DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 565-572
UDK 630* 156 {Ursus arctos L.)


STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MEDVJEDA {Ursus arctos L.) U GORSKOJ
HRVATSKOJ U DOMOVINSKOM RATU (1991-1995) I PORAĆU (1996)´


THE MORTALITY OF THE EUROPEAN BROWN BEAR (Ursus arctos L.) IN MOUNTAINOUS
REGIONS OF CROATIA DURING (1991-1995) AND AFTER (1996) HOMELAND WAR


Alojzije FRKOVIĆ2


SAŽETAK: Procijenjeno je daje u planinskim područjima Hrvatske živjelo
oko 400 smeđih medvjeda prije početka domovinskog rata 1991. godine. Djelomični
i nepotpuno potvrđeni podaci pokazuju daje tijekom rata i prve godine
poraća stradalo najmanje 57 medvjeda u zbivanjima i situacijama vezanim
uz rat u području Gorske Hrvatske, na prostoru od oko 6000 krnj gdje je prije
rata živjelo oko 350 medvjeda. Legalni odstrjel isključenje iz ovog prikaza.
Pedeset ijedan (72%) stradali medvjed je bio odrasli, a 16 (28%) mladih. Od
odraslih medvjeda 11 (27%) su bili mužjaci, 9 (22%) ženke, a za 21 (51%)) je
spol ostao nepoznat. Poznati neposredni uzroci smrtnosti bili su: 14 (25%) od
aktiviranja mina i granatiranja, 10 (17%)) od pucanja na liniji bojišnice za
vrijeme sukoba, premještanja trupa, kretanja patrola ili sa stražarskih mjesta,
20 (35%) od namjernog ubijanja vojnim oružjem i 13 (23%) od uznemiravanja
brloga, hvatanja živih mladih i gaženja vozilima. U Gorskom kotaru i
danas se sreću medvjedi s teškim tjelesnim ozljedama. Grube procjene pokazuju
da su ratni i poratni gubici medvjeda u Gorskoj Hrvatskoj izazvali pad
populacije od 5-30%). Još nije moguće procijeniti konačan utjecaj ratom izazvanih
uznemiravanja na reprodukciju medvjeda, na vodoravne i okomite migracije,
kao ni utjecaj na cijelu populaciju. Staništa medvjeda u Hrvatskoj doživjela
su lokalna razaranja, ali se ne čini daje došlo do značajnijih sveukupnih
gubitaka staništa zbog rata. To uljeva optimizam da će se populacija medvjeda
oporaviti od ratom izazvanih gubitaka. Trenutno treba pozornost obratiti
na druge dugoročne prijetnje opstanku medvjeda u Hrvatskoj i u susjednim
zemljama na području Dinarida.


K Ij u č n e r ij e č i: europski smeđi medvjed (Ursus arctos), Gorska Hrvatska,
domovinski rat, mine, granatiranje, ilegalni odstrel, mortalitet.


UVOD - Introduction


Procjenjuje se daje u planinskim područjima Hrvatvalo
oko 400 europskih smeđih medvjeda (Ursus arcske,
pretežito na području dinarskog masiva, na površitos)
(Huber iFrković 1993). Od toga broja u Gorsni
od približno 9800 km:, prije domovinskog rata obita-koj Hrvatskoj, na širem području Gorskog kotara i Like,
kao središnjem prostoru areala rasprostranjenosti
velikih zvijeri, na oko 6000 km2 živjelo je oko 350
medvjeda (87% ukupne populacije medvjeda u


Ovaj je rad u obliku postera izložen na 1 lth International ConfeHrvatskoj).
Od tri krupna predatora s medvjedom se


rence on Bear Management and Research, European Session, u


kao lovnom vrstom divljači, za razliku od zaštićenog


Gracu (1-4. 9) 1997. i 6. Kongresu biologa Hrvatske u Opatiji


(22-26. 9) iste godine. izvornog vuka (Canis lupus) i reintroduciranog risa


Alojzije Frković, dipl. inž. šumarstva. Javno poduzeće (Lynx lynx), redovno gospodari na temelju lovnogospo


"1 Irvatske šume" p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 48     <-- 48 -->        PDF

A. Frković: STRADANJE EUROPSKIH SMHĐ1H MEDVJEDA (Ursus arclos) U GORSKOJ HRVATSKOJ ... Šumarski list hr. II 12, C´XXIII (l´JW). 565-572
darskih osnova. Prosječan redovni godišnji odstrjel ne
prelazi 20 medvjeda i ne ugrožava populaciju medvjeda.
Dodatnu smrtnost medvjeda u mirnodopskom razdoblju
izazivao je promet te dijelom ilegalni lov.


Agresija -na Hrvatsku i obrambeni domovinski rat
(1991 -1995) na njenom području nanijeli su goleme izravne
ratne štete3. Jedna od specifičnih ratnih šteta u
Hrvatskoj je narušenost lovnogospodarskog sustava,
pod čime se podrazumijeva stradavanje divljači i razaranja
staništa divljači (V r a t a r i ć 1994). Izravno je ratnim
operacijama u Hrvatskoj bilo izloženo 52,9% lovišta
(Raguž iGrubešić 1993). Od poznatih neposrednih
uzroka smrtnosti kao pucanja na linijama bojišnice,
premještanja trupa, namjernog ubijanja i dr. ističemo
smrtnost od aktiviranja mina. Procjenjuje se daje
tijekom rata u Hrvatskoj postavljeno 1 do 1,2 milijuna
mina na površini od 6000 km2 (Vratarić i Kruša rovski
1999), od čega na medvjeđa staništa otpada
oko 1200 krm (Slika 1). Samo na području Uprave šuma
Gospić (Lika) pod minama se nalazi 871 km2 gospodarskih
šuma(Vukcl ić 1999).


Podatke o utjecaju prve predratne (1990) i dvije
ratne godine (1991-1992) obrambenog domovinskog
rata na divlje životinje u Hrvatskoj objavili su Miku ska
(1993), Raguž iGrubešić (1993), Frković
(1993) i H u b e r (1993). Procjene stradale divljači, pri
kojoj je kao poseban problem istaknut pojačani krivolov,
u pojedinim lovištima kretala se od 30 do 80%
(Raguž iGrubešić 1993).


Slika I. Smještaj područja Gorske Hrvatske unutar granica Republike
Hrvatske (zatamnjeno) s ucrtanim pojasevima miniranim
tijekom razdoblja domovinskog rata ()


Figure l.Map showing the Republic of Croatia with its Mountainous
area (darken) with locations of belts with landmines
()


Svrha ovoga rada je prikazati smrtnost europskih
smeđih medvjeda na području Gorske Hrvatske tijekom
cijelog trajanja domovinskog rata (1991-1995) i
prve godine poraća (1996).


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Study area


Prema Bognaru i sur. (1975) Gorska Hrvatska
(Slika 1) kao reljefno najviše gorsko područje Hrvatske,
sastoji se od dviju regija - znatno veće Like i prostorno
manjeg Gorskog kotara. Tom području pripada i
Ogulinsko-plaščanska udolina. Kao svojevrsna razdjelnica
između primorske i unutrašnje Hrvatske bitne
značajke tom prostoru daje velika šumovitost (70%) i
nepostojanje većeg urbanog središta. 1 dok Gorski kotar
predstavlja visoravan prosječne nadmorske visine
700-800 m s koje strši više vrhova od 1300 do 1500 m,
u Lici dominira niz većih ili manjih kraških polja na
500-700 m visine okruženih visokim grebenima Velebita,
Male Kapele i Ličke Plješevice. U odnosu na administrativno-
teritorijalnu podjelu to je područje viših
česti Županije Primorsko-goranske i Ličko-senjske,
sjeveroistočnog dijela Zadarsko-kninske i jugozapadnog
dijela Karlovačke županije, ukupne površine oko
6000 km2.


Prema izvješću Državne komisije za popis i procjenu ratne štete
izravna ratna šteta iznosi 37,1 milijardu USD (Nedjeljni Vjesnik


LX: 18679 od 10. 10. 1999)
Srednja siječanjska temperatura zraka, ovisno od
nadmorske visine i udaljenosti od mora, kreće se od
-2° do -5" C, a srednja srpanjska temperatura iznosi oko
18° C. Velika varijabilnost oborina bitna je značajka
ovoga područja. Smještena na prijelazu između maritimnog
i kontinentalnog utjecaja, godišnji prosjek oborina,
u kojemu udio snijega iznosi 5-20%, kreće se od
1500 mm u nižim dijelovima Like do 3500 mm na Platku
i Risnjaku u Gorskom kotaru. Prevladava vapnenačka
i dolomitna podloga. Od tekučica ponornica značajnije
su u Lici rijeka Gacka, Lika i Krbava, a u Gorskom
kotaru Kupa. Tu se nalazi i više akumulacijskih jezera
te hidrogeološki niz šireg izvora rijeke Korane poznata
Plitvička jezera (Bogn a r i sur. 1975).


U Gorskoj Hrvatskoj živi oko 150 000 žitelja u pretežito
raštrkanim naseljima. Stanovništvo se poglavito
bavi poljoprivredom i šumarstvom. U Lici je jače razvijeno
ekstenzivno stočarstvo, posebice ovčarstvo.


Uz vuka i risa od parnoprstaša prisutni su jelen
(Cervus elaphus), srna {Capreolus capreolus), divokoza
(Rupicapra rupicaprd) i divlja svinja (Sus scrofa).
Zastupljene su i šumske koke te nešto sitne divljači
(zec - Lepus europaeus).




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 49     <-- 49 -->        PDF

A. Frković: STRADANJE EUROPSKIH SM1-ĐIII MhDV.IHDA (Ursus aivtos) U GORSKOJ HRVATSKOJ Šumarski listbr. 11-12, CXXI1I (1999), 565-572
METODE RADA - Methods of work


Od brojnih posljedica koje je obrambeni domovin- samo njihova neposredna stradanja i ubijanja. Legalni
ski rat u Hrvatskoj (1991-1995) imao na populaciju eu- odstrjel u ovom radu prikazanje samo za usporedbu,
ropskog smedeg medvjeda u ovom su radu obrađena Uznemiravanja i plašenja medvjeda, uništavanje njiho-


PREGLEDNA KARTA
GORSKE HRVATSKE


ni—n\\ r


V , i "? \ V´ >«´.~ V a 3´


´>T«aB^L.CKO-SENJSKA


*L


.´ . LOŠINJ i rv


\ 3-,,„ V tk. J^.-^HIJK


´p\«m \ PAG´ x´^VV;v^Y\f
,«s™ ^ V „ «>, i..*-V« X V SIJ Š LT-FV.%"


V .<>V´1K""´


Područje Gorske Hrvatske gdje nije bilo ratnih W žuArj^A^fi^MlN^* V" J\ L
Mountainous region in Croatia where no war ,«, ´ \ "´w
v,«**´*´J5C « ^ ^J^.^ »j; a´-´´ 0´" , "*´´J\ ,J" Sf^tTi


operations occurred (.N^V.BII TBOMSTI «" *i *^— .Vr´4";

Slika 2. Pregledna karta područja Gorske Hrvatske s označenim mjestima stradanja medvjeda u domovinskom ratu (1991-1995) i prvoj
godini poraća (1996). Svaka oznaka predstavlja jednog medvjeda.
Figure 2. Map showing the war affected bear inhabited area with locations of bear mortality during the Homeland war (1991 -1995) and first
post-war year (1996) in Gorska Hrvatska. Each mark represent one dead bear.


567




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 50     <-- 50 -->        PDF

A. Frković: STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MHDV.II.DA (Lirsits arclos) U CORSKO.I HRVATSKOJ Šumarski list br. II 12, CXXIII (IW) , 565-572
vih staništa, posebno brloga, eventualno veća vodoravna
premještanja tih životinja kao posljedica tobožnjeg
masovnog prelaska medvjeda u Hrvatsku iz Bosne i
Hercegovine, nisu bila predmetom ovih istraživanja.


Podatke o ubijenim i na druge načine stradalim medvjedima
pretežito sam prikupljao preko trećih lica,
vojnika-lovaca i redarstvenika, koji su duže ili kraće
vrijeme bili na linijama bojišnice ili pak sudjelovali u
vojno-redarstvenim akcijama. Od pomoći su mi bili novinari
izvjestitelji s bojišnica, lokalno stanovništvo i
članovi lovačkih udruga. Manji broj podataka (5) našao
sam u tiskovinama, riječkom dnevniku "Novi list" i
mjesečniku "Lovački vjesnik" Hrvatskog lovačkog saveza.
Najbolje suradnike imao sam u profesionalnim
lovnim djelatnicima "Hrvatskih šuma" - područnih uprava
šuma sa sjedištima u Delnicama, Ogulinu, Senju,
Gospiću i Karlovcu, čije gospodarene šume i šumska
zemljišta praktički pokrivaju cijelo područje Gorske
Hrvatske.


Znatan broj podataka o stradalim medvjedima mogao
sam osobno provjeravati, bilo pozivom za pregled


ostataka lešine, bilo ocjenjivanjem lovačke trofeje, pretežito
lubanja. To se posebno odnosi na područje Gorskog
kotara i Hrvatskog primorja, gdje autor i inače
provodi takva istraživanja. Daleko je bilo teže provjeravati
informacije o ilegalnim odstrjelima medvjeda od
razvojačenih branitelja ili znanih krivolovaca, kojima
je vrijeme trajanja domovinskog rata značilo vrijeme
bezakonja. Takve informacije, bez pravih dokaza, koristio
sam kao "indikator-informacije" (Mikuska
1993 ) i nisu mi bile dovoljno pouzdane za pravu procjenu
štete na medvjedima.


Ne malom broju dobivenih informacija o stradalim
medvjedima manjkao je podatak o datumu stradanja,
lokalitetu stradanja, neposrednom uzroku smrtnosti,
spolu, dobi dotične jedinke i si. To posebno vrijedi za
razdoblje prije, za vrijeme i poslije vojno-redarstvenih
akcija pri oslobadjanju područja oko Medaka (10. svibnja
1993.) u kojoj su ubijena dva medvjeda i akcije
"Oluja" (4.-7. kolovoza 1995.), kada su, prema dobivenim
podacima, paravojne formacije usmrtile tri med


vjedića i dva odrasla medvjeda.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results


Tijekom domovinskog rata (1991-1995) i u prvoj
godini poraća (1996) u Gorskoj Hrvatskoj je ukupno
stradalo od posljedica ratnih djelovanja najmanje 57
medvjeda obaju spolova i svih dobnih skupina (Slika 2).
Od mina i granatiranja usmrćeno je 14 (25%) medvjeda,
od strijeljanja na liniji bojišnice tijekom borbi, patroliranja,
premještanja trupa i na stražarskim mjestima 10
(17%), namjerno ilegalno ubijenih vojnim oružjem i
streljivom 20 (35%) (Slika 3) i uznemiravanjem brloga,
gaženjem vozilima, hvatanjem živih medvjedića i si. 13
(23%) (Tablica 1, Slika 4). Godišnji mortalitet za navedenih
6 godina kretao se od 5 do 17 medvjeda, sa srednjom
vrijednošću od 9,5 medvjeda godišnje. U istom
razdoblju na području Gorskog kotara, Hrvatskog primorja,
Velike Kapele i Sjevernog Velebita, na površini
od oko 2500 km2, legalno je odstrijeljeno 65 medvjeda
(Tablica 2) ili 10,8 godišnje.


U odnosu na dob usmrćenih medvjeda bilo ih je
odraslih 41 (72%) i mladih 16 (28%). Među odraslim
stradalim medvjedima mužjaka je bilo 11 (27%), ženki
9 (22%) i nepoznatog spola 21(51 %).


Od ukupno stradalih medvjeda kao uzrok smrtnosti
dominira namjerno ilegalno ubijanje, kojih je ukupno
zabilježeno 20. Preko 70% medvjeda iz ove skupine
bilo je iz Gorskog kotara (1250 knr), gdje je prikupljanje
podataka bilo najpotpunije.


U odnosu na županijski ustroj područja Gorske
Hrvatske u Županiji Primorsko-goranskoj stradalo je
18 (32%), ličko-senjskoj 16 (28%), Zadarsko-kninskoj
14 (24%) i Karlovačkoj 9 (16%).


.... ^TO*´.WRS


. ´. ,


r . fr. i .— -4 \i
´"IMP; " jJPa


rJr//s


I / f , »
i i "-f"~


Slika 3. Lešina ilegalno ubijenog medvjeda na Pctehovcu kod
Delnica u siječnju 1991.
Figure 3. Body of illegally shot bear on Petehovac near Delnice in
January 1991.
(Photo: A. Frkovie)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 51     <-- 51 -->        PDF

A. Frković: STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MEDVJEDA (Ursus arctos) U GORSKOJ HRVATSKOJ Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 565-572
Tablica
Uzroci smrtnosti smeđih medvjeda na području Gorske Hrvatske tijekom domovinskog rata (19911995)
i prve godine poraća (1996)


Table
Summary of European brown bear mortality in the Mountainous Croatia during the Homeland war
(1991 -1995) and the first post-war year (1996)


Odrasli
Uzroci smrtnosti
Causes of mortality Mužjaci
Adults
Ženke Nepoznato
Mladi
Cubs
Ukupno
Total
Male Female Unknown
Mine i granatiranje
Land mines and shelling 2 2 7 3 14
Pucanje na liniji bojišnice
tijekom borbi, patroliranja...
Shooting on fire line lines
during combats,
troop and patrol
movements or on guard 2 3 3 2 10
Namjerno ilegalno ubijanje vojnim
oružjem i streljivom*
Intentional illegal shooting
with military weapons * 7 3 10 20
Ostalo: uznemiravanje brloga, gaženje
vozilima i hvatanje živih životinja
Other: den disturbances,
vehicle collisions, capture
of life cubs 1 1 11 13
Ukupno
Total 11 9 21 16 57


Preko 70% medvjeda iz ove skupine bilo je iz Gorskog kotara (1250 km´), gdje je sakupljanje podataka bilo potpunije
Over 70% of bears from this group were from Gorski kotar area (1,250 km2) where the data eollcctions were more complete.


Uznemiravanje brloga i hvatanje
živih medvjedića, gaženje
Mine i granatiranja, N = 14,25%)


vozilima, N = 13,23%
Land mines and shelling, N = 14,25%o


Den disturbance, vehicle collosions,
capture of life cubs,
N = 13,23%


Namjerno ilegalno ubijanje vojnim Pucanje na liniji bojišnice
oružjem i streljivom, N = 20,35% tijekom borbi, N=l0,18%


Intentional illegal shooting with Shooting on fire lines during
military weapons, N = 20,35%) combats, N = 10,18%


Slika 4. Raspored uzroka smrtnosti smeđih medvjeda na području Gorske Hrvatske tijekom domovinskog rata (1991-1995) i prve godine
poraća (1996)
Figure 4. Distribution of causes of Huropean brown bear mortality in the Mountainous Croatia during the Homeland war (1991-1995) and
the first post-war year (1996)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 52     <-- 52 -->        PDF

A. Frković: STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MEDVJEDA (Ursus arctas) U GORSKOJ HRVATSKOJ Šumarski list br. 11- 12. CXXII1 (1999), 565-572
Tablica 2. Legalan odstrjcl europskih smeđih medvjeda na području Gorskog kotara, Hrvatskog primorja,
Sjevernog Velebita i Velike Kapele u razdoblju od 1991. do 1996. godine*
Table 2. Legal shooting of European brown bears in the areas of Gorski kotar, Hrvatsko primorje,
Northern Velebit and Velika Kapela in the period 1991 -1996*


Spol Godin aSex 1991 1992 1993
Mužjaci
Male 10 10 10
Ženke
Female 2 1 1
Ukupno
Total 12 11 11


* Veličina područja je oko 2500 km´
* The size of the area is around 2500 km2
RASPRAVA I ZAKLJUČCI


Po opsežnosti utjecaja na stojbinu, a u svezi s time i
na divljač i zaštićene životinjske vrste, rat se prema
M i k u s k i (1993) može usporediti jedino s elementarnim
nepogodama. Karakteristika mu je da se odvija naglo,
zahvaća velike površine, uzrokuje razna razaranja i
ne može se kontrolirati. Ovo u cijelosti vrijedi i za
obrambeni domovinski rat u Hrvatskoj (1991-1995) tijekom
kojeg je, uz goleme ljudske gubitke i materijalna
razaranja, stradala i divljač. Jedna od njih je i europski
smeđi medvjed, s kojim - uz vuka i risa - Hrvatska
predstavlja jednu od rijetkih zemalja Europe u kojoj
žive sve tri vrste ovih krupnih zvijeri.


Do početka rata smeđi medvjed je u Gorskoj Hrvatskoj
bio zastupljen do odgovarajućeg kapaciteta mogućeg
staništa. Od procijenjenih 400 medvjeda u brdovitom
području Hrvatske (9800 km2), u Gorskoj Hrvatskoj
(6000 km2) brojno stanje medvjeda procijenjeno je
na 350 jedinki. Kao lovnom vrstom divljači medvjedom
se gospodarilo na temelju odredaba Zakona o lovu
i važećih lovnogospodarskih osnova. Legalan odstrjel
na istraživanom području nije prelazio 20 grla godišnje.
Udio stradanja medvjeda od prometa, posebice u Gorskom
kotaru, bio je znatan.


Domovinski rat stubokom mijenja takvo stanje. Uznemireni
i uplašeni pokretima vojski, ratnim okršajima,
granatiranjem i slično, u medvjeda kao i u drugih vrsta
krupne divljači (jelen, divlja svinja) dolazi do većih horizontalnih
i vertikalnih premještanja, pri čemu je mnogo
divljači i stradalo. Kako se glavnina ratnih djelovanja
odvijala u Lici ne isključuje se mogućnost da su pojedini
medvjedi napustili to područje i migrirali u, što
se rata tiče, "mirniji" Gorski kotar. Potvrda tomu je i, po
visini odstrjela, gotovo izjednačeni legalni godišnji odstrjel
medvjeda na širem području Gorskog kotara za


-
Year Ukupno
1994 1995 1996 Total
12 7 9 58


.


2 1


7


12 9 10 65


Discussion and conclusions


cijelo vrijeme trajanja rata (Tablica 2). Istovremeno u
Lici je tijekom tih šest godina legalno odstrijeljeno samo
9 medvjeda, a od 57 ukupno stradalih ratnim djelovanjem,
30 (53%) medvjeda.


Brojka od 57 ukupno stradalih medvjeda glede izvora
nekih podataka, kao i na preostala nerazminirana područja
u medvjeđem staništu, nije ni posve točna ni konačna.
Naime, prema novijim saznanjima podaci o
"ratnom" krivolovu su znatno veći od iskazanih (20 jedinki),
dok se dobiveni podaci o ubijenim ili na druge
načine stradalim medvjedima na tada privremeno okupiranim
područjima ne mogu smatrati vjerodostojnima.
I danas se u nekim krajevima Gorske Hrvatske (Jasenak,
Ogulin, Bosiljevo, Brinje) susreću ili, u legalnom
lovu, odstrcljulju medvjedi s teškim tjelesnim ozljedama
(4), a povremene eksplozije u inače mirnim i svakom
gospodarskom utjecaju lišenim šumama (Slunj)
jasno kazuju da divljač i nadalje aktivira mine i stradava.
Sve to ipak znatnije ne remeti prikupljene podatke,
a otud ni na osnovi njih donijete zaključke.


U odnosu na procjenu daje prije domovinskog rata
u Gorskoj Hrvatskoj bilo 350 medvjeda, a daje legalni
odstrjel medvjeda u razdoblju od 1991. do 1996. u Lici
iznosio samo 9 medvjeda a u Gorskom kotaru 65, moguće
je zaključiti daje pad populacije, koji se može pripisati
ratnim okolnostima, u Lici bio znatno veći nego u
Gorskom kotaru. Iako još nije moguće sagledati konačan
utjecaj ratom izazvanih uznemiravanja na reprodukciju
medvjeda te na njihova veća ili manja premještanja
(migracije), procjenjuje se da je pad populacije
medvjeda u Lici iznosio najmanje 30%, a u Gorskom
kotaru 5-10%. Sto se pak staništa medvjeda tiče ona je
doživjela samo lokalna razaranja (Slika 5), ali se ne čini
daje došlo do značajnijih sveukupnih gubitaka staništa




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 53     <-- 53 -->        PDF

A. FikoMĆ: STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MEDVJEDA jUrxux urctos) U GORSKOJ HRVATSKOJ .. Šumarski list hr 11 12. CXX1IK 1999). 565-572
Slika 5. Šuma Javornik kod Delnica u Gorskom kotaru oko skladišta
streljiva bivše JNA nakon raketiranja 7. studenog
1991. Na tom području su ubijena tri medvjeda, (snimljeno
6.svibnja 1992.)


Figure 5. The forest Javornik near Delnice (Gorski kotar, Croatia)
after shelling the ammunition storehouse of former Yugoslav
National Army on 07 November 1991. Three bears
were killed in the area. (Photo taken on 06 May 1992)


(Photo: A. Frković)


zbog rata. Promatrajući ta pitanja s distance od četiri
godine iza okončanja rata, a na temelju prvih i još nepotpunih
podataka o stanju medvjeda u Hrvatskoj u
1999. godini , moguće je zaključiti da će se populacija
medvjeda ubrzo oporaviti i dostići predratno stanje.
Određeni optimizam tomu daje i činjenica daje ovo područje,
posebice Gorski kotar, dobra prirodna osnova
za uspješan opstanak medvjeda, pri čemu dobro gospodarenje
postaje odlučujući čimbenik (Kusak 1996).


Legalno lovno gospodarenje nije do sada ugrožavalo
populaciju medvjeda u Hrvatskoj. Određene pometnje
nastupile su donošenjem novog Zakona o lovu iz 1994.
godine prema kojem se osnivaju i zakupljuju površinski
manja lovišta, koja ne predstavljaju lovnogospodarske
cjeline, s pravom gospodarenja medvjedom. Proizlazi


Slika 6. Šume i gorske livade Gorskog kotara dobra su prirodna


osnova za uspješan opstanak medvjeda. Prizor iz lovišta


Bjelolasica.


Figure 6. Forests and mountain meadows of Gorski kotar are good


natural basis for the survival of bears. View in the hunting


ground Bjelolasica.


(Photo: A. Frković)


da se s medvjedom sjedne strane gospodari na sve manjim
lovnim jedinicama, a s druge strane pojačanim odstrjelom,
koji bi mogao ugroziti populaciju. Rješenje
tog pitanja leži u donošenju odgovarajućeg podzakonskog
akta, po kojem bi se gospodarenje medvjedom centraliziralo:
određivanje ukupne moguće odstrjelne kvote
te njena raspodjela po lovnim jedinicama (lovištima),
čije bi najmanje površine bile znatno povećane (H u b e r
1993). Nadalje, za daljnju uspješnu obnovu i opstanak
medvjeda od značenja je očuvanje izvornog šumskog
pokrova, posebno bukve (Slika 6), prikladno zbrinjavanje
sveg otpada te postojeće brze ceste primjereno ograditi,
a za nove buduće prometnice kroz medvjeđa staništa
predvidjeti mogućnost prelažanja na svim važnim
koridorima, uključujući i "zelene mostove".




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 54     <-- 54 -->        PDF

A. Frkovic: STRADANJE EUROPSKIH SMEĐIH MEDVJEDA ((r.vn.v arctos) U GORSKOJ HRVATSKOJ ... Šumarski list hr. II 12. CXXIII (I9´W), 565-572
ZAHVALA (Acknowledgement)


Bez pomoći brojnih lovaca aktivnih sudionika do- ovom mjestu ističem prof. dr. sc. Đuru Huber a s
movinskog rata, stručnih lovnih i šumarskih djelatnika Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je
"Hrvatskih šuma" s područja Like i Gorskog kotara, inicirao ova istraživanja i bio mi od svekolike pomoći,
ratnih izvjestitelja i drugih ovaj rad ne bi bilo moguće Svima njima najiskrenije zahvaljujem,
izraditi. Mnogi od njih željeli su ostati anonimni. Na


LITERATURA References


Bog nar, A., Pavić, R., Ridanović, J., Rogić, Kusak, J. 1996. Analiza staništa medvjeda u Gors-


V. and Šegota , T. 1975. Gorska Hrvatska. U: kom kotaru. Magistarski rad. Prirodoslovno-ma-
R. Pavić ed. Geografija SR Hrvatske. Institut za tematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 48 pp.
geografiju Sveučilišta u Zagrebu. "Školska knji- Mikuska , T. 1993. The war in Croatia: its impact on
ga" - Zagreb. 196 pp. wild animals. Pages 117-122 in P. Kraljević, ed.
Frković , A. 1993. The influence of war on wild ani- Animal victims of Croatian Homeland war
mals in Gorski kotar. Pages 129-132 in P. Kralje- 1990-1992. Faculty of Veterinary Medicine,
vie ed. Animals victims of Croatian Homeland University of Zagreb, Croatia, 150 pp.
war 1990-1992. Faculty ofVeterinary Medicine, Raguž , D. andGrubešić , M. 1993. Posljediceagre-
Universyty of Zagreb, Croatia, 150 pp. sije na Republiku Hrvatsku u lovnom gospoda


Frković,
A. 1997. Medvjed u Hrvatskoj - stanje, renju. Glas. šum. pokuse4: 147-154.
gospodarenje, probemi, mediji. Šumarski list, Vratarić, P 1994. Lovno gospodarenje u Republici


121: 196.
Hrvatskoj. FAO projekt TCP/CRO/2351. Mini-
Huber , Đ. 1993. Threatened protected natural regions starstvo poljoprivrede i šumarstva Zagreb, 49 pp.
and their fauna: with special review of the brown Vratarić, P. and Kru šaro v ski, D. 1999. Gospodabear.
Pages 123-128 in P. Kraljević, ed. Animal renje šumama hrvatskog Podunavlja u uvjetima
victims of Croatian Homeland war 1991-1992. zagađenja minsko-eksplozivnim sredstvima. Hr-
Faculty ofVeterinary Medicine, University of vatske šume 3, 34:8 Zagreb.
Zagreb, Croatia, 150pp. Vukelić , M. 1999. Minirana područja Uprave šuma


Huber ,
Đ. and Frković , A. 1993. Brown bear Gospić. Šumarski list, 123: 382-387.
management in Croatia. IUGB Congress. 21:
287-292, Halifax.


SUMMARY: The effect of the first three years (1990-1992) war in Croatia on wild animals has been reported
by Frković (1993), Mikuska (1993), Raguž i Grubeš ić (1993) and Huber (1993). This
study reports on the mortality of European brown bears (Ursus arctos,) in Croatia during the entire duration
of war (1991 - 1995) and the first post-war year (1996). Croatia has been estimated to host 400 European
brown bears (Ursus arctosj before the Homelandwar started in 1991 (Huber and Frković 1993).


The initial and not fully confirmed data indicate the during the war and the first post-war year at least 5 7
bears died in relation to the war in the area of Lika and Gorski kotar covering roughly 6,000 km´, where
some 350 of Croatian bears lived before the war (Figure 2). Legal hunting has been excluded from this statistics.
Forty-one (72%) bears were adults and 16 (28%) cubs and sub adults (Table 1, Figure 2). Among
adult bears 11 (27%)) were males, 9 (22%) females and 21 (51%)) of undetermined sex. The known immediate
causes of bear deaths were: 10 (17%) by shooting on the fire line during combats, troop and patrol movements,
or soldiers on guard, 14 (25%) by land mines and shelling, 20 (35%) by intentional illegal shooting
with military weapons, and 13 (23%)) by den disturbances, captures of live cubs and vehicle collisions.
Bears with severe body defects still may be seen in Gorski kotar.


Rough estimates indicate that the war and post-war bear loses caused a population drop of 5 -30%
(Frko v i ć 1997). It is not yet possible to evaluate the full influence of war related disturbances on the bear
reproduction, horizontal and vertical migrations, as well as the impact on the entire population. The bear
habitat in Croatia suffered local destruction (Figure 5) but doesn ´t seem to have suffered significant overall
loses due to the war (Figure 6). This raises optimism that the bear population will recover from the war related
mortality. Present attention has to be paid to other threats for long-term survival of brown bears in
Croatia and neighboring countries within the Dinara Mountains range.


K ey w o rds: European brown bear (Ursus arctos), Mountainous Croatia, Homeland war, land mines,
shelling, illegal killing, mortality.