DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 55 <-- 55 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPliRS Šumarski list br. II l2,CXXIII(1999),573-580 UDK 630* 325 + 326 OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNE MASE U EKSPLOATACIJI ŠUMA* OPTIMAL USE OF STEMWOOD IN FOREST HARVESTING Zlatko LISJAK** SAŽETAK: Analiza iskorištenja posječene drvne mase u razdoblju od 1989. do 1998. godine u Upravi šuma Požega, pokazuje stalni pad proizvodnje sortimenata za mehaničku i kemijsku preradu. U ukupnoj masi posječenoga drva, povećava se udio ogrijevnog drveta ponajprije izrađenog u tzv. "samoizradi". Istovremeno opada potražnja za ogrijevnim drvetom zbog plinijikacije. Kako se šumarska struka treba postaviti u konkretnoj situaciji? U ovome radu ukazuje se na manjkavosti sadašnje prakse. Ponuđena su neka rješenja kroz nekoliko načina boljeg (racionalnijeg) iskorištenja posječene drvne mase. Uz angažiranje šumarskih stručnjaka — specijalista, na primjer uređivača kod propisivanja etata, komercijalista kod istraživanja tržišta, te tehnologa u Upravi šuma i na šumarijama, moguće je prevladati nastale probleme. K Ij u č n e r ij e č i: posječena drvna masa, iskorištenje, tržišni odnosi, istraživanje tržišta. UVOD Introduction Raspad jugoslavenskog tržišta i nužna pojava tržišno zlo, zbog problema skladištenja, otežanog rezanja i nih odnosa u gospodarstvu Hrvatske, zatekla je šumare pripremanja za korištenje. Zapravo je i pridonijela da se bez jasne vizije ponašanja na relaciji: osnova gospodakorisnici ogrijevnog drva još odlučnije okrenu drugim renja-iskorišćivanje šuma-prerada drveta. Pokušavaenergentima. jući brzo i učinkovito izvršavati svoje suviše statične Sljedeća reakcija šumarstva je smanjivanje proizvo godišnje planove, susreli su se s više problema. dnje prostornog drva kao gotovog proizvoda, a poveća Od rata se smanjila mogućnost plasmana prostornog nje ponude "samoizrade" ogrijeva u šumi kraj panja, drva kao sirovine za kemijsku preradu. Prvo rješenje očekujući prihod u obliku šumske takse. koje se nametnulo, bio je pokušaj usmjeravanja viškova Sto se tiče tehničkog drva, potražnja je možda i veća u ogrijev. Međutim, posljednjih godina rapidno opada od ponude, ali prilično neujednačena. Likvidni kupci su interes i za ogrijevno drvo. Razlog je korištenje drugih probirljivi, što si trenutno mogu i dopustiti. Istih godina energenata (nafta, ugalj, el. energija, plin) za zagrijava jenjava ili potpuno prestaje proizvodnja rudnog drva i nje radnih i stambenih prostora. Racionalizacijom rada tehničke oblice. Već je zaboravljeno da je šumarstvo sječe, izrade, izvoza, utovara, prijevoza, šumarstvo je nudilo čitavu lepezu sortimenata za mehaničku i kemij ponudilo tržištu i jeftinije ogrijevno drvo u obliku tzv. sku preradu, a o sporednim šumskim proizvodima da i "višemetrice". Višemetrica je pak prihvaćena kao nuž-ne govorimo. Šumari kao da ne shvaćaju da se katkad mora boriti za tržište, te pronalaziti nove mogućnosti primjene drva. Uglavnom se pretpostavlja ili * Jedna od tema rasprave u okviru "Okruglog stola" SORTIčak čvrsto vjeruje, da šumarstvo ima rezerve u učinci MENTNA STRUKTURA I HRVATSKE NORME u organizaciji HŠD-a ogranak Požega za Dane hrvatskoga šumarstva, ma, pa se normama pokušava postići bolji uspjeh poslo1999. g. vanja!? Učinak je često suprotanjersegubi na kvaliteti ** Zlatko Lisjak, dipl. inž. proizvoda i kvantiteti vrednijih sortimenata. "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, US Požega |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Z. Lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNE MASE 11 EKSPLOATACIJI SUMA Šumarski list br. II l2,CXXIII(1999),573-580 Slika 1. Povećana ponuda uz smanjenje potražnje za ogrijevom uzroci su što leževina ostaje u šumi. Šumarije režijski otpad, iz uzgojnih razloga, moraju ukloniti o vlastitom trošku: iznošenjem, spaljivanjem ili još skuplje, sitnilicom!? Figure 1 An increased offer accompanied by a falling demand for fuclwood is the reason why slashing remains in forests. For silvicultural reasons, forest offices are obliged to remove the waste from forests at their cost by taking it out, burning it, or by using the expensive method of chipping. ANALIZA ISKORIŠTENJA DRVNE MASE U UPRAVI ŠUMA POŽEGA An analysis of stemwood exploitation in the forest administration of Požega Smanjenje etata u Upravi šuma Požega na razinu iz minimum u posljednjih 30 godina za koje se vodi sedamdesetih i početka osamdesetih godina, vidljivo je evidencija ŠGO-15. na grafikonu (si. broj 2). Godine 1998. dosegao je svoj mi :soono uu*a tmt-ii Slika 2. Odnos posječene drvne mairtžu ^ 5 J se (etata) i iskorištene drvne mase (bez klasične leževine) od 19X9- 1998. godine Figure 2 The ratio of felled stem- SOf/M/ wood (prescribed cut) and used stemwood (minus tyiskoriStenjel pical slashing) from 1989 to 1998. HV.goiL 90.goil. 91.god, 92.gml, 93.go Prema istom grafikonu iskorištenje posječene mase Prema grafikonu (si. br. 3) vidljivo je da se kroz isto prati relativno pravilno kretanje etata. razdoblje smanjila, zapravo gotovo sasvim prestala m3 45000 4022$ O LEZEVIN 40000 35000 \ 30000 Si, ,_.... 25000 if 20874 20000 ; (J IB 1 1 >—i--16216 15000 \ 9 10000 I Slika 3. Prodaja klasične leževine od < I t I I I ! i 1989-1998. godine 5000 I Figure 3 The sale of typical slashing 0 —-= 1.1 I I 1 | § ´-?=§ r^l 476 in the period 1989- 1998. 89.go |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Z. Lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNH MASI: U EKSPLOATACIJI ŠUMA Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 573-580 prodaja klasične leževine. Pod ovom leževinom podra o o o O o o O O o o zumijevalo se skupljanje i izrada ogrijeva od sušaca © o o p o o o p p CN © o" o o" o" o o" o o o o o o o o (prirodno izlučena stabla), od čišćenja guštika, te najvio o o o o o še od režijskog otpada. Ovo treće bi, neprecizno reče TI CNI o o rT ON 00 ON Ti o © CNJ o Tl CNJ CN) r~ Tl no, bila razlika između etata i izrađene mase (sume izON o r- OO od CN| OC rađenih sortimenata). c-i Ö Ö 0O rt-´ T) T> Wl Cl CN) l o r rr rr CNI rt-o oc CNI NO Cl o rr Tf 00 t— r-i c-oc r4 NO" ON" Tl" ON" rr" T>" CNT Tl m Cl Cl Tl rT Cl rr rT o ON. NO o Cl CNI o rT CN| OO Tf NC o NO vi m 00 OC o rt-oc CN] -Nf + "s *r NO ci O r~ NO Ti ON .j Js/ Ni rt" ON Tl NO rr´ rt"´ rt-rr 2 5 « 0 g & Cl *» s ci o O rt-OO o OO «8 > TI TI 00 tad -r *j o © t-; Cl 5 S; Tl" h, 5: >K SI W o ONT ON" NO" ON D CNI u o Cl Cl o Pi o o o CN] TI r-CN| Tl TI 2 TD ... o OO ON o Tl r-rT oc t-; CNJ OO rT rT o o i 2 E rf NO OO c~i oc Tl OJ Cl Cl rT Cl o C 30 OC rr OO O Ti Tl o NO -5 00 ON o ci TT _ rn rr OO ON o 00 NO_NO_ ON" 00 NO" NO" TI" ON ,— rt"" T)" Tl" OO OO ON , , ON ON ON > o ON Ti NO O ON ON OO o rf rj-ON. CN| —i rl-NO (N T> Cl Tl ON ON ON ON c P ON. NO ON CN| ci CN| CN) ON. ON bfl ~ rr´ oc *j rr oo oc O TO -O O o NO ON. o CN! OO Cl n-O NO c/i -r" Cl CNI ON ci TI g C- r-~" r-" Tl" Cl" rt-" r-" rT O rr NO NO NO NO Tl Tl ON OO -o G u rT OO oc O CNI ON rT rrT OO OO o rt-Cl o o o i-a OO O r-4 rt T Tl rt-o OO -a T3 ag + s Tl ci CN) NO ci Ö OO Tl ON ON ON OO NO NO Ti o NO o a o ^ N CN| NO OC o OO OO rT Tl TJ c Ü ON o^ OO^ NO^ os cn 0\ CN|. — NL) i— © r-" cT CNT rf ON" ON" NO" ON o _o ej NJ Cl CNI Cl Cl Cl CNI TI Ö H 3 rt „ CN! OO Cl CNI Cl rt-oo r-ON C -C -— N rn OO OO Cl p oo rT OO o U od NO CNI od ON´ NO rr Ö Ö u ON ci p NO Cl rt-CN| CN\ č/5 T N rr Cl <\) NO TI Č IX bll ci NO^ ND^ NO^ (N OO CN^ Tl Os Ci 3 T t-NO o Cl ON r- NO" Cl" Cl Cl «t U. © NO" ci oc" O rf" rr" TI NT Cl Cl Cl Cl Cl ^1 oc 00 Cl ON ON Ti Tl o OO ON u-i OO o OO CNI ON Cl o NO OO Ti n-Ti ON NO f-o rt" Tl W S NO ci ON OO o Cl (N ON r 00 t~~ iri l/l TI Cl Cl n-rr < So,.. o o ON o o o o o rT TI in OO ON NC OO 11 E > O * * t-~ Cl Cl ND c-Ti rT 1 » hJ rr CN) Ln OO rir- Cl Ti -NT ci o Cl Tl rT m m NO CNI NO ci i/S rf rH Tl ci CNI o o Tl in r-r-r-ON o r- r-rr r-OO ON o ON Cl ci rr CNJ 00 p oo Cl rT II s ON ci NO wi o rr rh Tl ci ci Iskorištena drvna masa po sortimentima tijekom T rt-o Cl ci TI Cl Cl posljednjih 10 godina prikazana je na si. broj 4. Još teL ci rr oc i^i ON NO O NO ON ON CNI o OO o CI rf o meljitiju sliku iskorištenja drvne mase daje priložena Ol oc OO oo rr r 2? 6 rr Ö NO Ti CNI ci ci ci tablica 1 i grafikon sa postotnim udjelom pojedinih ej sortimenata u ukupnoj masi izrađenih sortimenata (si. i ON o ONJ ci rH Tl ´NO od -OO ON ON ON ON ON ON ON. ON. ON ON ON ON. ON ON ON ON ON ON ON br. 5). Zabrinjava veliko smanjenje izrade tehničke a " 10+16 3 m |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 58 <-- 58 --> PDF |
/,. Lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNE MASE U EKSPLOATACIJI ŠUMA Šumarski list br. II 12. t XXIII (1999), 573-580 oblovine u ukupnoj masi izrađenih sortimenata (1989.50,35%, a 1998. samo 34,91%). n B9.gcd. HtfAC 9t.gtxL 92.god. 93.god. 9J.g(*t 95.gcd 9S.Scrf 91.go& 9H.god Ako i ne analiziramo strukturu etata (tu će vjerojatno reagirati uređivači-potrajnost prihoda i dr.) ostaje sljedeće pitanje: zašto etat naših šuma, u koje smo, kako se zaklinjemo, uložili maksimalnu stručnost i znanja, daju svake godine sve lošiju strukturu drvnih sortimenata? Jedan od razloga vjerojatno možemo tražiti u činjenici što naši djelatnici nisu stimulirani za izradu vrednijih sortimenata. U sustavu plaćanja za izradu i izvoz veće su cijene za višemetricu nego za tehničku oblovinu!? Da bi se izbjegao prigovor ili reklamaci Slika 6. Proizvodnja sortimenata za mehaničku i kemijsku preradu u odnosu na ogrijev Figure 6 The production of assortments for mechanical and chemical processing in relation to fuclwood Udio najvrednijih sortimenata (F, L) od 6% 1989. pao je na samo 2% 1998. godine. BSAMOIZR OGRI.JKV ICELULOZA´ ORUD.DRV. BTAN.OBL. IPIL.TR. Slika 5. Struktura drvnih sortimenata I FURNIR za 10 godina Figure 5 The slrueture of wood assortments tor the 10-year period ja preuzimača, bezbolnije je i isplativije, da "komad" završi u višemetrici nego li obratno!? Iz grafikona (si. br. 6) je vidljivo daje 1989. godine od 172.000 m3 proizvedenih sortimenata preko 90% bilo za mehaničku i kemijsku preradu, a manje od 10% (9,64) za ogrijev. Taj odnos drastično je poremećen posljednjih 10 godina, da bi u 1997. godini ukupna količina drveta, koja završava u ogrijevu, osjetno nadmašila količinu proizvedenih sortimenata za mehaničku i kemijsku preradu (52% : 48%). @ mehanička+kemijska prerada ogrijev+samoizrada Po grafičkom prikazu (si. br. 7) može se pratiti pad tisuće m3 1989., na 76 tisuća m3 1998., što čini 44% od proizvodnje drvnih sortimenata u režiji šumarija sa 172 proizvodnje 1989. godine, odnosno skoro za 100 tisuća |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Z. Lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNE MASE U EKSPLOATACIJI ŠUMA Šumarski list br. II 12, C XXIII (1999), 573-580 m3 manje. Uz pad proizvodnje ogrijeva opada i gotovo prestaje prodaja već spomenute klasične leževine koja, uz ponuđenu ´samoizradu", postaje nezanimljiva. Samoizrada premašuje posljednjih godina trećinu ukupne proizvodnje. Pogledamo li ponovo kako opada proizvodnja tehničkih sortimenata, nužno se nameće sumnja je li samoizrada pod dovoljnom kontrolom? Ne završavaju li možda i tehnički sortimenti u ogrijevu? Smatra se prevelikim sitničarenjem inzistiranje na izdvajanju tehničkih sortimenata, te uvjetovanje da se kao takvi izvezu na cestu i prikupljaju na pomoćno ili glavno stovarište. D "LEZEVINA" D "SAMOIZRADA" "REŽIJA" Slika 7. Vlastita proizvodnja, samoizrada i ležcvina u razdoblju od 1989- 1998. g. Figure 7 Private production, "do-ityourself system - local people themselves make wood from felled trees and slashing in the period 1989- 1998 ngod. Sftjmi 91.s MOGUĆA RJEŠENJA Prema State of World´s Forests, 1997., FAO - dr. sci. Joso Gračan - Stanje svjetskih šuma 1997. S. L. 9-10/1998. u svijetu potrošnja drva raste. Bilježi se napredak u tehnologiji prerade, te korištenje tanjih i manje kvalitetnih sortimenata. Oko 90% ogrijevnog drva koristi se u zemljama u razvoju, a samo 10% u razvijenim zemljama. Nasuprot tomu, razvijene zemlje od ukupne proizvodnje oblog drva koriste 72%, a zemlje u razvoju 28%. Očekuje se da će se trend povećanja potrošnje drva u svijetu, posebice nakon 2000. godine, još i povećati. Uz drvo se spominje i 150 ostalih šumskih proizvoda koji se u posljednje vrijeme pojavljuju na tržištu. 1997. godine Vlada Republike Hrvatske pokrenula je nacionalni program korištenja energije biomase pod nazivom BIOEN. Program se temelji na praktičnim isku - Possible solutions stvima zemalja Europske unije, koji s uspjehom provode takve programe. Kod nas ga vode stručnjaci Energetskog instituta "Hrvoje Požar" iz Zagreba. Cilj je istražiti mogućnosti i stvoriti uvjete za proizvodnju energije iz biomase i otpada. Misli se na ogrijevno drvo, drvni otpad, poljoprivredne ostatke (slamu i si.), koje se sirovine u Hrvatskoj, kao zemlji s bitnim šumskim i poljoprivrednim potencijalom, mogu kontinuirano osigurati, a za sada nisu adekvatno iskorištene. Po svemu sudeći, najznačajniji izvor bit će upravo šumska biomasa. No, radi se o programu dugoročnog karaktera, jer se planira u razdoblju 2000/2030 godine, pa je rješenje sadašnjeg problema još prilično daleko. U mogućnosti mehaničkog usitnjavanja i daljeg mehaničkog i kemijskog korištenje u procesima proizvodnje ploča i celuloze ne bismo ulazili. Planirana izgrad nja niza tvornica iverica, Tablica2. Pregled broja kapaciteta pilana (godišnji prorez trupaca u dvije smjene) u Hrvatskoj u vlaknatica i celuloze neće 1974. godini. biti realizirana u skoroj bu Table 2 A survey of sawmill capacity (annual logs processed in tw o shifts) in Croatia in 1974. dućnosti. I tu je vjerojatno Veličina pilane (Sawmills) Vrlo velike (Very big) Velike (Big) Srednje (Medium) Male (Small) Vrlo male (Very small) Ukupno (All sawmills) Godišnji kapacitet Broj pilana pobijedio uvoz. (Yearly capacity) (Number of sawmills) Poznato je pak da u HrPreko (Over) 50.000 m3 8 vatskoj postoji višak pilans 25.000 -50.000 m3 27 kih kapaciteta (od malih pilana do industrijskih pogo10.000- 25.000 m3 18 na). Na tržištu se pojavljuju i 5.000-10.000 m3 15 "portabl" pilane, pokretna Ispod (Under) 5.000 m3 449 postrojenja koja je čak mo517 guće seliti i osobnim automobilom. Brežnjak, M. (1993)- Prema podacima (Data): Milinović, I. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 60 <-- 60 --> PDF |
/ . lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNI: MASE U EKSPLOATACIJI ŠUMA Šumarski list br. II I 2, CXXI1I (1999), 573-580 Imajući to u vidu, u nastojanjima optimalnijeg iskoSlika 9. Pilanska obrada trupaca i instalirani pilanski kapaciteti u Hrvatskoj 1973. god. rištenja, iz oborene drvne mase mora se izdvojiti što Figure 9 Sawmill manufacture of logs and installed gas facilities in više sortimenata za pilansku obradu. Croatia in 1974 Slika 8. Nije li nešto od višemetrice moglo završiti u "komercijal noj" robi umjesto u ogrijevu!? Figure 8 Could not logs of several metres be used for "commer cial" products instead of for fuel wood? Upravitelji šumarija i tehnolozi proizvodnje trebaju najozbiljnije organizirati i punu pozornost posvetiti krojenju oborenih stabala i klasiranju u drvne Sortimente. Svaki odsjek nakon izvršene sječe i izrade temeljito prekontrolirati, a podatke analizirati, te saznati da li su polučeni planirani tehnički drvni sortimenti i stoje razlog odstupanju. Zbog toga je prilikom doznake obvezno procjenjivati tehničke Sortimente. To je jedan od korisnijih podataka koje doznačar treba donijeti s terena. Zapravo bi neki vredniji sortimenti zaslužili da se o njima već puno ranije počne voditi dužna briga, nego tek kada leže na stovarištu. Opsežna mjerenja u svrhu utvrđivanja udjela drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva, provodi gospodin Andrija Stefane ić, dipl. inž. šum. i to za običnu bukvu, hrast kitnjak, hrast lužnjak i poljski jasen. U okviru svojih istraživanja gosp. Štefančić educira nazo- Prema (After): Milinović, I. (1975) čne šumarske djelatnike. Takvu poduku hitno treba proširiti i obvezno primjenjivati na svim radilištima. Nadalje, smatram daje moguće, štoviše nužno, stimuliranje djelatnika u procesu proizvodnje, za izradu kvalitetnijih drvnih sortimenata. Na tajnačin treba osjetno popraviti odnos prema proizvodima koji su glavni cilj gospodarenja šumom. Osim standardnih sortimenata za pilansku obradu, pri eksploataciji šuma, moguće je izdvojiti i znatne količine pilanske sirovine za koju, za sada, nažalost, nedostaju programi korištenja. Kome je interes iznaći pravi program u ovome trenutku teško je reći!? Slika 10. Inicijativa privatne tvrtke: iz višemetrice se može piliti grul )e elemente, parket popruge (frize), a tek ostatak ide u peć! Figure 10 The initiative of a private company: rough elements and f arquet elements are sawn from several-meter-long logs, and the remains end up as fuelwood! |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Z. Lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNE MASE U EKSPLOATACIJI ŠUMA Šumarski list br. II 12.CXXII111999). 573-580 Svjedoci smo da su neke vrste drveta naprosto zanemarene, ali smo i svjedoci nezadovoljstva do ogorčenja nekih drvoprerađivača, koji ne uspijevaju na hrvatskom tržištu nabaviti dovoljnu količinu pilanske sirovine za unaprijed ugovorene proizvode: piljenice, elemente, popruge, pa čak i finalne proizvode. Dakle, pilanskih sirovina nekih vrsta drva nedostaje na tržištu. To su uglavnom bukva, hrast lužnjak, hrast kitnjak, jasen, trešnja, javor... U tehnologiji masivnog drva predviđeno je, kao ulazna sirovina, i kvalitetno prostorno drvo u obliku cjepanica ili oblica. Predložio bih da se usvoji probna proizvodnja nestandardnog sortimenta tehničke oblice od 1,00 m (1,10; 1,20;...) dužine i promjera od 16 cm na više. Kod takvih dimenzija moguće je isključiti većinu grešaka prisutnih i dozvoljenih kod pilanskih trupaca. Jer, čimbenici iskorištenja trupaca kod piljenja osim dužine su i promjer, pad promjera, zakrivljenost, a ponajprije kvaliteta. Pri tomu se misli na pogreške (nepravilnosti anatomske grade drva, posljedice napada gljivica i insekata itd.) koje se ne toleriraju u gotovom pilanskom proizvodu, pa se stoga moraju iz piljenica odstraniti. Ovakav Sortiment, ako ne bi bio prihvaćen kod velikih prerađivača, našao bi svog kupca među mnogobrojnim malim pogonima za primarnu obradu. Naime, u većim pilanama rentabilnost takve pilanske obrade smatraju problematičnom. No, nije li poznato da se iskorištenje sirovine može od pilane do pilane znatno razlikovati? Dalekovidniji kolege iz drvne industrije već su istraživali mogućnost proizvodnje piljenica iz kraćih i tanjih sortimenata od standardnih, računa ZAKLJUČCI Drvo je biološki proizvod, dakle obnovljiv, ali ipak ograničen prirodni resurs, koji se ne može uvećati, nego samo u svrhu potrajnosti bolje i racionalnije koristiti. Nekadašnju maksimu štednje, da svaki iskorišten kubni metar drvnih otpadaka "oslobađa" jedan kubni metar oblog drveta za industrijsko prerađivanje, treba potencirati: svaki kubni metar iskorišten više u industrijskoj preradi donosi nam veću dobit, rješava nas za toliko viškova ogrijevnog drva i šumskog otpada, te smanjuje uzgojne i zaštitne probleme. Možemo zaključiti da su i "samoizrada", a također tehnologija "višemetrice", nesavršene metode rada, odnosno načini eksploatacije kroz koje "cure", odnosno gube se izvjesne količine tehničkog drveta. Povećanjem ponude ogrijevnog drveta šumari su neizravno prouzrokovali opadanje zanimanja za "leževinu". Dakle, u izvjesnoj mjeri sami su krivci što se šume ne čiste, nego u njima ostaju znatne količine režijskog i drugog drvnog otpada. Slikali. Jedna od jednostavnijih izvedbi stroja za cilindričnu obradu drva. Zahvaljujući ovom "izumu", tehničkim drvom postaju praktično i pravnija stabalca iz prvih proreda, pa čak i iz čišćenja guštika, deblja od 4 cm. Stroj obraduje Sortimente promjera od 4 - 20 cm za najrazličitije namjene. Figure 11 One of the simpler performances of cylindrical timber processing machine. Thanks to this "invention", young trees thicker than 4 cm obtained from the first thinning treatments and even from cleaning thickets, can be turned into technical timber. The machine processes assortments with diameters of 4-20 cm for various purposes. jući kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje u namjenskoj pilanskoj tehnologiji. Mali poduzetnici, doduše iz nužde, otišli su ispred njih. Oni su i dokazali opravdanost ovakvog razmišljanja. Predstoji prikupljanje podataka zbog utvrđivanja udjela predloženog tehničkog sortimenta u masi prostornog drva, u oplodnim sječama, te u proredama. Conclusions Smjernice koje trebaju voditi optimalnijem korištenju drvne mase bile bi: - Marketinška prethodnica planiranja i izvršenja plana sječa. - Odluka taksatora i uzgajivača, a na osnovi istraživanja tržišta i objektivnih uzgojnih potreba, koje sječe treba provesti. - Prilikom doznake obavljati procjenu tehničkog drva. - Stimulativno plaćanje sječe, izrade i izvoza u korist vrednijih tehničkih sortimenata. - Stimulativno plaćanje sječe, izrade i izvoza (ili otkup) kod "samoizrade" za izdvojene tehničke Sortimente. - Stalna edukacija i temeljita kontrola od sječe, krojenja do otpreme. - Uvođenje novih sortimenata i pronalaženje plasmana za njih, dok ih tržište ne prihvati. - Uključivanje u BIOEN. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Z. Lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNE MASE U EKSPLOATACIJI ŠUMA Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 573-580 LITERATURA References Izvještaj o poslovanju (završni račun) za 1989., 1990., Domac , J.: Sadašnja i buduća proizvodnja energije iz 1991., 1992., 1993. biomase šumskog porijekla, Š.L. 11-12/1998. Izvješće proizvodnog i komercijalnog odijela iz 1994., Starčev i ć,T.: Može li se etat ostvariti neovisni od tr1995., 1996., 1997., 1998. žišta, Š.L. 9-10/1998. Hren, V., Cestar, D., Kovačević, Z., Bezak, Štefančić, A.: Udio drvnih sortimenata u volumeK., Krej či, V., Krznar , A.: Studija korišćenja nu krupnog drva do 7 cm promjera za hrast otpadaka iz šumske i drvno industrijske proizlužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen - suši tip, vodnje u SR Hrvatskoj - Institut za drvo - ZaŠ. L. 9-10/1997. greb, 1975. Stefane i ć, A.: Udio drvnih sortimenata u volumenu Ugrenović , A.: Upotreba drveta i sporednih produkrupnog drva do 7 cm promjera za običnu bukvu kata šuma, Zagreb, 1948. u jednodobnim sastojinama, Š. L. 7-8/1998. Brežnjak , M.: Pilanska tehnologija drva- Šumarski fakultet, Zagreb, 1997. SUMMARY: An analysis of felled stemwood in the period 1989 - 1998 in the Forest Administration of Požega displays a constant fall in the production oj assortments for mechanical and chemical processing. The overall amount of felled timber shows an increasing proportion offuelwood manufactured under the so-called "do-it-yourself" system, while at the same time the demand for this product is decreasing due to the introduction of gas. What should forestry profession do in this situation? The paper points to deficiencies of the present practice. Some solutions have been made based on several methods of better (more rational) use of felled stemwood. The problems can be overcome with full co-operation of forestry experts -specialists: managers in prescribing annual cuts, commercial experts in market research, and technologists in forest administrations and offices. Key words: felled stemwood, exploitation, market relations, market research.. |