DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 53     <-- 53 -->        PDF

A. FikoMĆ: STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MEDVJEDA jUrxux urctos) U GORSKOJ HRVATSKOJ .. Šumarski list hr 11 12. CXX1IK 1999). 565-572
Slika 5. Šuma Javornik kod Delnica u Gorskom kotaru oko skladišta
streljiva bivše JNA nakon raketiranja 7. studenog
1991. Na tom području su ubijena tri medvjeda, (snimljeno
6.svibnja 1992.)


Figure 5. The forest Javornik near Delnice (Gorski kotar, Croatia)
after shelling the ammunition storehouse of former Yugoslav
National Army on 07 November 1991. Three bears
were killed in the area. (Photo taken on 06 May 1992)


(Photo: A. Frković)


zbog rata. Promatrajući ta pitanja s distance od četiri
godine iza okončanja rata, a na temelju prvih i još nepotpunih
podataka o stanju medvjeda u Hrvatskoj u
1999. godini , moguće je zaključiti da će se populacija
medvjeda ubrzo oporaviti i dostići predratno stanje.
Određeni optimizam tomu daje i činjenica daje ovo područje,
posebice Gorski kotar, dobra prirodna osnova
za uspješan opstanak medvjeda, pri čemu dobro gospodarenje
postaje odlučujući čimbenik (Kusak 1996).


Legalno lovno gospodarenje nije do sada ugrožavalo
populaciju medvjeda u Hrvatskoj. Određene pometnje
nastupile su donošenjem novog Zakona o lovu iz 1994.
godine prema kojem se osnivaju i zakupljuju površinski
manja lovišta, koja ne predstavljaju lovnogospodarske
cjeline, s pravom gospodarenja medvjedom. Proizlazi


Slika 6. Šume i gorske livade Gorskog kotara dobra su prirodna


osnova za uspješan opstanak medvjeda. Prizor iz lovišta


Bjelolasica.


Figure 6. Forests and mountain meadows of Gorski kotar are good


natural basis for the survival of bears. View in the hunting


ground Bjelolasica.


(Photo: A. Frković)


da se s medvjedom sjedne strane gospodari na sve manjim
lovnim jedinicama, a s druge strane pojačanim odstrjelom,
koji bi mogao ugroziti populaciju. Rješenje
tog pitanja leži u donošenju odgovarajućeg podzakonskog
akta, po kojem bi se gospodarenje medvjedom centraliziralo:
određivanje ukupne moguće odstrjelne kvote
te njena raspodjela po lovnim jedinicama (lovištima),
čije bi najmanje površine bile znatno povećane (H u b e r
1993). Nadalje, za daljnju uspješnu obnovu i opstanak
medvjeda od značenja je očuvanje izvornog šumskog
pokrova, posebno bukve (Slika 6), prikladno zbrinjavanje
sveg otpada te postojeće brze ceste primjereno ograditi,
a za nove buduće prometnice kroz medvjeđa staništa
predvidjeti mogućnost prelažanja na svim važnim
koridorima, uključujući i "zelene mostove".