plant community, floral elements, Dalmatinska Zagora, Biluša, Parčine, Brižine. |