DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 27 <-- 27 --> PDF |
S. Bertović: Rlil.JKF 1 NJKGOVA PROSTORNA RAŠČLAMBA 1942,Roglić 1964,1974,1981,1988,Skupina pisaca 1974-1975, Bognar 1988, 1990, 1993, i dr.) LEGENDA OPĆINA ČABAR m 1400 - 1500 Karta 3. Reljefi visinske zone u istočnom dijelu općine Rijeka (Zajednički prostorni plan općina... 1984, prilagođen isječak). Karte 3. Relief und Höhezonen im östlichen Teil der Gemeinde Rijeka (Gemeinsame Raumplanung der Gemeinde ...1984., angepaßter Ausschnitt). Šumarski list br. 11-12, CXX1II (1999). 543-563 ističu se geomorfologijske reljefne karte. One, uz ostalo, predočuju vrste reljefnih oblika i tipove reljefa prema nastanku i promjenama (krt. 4). Vrlo plastičan reljefni pregled omogućuju i mnogostruko vrijedne istraživačke poredbe sadrže panoramni terestrični te avionski i satelitski snimci (Sretenović &Šobić 1974,Bertović 1983, V. Kušan 1996). Usporedbom tumača reljefnih karata i opisa, uočavaju se različiti i proizvoljni odabiri znakovitih nadmorskih visina, obuhvati slojničkih razmaka (visinskih ljestvica, odnosno hipsometrijskih skala) i vrlo često miješanje različitih apelativa (brdo, gora, planina) za istovrsne geografijsko-reljefne oblike i razrede (kategorije). Ta česta razilaženja, kao i zbrku, pokazuje ovih nekoliko odabranih primjera: "Tumač boja: ravnica ispod 100 m, ravnica ispod 200 m; bregovit predjel do 500 m; planine do 1000 m. planine do 1500 m, planine do 2000 m" (S tek las a, Budimpcšta-Zagreb, 1888). "Reljefni oblici: isponi, hum (brežuljak) do 200 m visine, brdo, brijeg od 200-1000 mi gora iznad 1000 m. Razlikujemo nisko gorje do 1500 m apsolutne visine, osrednje gorje kojega vršci dosežu najviše do 2500 m a. v. te visoko gorje s preko 2500 m a. v." (M. Gračanin, Zagreb, 1946, 1950). "Koeficijenti otjecanja za različita područja i tla. Područja: visočje, iznad 1.000 m nad morem; brdovito područje, 1000500 m n. m.; humovito područje, 500-150 m n. m.; humovite ravnice; ravnice ispod 150 m n. m." (G o d e k, Zagreb, 1949). "Visinska karta Jugoslavije: 1. gorski svet nad 1.500 m; 2. gorski svet med 1000 in 1500 m; 3. gorski svet med 500 in 1000 m; 4. gričevje in hribovjc (brežuljci i brda, op. p.) v višinahpod 500 m; 5. ravnine ..." (Melik, Ljubljana, 1958). "Isponi u megareljefu i makroreljefu mogli bi se razvrstati ovako: hum ili brežuljak do 200 m visine, brdo ili brijeg do 500 m, gora do 1000 m, planina iznad 1500 m" (Safar, Zagreb, 1963). "Visinska struktura reljefa kopna: nizije ispod 200 m, brcžuljkasto- brdovito zemljište 200-500 m, niskoplaninsko zemljište 500-1000 m, srednjoplaninsko zemljište 1000-2000 m, visoko- planinsko zemljište preko 2.000 m" (Sretenović , Beograd, 1974). do 200 200-500 500-1000 1000-2000 više od 2000 gora - planina brežuljak brdo niska gora, srednja gora, visoka gora, ili hum planina planina planina Tablica 1."Hipsometrijska podjela i nazivi za reljefne uzvisine, u metrima apsolutne ili nadmorske visine" (po Kalmeti, Zagreb, 1983, orig.). Tafel 1 "Hypsometrische Aufteilung und Namen für die Rclicferhöhungcn, in Meter der Absolut- oder Mecreshöhe" (nach Kalmeta, Zagreb, 1983., Original) "Reljef - visinski pojasi, nadmorska visina u metrima: 0-100, 100-200, 200-500, 500-1000, 1000-1500, 1500-2000 (Bcrti ć, Zagreb, 1993). "Tip reljefa: brežuljkast do 200 m nadmorske visine, brdovit od 200-1000 m, gorovit (planinski) iznad 1000 m" (Kovače v i ć, Zagreb, 1995). "Planine. Planinsko područje (reljef iznad 500 m aps. visine)... Najrasprostranjenija su tzv. sredogorja (500-1500 m)... Visokoplaninsko područje (iznad 1500 m)"... (Prcić , Zagreb, 1997, s. 268). "planinsko područje (teren iznad 500 m apsolutne visine". ..(B u 1 j a t & P r c i ć , Zagreb, 1997., s. 345)... (p. bilj. F). |