DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski lisl br. 11 12, CXXIII (1999), 523-531 UDK 630* 238 I 114.2 (Salix alba I.., Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) USPIJEVANJE KLONOVA BIJELE VRBE (Salix alba L.) U MJEŠOVITOJ KULTURI S CRNOM JOHOM (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) NA TRESETNO-GLEJNOM TIPU TLA U PODRAVINI* GROWTH OF WHITE WILLOW (Salix alba L.) CLONES IN MIXED PLANTATION WITH BLACK ALDER (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) ON THE PEAT-CLAY TYPE OF SOIL IN PODRAVINA (CROATIA) Davorin KAJBA1, Šaša BOGDAN1, Pavle VRATARIĆ2 SAŽETAK: Uzgoj slekcioniranih klonova bijele vrbe u asocijaciji s crnom johom, omogućava povećanje proizvodnje ukupne biomase, osigurava veću stabilnost ekosustava, uz mogućnost ostvarenja dva međuprihoda sječom bijele vrbe, s ciljem da se crna joha uzgaja kao glavna vrsta. Utjecaj crne johe na uspijevanje klonova bijele vrbe očituje se u smislu pozitivnih modifikacija u produkciji drvne mase do osme godine plantažne starosti. Broj klonova bijele vrbe s pozitivnim modifikacijama u mješovitim kulturama smanjuje se s povećanjem plantažne starosti, a kod plantažne starosti od 15 i 17 godina taj se utjecaj potpuno gubi. Crna joha osigurava bolji hranidbeni status klonova, povećava ukupni i hidrolizirajući dušik u tlu, kao i količinu dušika u biljkama uz znatno smanjenje učešća korovne vegetacije u mješovitoj kuturi. Ključne riječi: mješovita kultura, klonovi bijele vrbe, crna joha, modifikacije, fiksiranje dušika. UVOD - Introduction Tijekom posljednjih desetljeća intenzivnije se osniSelekcija stablastih vrba u Republici Hrvatskoj obavaju pokusi uzgoja mješovitih kultura listača, kao i li-vlja se glede različitih namjena, kao što je osnivanje stača i četinjača. Crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gakultura na optimalnim staništima, osnivanje predkultuertn.) pripada vrstama šumskoga drveća koje posjeduju ra na marginalnim staništima zbog lakše obnove vrijedsposobnost fiksacije atmosferskog dušika, te pomoću nijih vrsta listača nizinskih šuma i za specijalne namjesvojih simbiotskih aktinomiceta na korijenovom sustane, kao što je proizvodnja biomase. Pokus mješovite vu pridonosi povećanju koncentracije dušika u tlu. Crkulture bijele vrbe i crne johe osnovan je kako bi se usna joha zbog toga kao leguminozna vrsta ima funkciju i tanovila njezina produkcijska sposobnost u odnosu na meliorativne vrste, te se često uzgaja u mješovitim asočistu kulturu bijele vrbe, odnosno crne johe. cijacijama s drugim vrstama šumskoga drveća. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje utjecaja crne johe na produkciju različitih genotipova bijele vrbe u smislu pozitivnih modifikacija. Njezin je utjecaj determiniran s učinkom johe fiksiranog dušika na rast bijele vrbe, kao i kroz selekciju genotipova s najboljom sposobnošću konverzije dostupnog dušika. Povećanje dušika u * Rad je izlagan na International Poplar Symposiumu II/IUFRO u tlu u dosadašnjim istraživanjima odrazilo se i u povolj Orleansu, (Francuska), održanom od 12. - 17. rujna 1999. godine 1 Doc. dr. se., Davorin Kajba i Šaša Bogdan, dipl. inž., Šumarski nijoj ishrani bijele vrbe dušikom, te smanjenjem korofakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska vne vegetacije u dijelu pokusa mješovite kulture bijele mr. se., Pavle Vratarie, Uprava šuma Osijek, 31000 Osijek, vrbe s crnom johom. Hrvatska 523 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I). Kiijha. S. Bogdan. I´. Vralarić: ÜSPI.ILVAN.IL KLONOVA Hl.ll.l_l-; VRBE (&.//> alhti I..) U MJl.šOV. KULTURI... Šumarski list hr. II 12, CXXIH (1999), 523-53 1 MATERIJAL I METODE RADA Materials and methods Eksperimentalna ploha mješovite kulture klonova bijele vrbe i crne johe pokriva ukupnu površinu od 8,66 ha na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u Podravini, na području Šumarije Kloštar Podravski. Pokus je osnovan Slika 1. Mješovita kultura klonova bijele vrbe i erne johe - Plantažna starost 1 4 17 god. Fig. 1 Mixed plantation of white willow clones with blaek alder Plantation age 1 + 17 yrs. u proljeće 1980. godine pod vodstvom pokojnog prof, dr. sc. A. Krsti nića na tresetno-glejnom tipu tipa. Starost sadnica klonova bijele vrbe iznosila je 1/2 god., dok su sadnice crne johe iz lokalne populacije bile starosti I + 1 god. Klonovi bijele vrbe sađeni su s razmakom sadnje 4 x 4 m, dok je crna joha sađena između redova vrbe imala razmak 4 x 1 m. U eksperiment su uključena ukupno 24 klona stablastih vrba, od kojih je 12 klonova sađeno bez crne johe, te je služilo kao kontrola. Eksperiment je do sječe u osmoj godini plantažne starosti bio osnovan kao randomizirani blok sustav u četiri ponavljanja, sa po 25 biljaka bijele vrbe u ponavljanju. Kod plantažne starosti od osam godina, bijela vrba i crna joha posječene su u dijelovima eksperimenta, te smo dobili četiri podtretiranja: a) 24 klona bijele vrbe u asocijaciji s crnom johom; b) 12 klonova bijele vrbe (sađeno bez crne johe, kontrola); c) 24 klona bijele vrbe (crna joha posječena); d) crna joha (klonovi bijele vrbe posječeni). U ovome radu obrađena je produkcija, prirast i preživljavanje klonova bijele vrbe i crne johe, te njihov međusobni utjecaj glede podtretiranja, kod plantažne starosti od 1 + 17 godina. Tijekom prijašnjeg praćenja ovog kompleksnog eksperimenta izvršene su osim dendrometrijskih izmjera i brojne laboratorijske analize između plantažnih starosti pet i deset godina. Tada je izvršena procjena produkcije ukupne biomase u svim podpokusima, analiza kemijskih svojstava tla, analiza koncentracije hraniva u lišću, te količine korovne vegetacije (K r s t i n i ć &Komlenović 1986, Krsti n ić etal. 1989, Trinajstić etal. 1991, Krsti n ić 1994). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion U tablicama 1., 2. i 3. prikazani su podaci o volumnoj produkciji i preživljavanju klonova bijele vrbe za navedena podtretiranja (sa i bez crne johe, te crna joha posječena), za plantažnu starost 1 + 17 godina. Iz priloženih tablica vidljivo je postojanje genotipskih razlika između klonova u produkciji drvne mase, na koje je najviše utjecalo preživljavanje pojedinog klona. Kod većine klonova bijele vrbe nije zamijećena značajnija razlika u volumnoj produkciji glede njihova uzgoja sa ili bez crne johe. U prethodnim istraživanjima kod plantažnih starosti do deset godina utvrđene su također genotipske razlike između klonova, kao i pozitivne modifikacije kod fenotipski nestabilnih klonova, uz povećanje koncentracije dušika u lišću bijele vrbe na dijelu pokusne plohe s crnom johom (Krstin i ć etal. 1989). Da johe povećava ju količinu dušika u tlu i omogućuju povećanje prirasta šumskih vrsta u mješovitim kulturama utvrdili su Plass (1977), Gadgil (1978), De Bell & Rad- wan (1979), Hali etal. (1979),Heilman & Stettler (1983), Fridrich & Dawson (1984), De Bell etal. (1985), Burgess &Hendrickson (1988). Kod plantažne starosti od 17 godina možemo utvrditi da se volumen srednjeg stabla pojedinog klona nije signifikantno razlikovao, glede uvjeta njegova uzgoja u tri različita podtretiranja, kako je vidljivo i na slici 4. To je potvrđeno i visokim pozitivnim vrijednostima rang korelacije (r = 0,92 do 0,94), dobivenima kod međusobne usporedbe volumne produkcije svakoga klona u različitim podtretiranjima (sa i bez crne johe, crna joha posječena). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 7 <-- 7 --> PDF |
D. Kiijbu. S. Bogdan. P. Vratarić: USI´IJI-.VANJi: KI.ONOVA BUbLK VRBE {Salix alba L.) U MJKsOV. KULTURI.. Šumarski list br. II 12, CXXIH (1999), 523-531 Tab. 1 Klonovi stablastih vrba u asocijaciji s crnom johom - Plantažna starost 1 + 17 godina Tab. 1 Arborescent White Willow clones with Black Alder- Plantation age 1 + 17 years Red. br. No. Oznaka klona- Clone Prsni promjer-D.B.H. širina Stan. Visina- Height Srednje stablo- Mean Drvna zaliha- Volume Prosj. prirast- Average Prcživljavanje- Survival sign x(cm) varijab. (mm) dev. X (m) tree (nr) stock (mVha/kom) increment (mVha) %(kom.) 1. Rep 1 24,9 185-315 3,5 26,5 0,5130 282,15 16,60 88(550) 2. V093 26,2 160-305 3,4 29,5 0,6204 387,75 22,81 100(625) 3. 11/1 27,3 190-315 4,0 29,0 0,6657 399,42 23,49 96(600) 4. Rep 3 26,4 200-315 3,2 29,0 0,6216 326,34 19,20 84(525) 5. V99 26,8 195-315 3,2 29,5 0,6501 373,81 21,99 92(575) 6. V158 21,8 140-270 3,4 29,0 0,4260 181,05 10,65 68(425) 7. S 118 23,6 190-265 2,0 27,5 0,4732 272,09 16,00 92 (575) 8. S71 25,2 160-310 4,4 28,0 0,5490 301,95 17,76 88(550) 9. MB 15 22,9 170-275 2,7 27,0 0,4781 286,86 16,87 96(600) 10. V 161 29,7 180-380 4,5 30,5 0,8016 480,96 28,29 96 (600) 11. S78 26,4 135-335 5,8 30,0 0,6390 335,47 19,73 84(525) 12. V0240 27,7 235-305 1,9 30,0 0,7040 387,20 22,87 88(550) 13. S70 25,8 185-300 2,8 29,0 0,5928 340,86 20,05 92(575) 14. S 110 22,0 175-270 2,6 28,5 0,4220 200,45 11,79 76(475) 15. V052 21,0 140-250 2,5 28,0 0,3795 227,70 13,39 96 (600) 16. Rep 4 26,9 150-310 5,6 27,5 0,6192 108,36 6,37 28(175) 17. Rep 2 25,4 150-350 4,5 29,0 0,5744 272,84 16,05 76(475) 18. S86 26,8 235-295 1,6 29,5 0,6501 357,55 21,03 88(550) 19. BrlBB 27,3 200-310 2,6 29,0 0,6657 349,49 20,56 84(525) 20. S.a.c. 25,2 220-310 5,1 24,0 0,4874 36,55 2,15 12 (75) 21. MAD 40 30,8 235-380 3,9 30,5 0,8748 502,43 29,55 92(575) 22. MB 368 27,4 210-350 3,4 30,0 0,6890 396,17 23,30 92(575) 23. MB 1 21,1 170-275 2,7 26,0 0,3609 171,45 10,08 76(475) 24. V 160 27,3 150-380 5,7 28,5 0,6565 344,69 20,03 84(525) Visoke vrijednosti rang korelacije, dobivene su taje da prisutnost bijele vrbe, zbog visokog sadržaja kalkođer za drvnu masu klonova uspoređivanih kod dviju cija u lišću, bitno usporava acidifikacijske procese u plantažnih starosti od 15 i 17 godina, a iznosile su od tlu. Porast aciditeta u površinskim slojevima tla, na dir = 0,80 do 0,95. Iz toga možemo zaključiti da već i kod jelu pokusa gdje je zastupljena ili je prije bila zastupljemlađe dobi nije više utvrđen utjecaj uzgoja u podtreti-na crna joha, rezultat je intenzivnih nitrifikacijskih proranjima na volumnu produkciju klonova. cesa. Rezultate koji potvrđuju ova istraživanja dobili su Borman & De Bell (1981), Hendrickson & Među testiranim klonovima prema produkciji i pre Chatarpaul (1984), B urges & Hendrickson življavanju, pri vrhu se nalaze priznati klonovi (V 093, (1988). Utvrđeno je značajno smanjenje cinka u lišću V 99, Brl BB i V 160). No u ovim je pokusima moguće bijele vrbe u asocijaciji s crnom johom. Cink značajno izdvojiti i nove klonove, koji po produkciji, preživljautječe na procese fiksacije N kod crne johe, odnosno vanju i kvaliteti debla nadmašuju ili su podjednaki spopojačava aktivnost aktinomiceta u nodulima. menutim klonovima, a to su: MAĐ 40, 11/1, V 161 i Isto tako prisutnost crne johe reducira količinu ko- S 86. Navedene klonove treba uvesti u masovnu repro rovske vegetacije (Trinajstić i dr. 1991). Ovakve dukciju, a pogodni su za osnivanje kultura na optimal kulture su u početnoj fazi razvoja zbog otvorenog sklo nim staništima. pa jako zakorovljene, što može utjecati i na privremeni Od kemijskih svojstava tla mora se istaknuti da se gubitak hraniva zbog njegova korišćenja od korovne utjecaj crne johe reflektira kroz viši sadržaj organske vegetacije. Korovna vegetacija u ovome slučaju čuva tvari, u višoj koncentraciji ukupnog N i hidrolizirajućeg pojedine kemijske substance od ispiranja, koje se vraN, smanjenjem C/N odnosa, te povećanju kiselosti tla u ćaju drvenastim vrstama nakon procesa mineralizacije površinskom sloju ( Krsti ni ć et al. 1989). Utvrđeno korovske vegetacije. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 8 <-- 8 --> PDF |
D. Kajba, S. Bogdan, P Vratarić: USPI.IEVAN.il- KLONOVA BIJELE VRBE (Salix alba L.) U M.lhšOV. KULTURI... Šumarski list br. II 12. CXXIII (1999), 523-531 Tab. 2 Klonovi stablastih vrba (crna joha posječena) - Plantažna starost 1 + 17 godina Tab. 2 Arborescent White Willow clones black alder has been cut - Plantation age 1 +17 years Red. br. Oznaka klona- Prsni promjer-D.B.H. širina Stan. Visina- Height Srednje stablo- Drvna zaliha- Prosj. prirast- Preživljavanj e- No. Clone Mean Volume Average Survival sign x(cm) varijab. (mm) dev. X (m) tree (m3) stock (mVha/kom) increment (mVha) % (kom.) 1. Rep 4 22,9 200-310 3,6 27,5 0,4490 112,25 6,60 40 (250) 2. Rep 3 28,6 215-360 4,2 28,0 0,7116 320,22 18,84 72(450) 3. Repl 25,7 210-300 2,9 28,5 0,5795 275,26 16,19 76(475) 4. S70 26,3 195-305 3,4 28,5 0,6077 364,62 21,44 96 (600) 5. MAD 40 31,9 210-390 4,6 31,0 0,9650 506,62 29,80 84(525) 6. V 161 28,7 185-385 6,1 30,0 0,7352 459,52 27,03 100(625) 7. Rep 2 26,8 165-335 4,1 29,5 0,6501 292,54 17,21 72(450) 8. V160 26,8 150-320 4,6 29,0 0,6497 292,36 17,20 72 (450) 9. MB 368 27,6 220-325 2,9 29,5 0,6897 396,58 23,33 92(575) 10. V093 25,6 170-305 3,8 30,0 0,6002 345,11 20,30 92(575) 11. S 110 24,1 140-380 5,4 29,5 0,5196 272,79 16,05 84(525) 12. V052 22,6 170-265 ,6 28,0 0,4400 253,00 14,88 92(575) 13. V0240 24,4 180-305 3,5 27,0 0,4922 237,12 13,95 76(475) 14. S.a.c. 22,0 130-345 5,8 27,5 0,4100 194,75 11,45 76(475) 15. S 118 23,8 105-320 5,1 27,5 0,4811 264,60 15,65 88(550) 16. S71 25,8 170-325 4,7 28,5 0,5840 335,80 19,75 92(575) 17. MB 15 24,4 110-285 3,6 27,5 0,5064 291,18 17,13 92(575) 18. S86 26,6 200-315 3,2 28,5 0,6224 342,32 20,14 88(550) 19. MB 1 21,6 120-320 5,0 26,5 0,3840 220,80 12,98 92(575) 20. S78 25,4 190-315 3,7 28,0 0,5580 279,00 16,41 80(500) 21. BrlBB 26,2 180-325 4,2 29,0 0,6118 305,90 17,99 80(500) 22. 11/1 27,6 180-320 3,5 29,5 0,6897 310,36 18,26 72 (450) 23. V158 24,9 195-300 3,0 29,0 0,5514 303,27 17,84 88(550) 24. V99 25,7 185-320 4,0 30,5 0,6057 333,14 19,60 88(550) Tab. 3 Klonovi stablastih vrba bez crne johe (kontrola) - Plantažna starost 1 + 17 godina Tab. 3 Arborescent White Willow clones without Black Alder (control) - Plantation age 1 + 17 years Red. Oznaka Prsni promjer-D.B.H. Visina-Srednje Drvna Prosj. Preživljabr. klona-širina Stan. Hcight stablo-zaliha-prirast-vani e- No. Clone Mean Volume Average Survival sign x varijab. dev. X tree stock increment %(kom.) (cm) (mm) (m) (m!) (m´7ha/kom) (mVha) 1 Rep 4 26,3 220-300 2,1 27,0 0,5821 72,76 4,28 20(125) 2 Rep 3 27,4 205-350 2,9 28,0 0,6522 268,71 15,81 66(412) 3 Rep 1 25,2 150-420 4,5 27,5 0,5413 263,61 15,51 78(487) 4 S70 25,3 170-325 3,7 28,0 0,5535 290,59 17,09 84(525) 5 MAD 40 30,8 165-400 5,5 29,0 0,8506 297,71 17,51 56 (350) 6 V 161 29,5 215-370 3,3 29,5 0,7816 429,91 25,29 88(550) 7 Rep 2 24,8 155-305 3,4 29,0 0,5468 246,06 14,47 72 (450) 8 V 160 24,8 130-335 5,2 28,5 0,5397 269,85 15,87 80(500) 9 MB 368 26,7 140-345 3,6 29,5 0,6451 314,19 18,48 78(487) 10. V093 25,4 120-320 3,5 30,0 0,5908 346,80 20,40 94(587) 11. S 110 21,7 155-280 2,6 28,5 0,4109 230,92 13,58 90(562) 12. V052 23,3 110-270 2,9 28,5 0,4757 261,63 15,39 88(550) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 9 <-- 9 --> PDF |
[). Kajba, S. Bogdan. P. Vrataric: USP1JEWNJE KLONOVA BIJELE VRBE (Salix alba L.) U MJEšOV KULTURI... Šumarski lisibr. II I2.CXX1II [ 1999). 523-531 Eksperiment uzgoja selekcioniranih klonova bijele Od osme do desete godine plantažne dobi utjecaj crvrbe u mješovitoj kulturi s crnom johom pokazao je, za ne johe na uspijevanje klonova bijele vrbe vrlo je izrarazmake sadnje 4 x 4 m za bijelu vrbu i 4 x 1 m za crnu žen u smislu negativnih modifikacija. Tu činjenicu objohu, daje utjecaj crne johe na produkciju klonova bijejašnjavamo jakom kompeticijom bijela vrba - crna jole vrbe zanemariv tijekom prvih pet godina plantažne ha, pri čemu dolazi do pojave redukcije njihovih krošadobi. Od pete do osme godine plantažne dobi utjecaj crnja, što uvjetuje smanjenje prirasta. Pri plantažnoj dobi ne johe na produkciju klonova bijele vrbe, u smislu pood 10 do 13 godina značajno se reducira broj klonova s zitivnih modifikacija, značajan je. pozitivnim modifikacijama, a kod dobi od 15 i 17 godi na on se potpuno gubi. Volume of the mean tree of the White Willow clones with Black Alder without Black Alder (control) D Black Alder was cut at age 8 yrs o oo — o o * VC SO ON Qa SO eo O Q o < > pi > CQ > > clones Slika 2. Volumen srednjeg stabla klonova bijele vrbe (sa i bez crne johe, crna joha posječena) - Plantažna starost 1 + 17 god. Production of Black Alder in association with and without White Willow clones with White Willow clones White Willow clones were cut at age 1 t 8 yrs Slika 3. Produkcija crne johe u asocijaciji sd i bez klonova bijele vrbe |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I). Kajba, S. Bogdan, I´. Vratarić: USPIJEVANJE KLONOVA HULLO VRBI- (Salix alba L.) U MJEšOV. KULTURI... Šumarski list br. II 12. CXXI1I (1999), 523-53 I Općenito vrijedi pravilo da se broj klonova bijele vrbe s pozitivnim modifikacijama u mješovitim kulturama smanjuje s povećanjem plantažne starosti. Klonovi stablastih vrba koji se preporučuju za uzgoj u asocijaciji s crnom johom na području Podravine, na staništima crne johe su: V 161, MB 368, MAĐ 40, V 160, Br 1BB, S 86, Rep 2, V 99, 11/1 iV093. Ako se želi uzgajati crna joha kao glavna vrsta, kod spomenutih razmaka sadnje, bijelu vrbu treba posjeći u osmoj godini plantažne dobi, jer ona nakon osme godine nadrasta i potiskuje crnu johu. Kod plantažne dobi od sedamnaest godina bijela vrba je u potpunosti nadrasla crnu johu, što se ogleda u drvnoj zalihi po ha crne johe, na pokusnoj plohi, gdje je bijela vrba kod plantažne dobi od osam godina posječena. Drvna masa crne johe u tom dijelu pokusa iznosi 178,05 mVha, sa ukupno 1490 stabala/ha (SI. 3). Broj stabala crne johe po hektaru, na pokusnoj plohi crna joha (bijela vrba posječena), zadovoljava normative za tu vrstu (M1 in šek 1960). Da bi se unaprijedio uzgoj bijele vrbe u mješovitim kulturama s crnom johom, predlažemo da budući razmaci sadnje te zahvati u kulturama budu nešto modificirani u odnosu na izneseno. Predlažemo da se takve kulture ubuduće osnivaju uz razmake sadnje 4 x 4 m za bijelu vrbu, s tim da u svakom drugom redu budu posađene sadnice na razmacima od 2 m i 4 x 1,5 m za crnu johu (SI. 4). Sječa bijele vrbe izvršila bi se u dva navrata. Prva bi bila kod plantažne dobi od osam godina, i to u onim redovima gdje je bijela vrba posađena u razmacima sadnje od 2 m, te druga u plantažnoj dobi od 15 do 20 godina kada bi se izvršila sječa preostalih stabala bijele vrbe. Nakon prve sječe kultura bi imala razmake sadnje 8 x 4 m za bijelu vrbu, te 4 x 1,5 m za crnu johu. 1. Establishment of mixed plantations f. Black Alder While Willow 2. Situation at the plantation age 8 years (White Willow clones are cut, 4x2 m) f Black Alder , White Willow 3. Situation at the plantation age 15-20 years (White Willow clones are cut, 8x4 m) I Black Alder Slika 4. 1) Osnivanje mješovite kulture; 2) Prva sječa klonova bijele vrbe kod razmaka sadnje 4 x 2 m (plantažna starost 8 god.); 3) Druga sječa bijele vrbe kod plantažne starosti od 15. - 20. godine (ostaje samo crna joha) Na taj način osigurao bi se međuprihod u celuloznom drvetu bijele vrbe, a za nesmetani razvoj crne johe osiguralo bi se dovoljno svjetla. Korištenjem visokoga tečajnoga prirasta bijele vrbe od osme do 15. ili 20. godine plantažne dobi, moguće je ostvariti drugi međuprihod u trupcima za bijelu vrbu, a nakon sječe bijele vrbe omogućiti nesmetani razvoj crne johe kao glavne kulture. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 11 <-- 11 --> PDF |
I). Kajba, S. Bogdan, P. Vmtarić: USPIJEVANJE KLONOVA BUHLE VROH (Salix alba L.) U MJKšOV. KULTURI.. Šumarski list br. 11-12, CXXIII (1999), 523-53 1 Tab. 4 Preživljavanje i produkcija crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) u asocijaciji sa i bez bijele vrbe Tab. 4 Survival and production of Black Alder (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) in association with and without White Willow Red. Tretiranjc-Plantažna Broj stabala Broj stabala Srednji Stand. C.V. Visina-Drvna broj-Treatment starost-kod sadnje-kod starosti prsni dev. Height masa- No. Plantation Trees/ha 1 + 17 god-promjer-Volume age Trees/ha Average s stock at the D.B.H. plantation age (god) l + 17yrs (years) (kom/ha) (kom/ha) (cm) (cm) (%) (m) (mVha/kom) 1. Crna joha bijela vrba 1 + 17 2500 1490 13,9 3,6 25,9 18,5 178,05 posječena (59,6%) (7,0-25,5) Black Alder (White Willow has been cut) 2. Crna joha s bijelom 1 + 17 2500 1195 8,1 2,1 26,0 12,0 33,46 vrbom (47,8%) (4,5-14,5) Black Alder with White Willow ZAKLJUČCI - Uzgoj selekcioniranih klonova bijele vrbe u asocijaciji s crnom johom omogućava povećanje proizvodnje ukupne biomase, osigurava veću stabilnost ekosustava, uz mogućnost ostvarenja dva meduprihoda sječom bijele vrbe, a cilj je uzgoj crne johe kao glavne vrste. 2. Utjecaj crne johe na uspijevanje klonova bijele vrbe očituje se u smislu pozitivnih modifikacija u produkciji drvne mase do osme godine plantažne starosti, kada bijela vrba nadrasta i potiskuje crnu johu. Broj klonova bijele vrbe s pozitivnim modifikacijama u mješovitim kulturama smanjuje se s povećaLITERATURA Bormann, B. T, De Bell, D. S., 1981: Nitrogen Content and Other Soil Properties related to Age of Red Alder Stands. Soil Sci. Soc. Am. J. 45: 428-432. Burgess, D., Hendrickson, O., 1988: Early Development of Poplar and Willow Clones interplanted with Alder. Worall, J. et all., Univ. B. C, Vancouver: 212-219. De Bell, D. S., Radwan, M. A., 1979: Growth of Nitrogen relations of Coppiced Black Cottonwood and Red Alder in Pure and Mixed Plantations. Bot. Gaz. 149:97-101. Opaska- Remarks Sječa klon, vrbe kod plant. starosti 8 god. Willow clones were cut at plantation age of 8 yrs. 24 % stabala savinuto. 24% of trees have plagiotropic growth. Conclusions njem plantažne starosti, a kod dobi od 15 i 17 godina taj se utjecaj potpuno gubi. Za unapređenje uzgoja klonova bijele vrbe i crne johe predložena je mogućnost realizacije dvaju meduprihoda sječom bijele vrbe, kod osme i između 15. i 20. godine plantažne starosti, te daljnjem uzgoju crne johe kao glavne vrste. Crna joha osigurava bolji hranidbeni status klonova, povećava ukupni i hidrolizirajući dušik u tlu, kao i količinu dušika u biljkama uz znatno smanjenje učešća korovne vegetacije u mješovitoj kuturi. - References De Bell, D.S., Whitesell, CD., Schubert, T. H., 1985: Mixed Plantations of Eucaliptus and Leguminous Trees Enhance Biomass Production. USDA, Forest Service, 6 p. Friedrich, J. ML, Dawson, J. D., 1984: Soil Nitrogen Concentration and Juglans nigra Growth in Mixed Plots with Nitrogen Fixing Alnus, Eleagnus, Laspedeza and Robinia Species. Canadian Journal of Forestry Research 14 (6): 317-332. Gadgil , R. L., 1978: Biological nitrogen fixation in forestry - research and practice in Australia and |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 12 <-- 12 --> PDF |
D. Kajba, S. Bogdan, R Vralarić: USPIJEVANJE KLONOVA BIJELE VRBI-: (Salix alba I..) U MJEŠOV KULTURI.. Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 523-531 New Zealand. For. Res. Institute, N. Z. Forest Krstinić, A., Komlenović,N.,Vidaković, M., Service: 317-332. 1989: Selection of white willow clones (Salix alba L.) suitable for growing in mixed plantations Hall,R. B., Mc Nabb, H. S. Jr., Maynard, C. A., with black alder (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.). G reen,T., 1979: Toward Development of Opti Annales Forestales, 15/2: 17-36, Zagreb. mal Alnus glutinosa Symbiosis. Bot. Gaz. 140 K r s t i n i ć, A., 1994: Genetics of Black Alder (Alnus (Suppl.): 120-126. glutinosa /L./ Gaertn.), Annales Forestales, Hei I man, R, Stettier, R. F., 1983: Phitomass Pro 19/2:33-72, Zagreb. duction in Young Mixed Plantations of Alnus Mlinšek , D., 1960: Rast in gospodarska vrednost rubra and Cottonwood in Western Washington. crne jelše. Pomurske tiskarne u Murskoj Soboti, Canadian Journal of Microbiology 28 (8): 1007 32 p. 1013. PI ass, W. T, 1977: Growth and Survival of Hardwods Hendrickson, C, Chatarpaul,L., 1984: Nitrifi and Pine Interplanted with European Alder. U. S. cation Potential in Alder Plantation. Can. Jour, of Forest Service Res. paper NE - 376, 10 p. For. Research, Vol. 14, No 4: 543-546. Trinajstić, I., Komlenović, N., Krstinić, A., Krstin ić, A., Kom leno vic, N., 1986: The effect Kajba, D., 1991: Dinamika i značenje korovne of Black Alder (Alnus glutinosa fL.I Gaertn) on vegetacije u kulturama bijele vrbe (Salix alba L.) the Growth of White Willow (Salix alba L.) Cloi crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn) na trese nes. 18 th IUFRO World Congress, Proc. Div. 1, tno-glejnim tlima Podravine. Fragmenta herbo- Vol. II: 436-445. logica Vol. 20, No 1 -2:35-47, Zagreb. SUMMARY: The aim of this investigation concerning the alder growing in the mixed plantations is to determine the effects of alder-fixed N on the growth of various white willow clones and the selection of genotypes with the best ability of alder-fixed N conversion. It is also important to establish the overall ef fects of the black alder on the soil and the weed vegetation and to determinate the extent to which alders affect the survival and the production of willow growing in association with them in mixed plantations. The experiment involving the plantation of white willow clones with black alder covers an area of 8.66 ha in the northwestern part of Croatia, in Kloštar Podravski. It was set up in the spring of 1980 with white willow clones, aged 1/2, and black alder, aged 1+1, on the peat-clay soil. The white willow plants were planted at a4x4m spacing. In this experiment the white willow was represented by 24 clones, of which 12 were planted without the black alder as a control plot. At the plantation age of 8, the white willow and the black alder were felled in portions of the experiment, and after the felling the following test plots were formed. Plot 1 - Salix alba, 12 clones Plot 2 - Salix alba, 24 clones with Alnus glutinosa Plot 3 - Salix alba, 24 clones, A. glutinosa felled Plot 4 - A. glutinosa, S. alba felled Up to the plantation age 8, the experiment involving 24 (respectively 12) white willow clones, was designed as a randomized block in 4 replications, with 25 plants per small plot. Black alder was represented by plants of local provenance. The experiment of the white willow selected clone growing in the mixed culture with the black alder showed that, with the planting spacings of 4 x 4 m and 4x1 m for the white willow and the black alder respectively, the influence of the black alder on the white willow clone production is neglectable during the first five years of plantations age. From the fifth to the eight year ofp/anta |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IX Kajba, S. Bogdan. P. Viataric: USPIJEVANJE Kl.ONOVA BIJELE VRBE (Salix alba L.) U MJLšOV. KULTURI... Šumarski list br. II I 2, (XXIII (1999), 523-53 1 tion age the influence of the black alder on the white willow clone production in terms of positive modifications is significant. Besides, by the black alder presence the amount of weed vegetation is reduced. From the eighth to the tenth year of the plantation age, the black alder influence on the white willow clone growing is very pronounced in terms of negative modifications. This fact is explained by a very keen white willow — black alder competition, resulting in the reduction of their tree crowns that causes the decrease of increment. At the plantation age of 10 - 13, the number of clones with positive modifications is reduced considerably, while at the age of 15 and 17 years this influence is completely lost. The generally valid rule is that with plantation ageing the number of clones with positive modifications reduces. The arborescent willow clones recommendable for growing in association with the black alder on its habitats in Podravina have been selected, namely: V161, MB 368, MAđ40, V160, BrlBB, S86, Rep2, V99, 11/1 and V093. To improve the white willow growing in the mixed cultures with the black alder, it is suggested that such cultures are established with a 4 x 4 m spacing for the white willow planting and that in every second row the seedlings are planted at a spacing of 4 x 2 m. The black alder would be planted at a 4x1,5 m spacing. The first white willow felling will be done at the plantation age of eight years, and this in the rows with the planting at a 4 x 2 m spacing. The planting spacing of the culture then would be 8x4 m for the white willow and 4 x 1,5 mfor the black alder. At the plantation age of 15 to 20 years, the felling of all other white willow trees would be done. In this way, after the first felling an intermediate yield of the white willow pulp wood be ensured and sufficient light for an undisturbed growth of the black alder would be provided. By using the high current white willow increment from the eight to the fifteenth or twentieth year, the second intermediate yield in logs for the white willow could be achieved, and after the white willow felling the free development of the black alder as the main culture would be made possible. Key words: mixed plantations, Salix alba clones, Alnus glutinosa, modification, Nfix a tion |