DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 52 <-- 52 --> PDF |
A. Frković: STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MEDVJEDA (Ursus arctas) U GORSKOJ HRVATSKOJ Šumarski list br. 11- 12. CXXII1 (1999), 565-572 Tablica 2. Legalan odstrjcl europskih smeđih medvjeda na području Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Sjevernog Velebita i Velike Kapele u razdoblju od 1991. do 1996. godine* Table 2. Legal shooting of European brown bears in the areas of Gorski kotar, Hrvatsko primorje, Northern Velebit and Velika Kapela in the period 1991 -1996* Spol Godin aSex 1991 1992 1993 Mužjaci Male 10 10 10 Ženke Female 2 1 1 Ukupno Total 12 11 11 * Veličina područja je oko 2500 km´ * The size of the area is around 2500 km2 RASPRAVA I ZAKLJUČCI Po opsežnosti utjecaja na stojbinu, a u svezi s time i na divljač i zaštićene životinjske vrste, rat se prema M i k u s k i (1993) može usporediti jedino s elementarnim nepogodama. Karakteristika mu je da se odvija naglo, zahvaća velike površine, uzrokuje razna razaranja i ne može se kontrolirati. Ovo u cijelosti vrijedi i za obrambeni domovinski rat u Hrvatskoj (1991-1995) tijekom kojeg je, uz goleme ljudske gubitke i materijalna razaranja, stradala i divljač. Jedna od njih je i europski smeđi medvjed, s kojim - uz vuka i risa - Hrvatska predstavlja jednu od rijetkih zemalja Europe u kojoj žive sve tri vrste ovih krupnih zvijeri. Do početka rata smeđi medvjed je u Gorskoj Hrvatskoj bio zastupljen do odgovarajućeg kapaciteta mogućeg staništa. Od procijenjenih 400 medvjeda u brdovitom području Hrvatske (9800 km2), u Gorskoj Hrvatskoj (6000 km2) brojno stanje medvjeda procijenjeno je na 350 jedinki. Kao lovnom vrstom divljači medvjedom se gospodarilo na temelju odredaba Zakona o lovu i važećih lovnogospodarskih osnova. Legalan odstrjel na istraživanom području nije prelazio 20 grla godišnje. Udio stradanja medvjeda od prometa, posebice u Gorskom kotaru, bio je znatan. Domovinski rat stubokom mijenja takvo stanje. Uznemireni i uplašeni pokretima vojski, ratnim okršajima, granatiranjem i slično, u medvjeda kao i u drugih vrsta krupne divljači (jelen, divlja svinja) dolazi do većih horizontalnih i vertikalnih premještanja, pri čemu je mnogo divljači i stradalo. Kako se glavnina ratnih djelovanja odvijala u Lici ne isključuje se mogućnost da su pojedini medvjedi napustili to područje i migrirali u, što se rata tiče, "mirniji" Gorski kotar. Potvrda tomu je i, po visini odstrjela, gotovo izjednačeni legalni godišnji odstrjel medvjeda na širem području Gorskog kotara za - Year Ukupno 1994 1995 1996 Total 12 7 9 58 . 2 1 7 12 9 10 65 Discussion and conclusions cijelo vrijeme trajanja rata (Tablica 2). Istovremeno u Lici je tijekom tih šest godina legalno odstrijeljeno samo 9 medvjeda, a od 57 ukupno stradalih ratnim djelovanjem, 30 (53%) medvjeda. Brojka od 57 ukupno stradalih medvjeda glede izvora nekih podataka, kao i na preostala nerazminirana područja u medvjeđem staništu, nije ni posve točna ni konačna. Naime, prema novijim saznanjima podaci o "ratnom" krivolovu su znatno veći od iskazanih (20 jedinki), dok se dobiveni podaci o ubijenim ili na druge načine stradalim medvjedima na tada privremeno okupiranim područjima ne mogu smatrati vjerodostojnima. I danas se u nekim krajevima Gorske Hrvatske (Jasenak, Ogulin, Bosiljevo, Brinje) susreću ili, u legalnom lovu, odstrcljulju medvjedi s teškim tjelesnim ozljedama (4), a povremene eksplozije u inače mirnim i svakom gospodarskom utjecaju lišenim šumama (Slunj) jasno kazuju da divljač i nadalje aktivira mine i stradava. Sve to ipak znatnije ne remeti prikupljene podatke, a otud ni na osnovi njih donijete zaključke. U odnosu na procjenu daje prije domovinskog rata u Gorskoj Hrvatskoj bilo 350 medvjeda, a daje legalni odstrjel medvjeda u razdoblju od 1991. do 1996. u Lici iznosio samo 9 medvjeda a u Gorskom kotaru 65, moguće je zaključiti daje pad populacije, koji se može pripisati ratnim okolnostima, u Lici bio znatno veći nego u Gorskom kotaru. Iako još nije moguće sagledati konačan utjecaj ratom izazvanih uznemiravanja na reprodukciju medvjeda te na njihova veća ili manja premještanja (migracije), procjenjuje se da je pad populacije medvjeda u Lici iznosio najmanje 30%, a u Gorskom kotaru 5-10%. Sto se pak staništa medvjeda tiče ona je doživjela samo lokalna razaranja (Slika 5), ali se ne čini daje došlo do značajnijih sveukupnih gubitaka staništa |