DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 53 <-- 53 --> PDF |
A. FikoMĆ: STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MEDVJEDA jUrxux urctos) U GORSKOJ HRVATSKOJ .. Šumarski list hr 11 12. CXX1IK 1999). 565-572 Slika 5. Šuma Javornik kod Delnica u Gorskom kotaru oko skladišta streljiva bivše JNA nakon raketiranja 7. studenog 1991. Na tom području su ubijena tri medvjeda, (snimljeno 6.svibnja 1992.) Figure 5. The forest Javornik near Delnice (Gorski kotar, Croatia) after shelling the ammunition storehouse of former Yugoslav National Army on 07 November 1991. Three bears were killed in the area. (Photo taken on 06 May 1992) (Photo: A. Frković) zbog rata. Promatrajući ta pitanja s distance od četiri godine iza okončanja rata, a na temelju prvih i još nepotpunih podataka o stanju medvjeda u Hrvatskoj u 1999. godini , moguće je zaključiti da će se populacija medvjeda ubrzo oporaviti i dostići predratno stanje. Određeni optimizam tomu daje i činjenica daje ovo područje, posebice Gorski kotar, dobra prirodna osnova za uspješan opstanak medvjeda, pri čemu dobro gospodarenje postaje odlučujući čimbenik (Kusak 1996). Legalno lovno gospodarenje nije do sada ugrožavalo populaciju medvjeda u Hrvatskoj. Određene pometnje nastupile su donošenjem novog Zakona o lovu iz 1994. godine prema kojem se osnivaju i zakupljuju površinski manja lovišta, koja ne predstavljaju lovnogospodarske cjeline, s pravom gospodarenja medvjedom. Proizlazi Slika 6. Šume i gorske livade Gorskog kotara dobra su prirodna osnova za uspješan opstanak medvjeda. Prizor iz lovišta Bjelolasica. Figure 6. Forests and mountain meadows of Gorski kotar are good natural basis for the survival of bears. View in the hunting ground Bjelolasica. (Photo: A. Frković) da se s medvjedom sjedne strane gospodari na sve manjim lovnim jedinicama, a s druge strane pojačanim odstrjelom, koji bi mogao ugroziti populaciju. Rješenje tog pitanja leži u donošenju odgovarajućeg podzakonskog akta, po kojem bi se gospodarenje medvjedom centraliziralo: određivanje ukupne moguće odstrjelne kvote te njena raspodjela po lovnim jedinicama (lovištima), čije bi najmanje površine bile znatno povećane (H u b e r 1993). Nadalje, za daljnju uspješnu obnovu i opstanak medvjeda od značenja je očuvanje izvornog šumskog pokrova, posebno bukve (Slika 6), prikladno zbrinjavanje sveg otpada te postojeće brze ceste primjereno ograditi, a za nove buduće prometnice kroz medvjeđa staništa predvidjeti mogućnost prelažanja na svim važnim koridorima, uključujući i "zelene mostove". |