DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 26 <-- 26 --> PDF |
S. Bertović: RhLJLF I NJEGOVA PROSTORNA RAŠČLAMBA sličnih starih karata označene su i najistaknutije reljefne sastavnice: isponi - brda, brežuljci, gore (npr. "Albanus mons", "Bebii montes") pojedinačno ili u lančanim nizovima u obliku sjenčanih stožera ili krtičnjaka. Istaknute su i glavne vode - rijeke i njihovi pritoci te živi pokrivač - šume. Na karti Ugarske (Stier, Nürnberg 1684.) vidi se reljefna razvedenost Gorskoga kotara i istaknut je Kick ("Kleckberg"), a između Velebita i Like označene su prostrane šume ("Morlackische Wälder")... (karta 1). Karta 1. Reljef Hrvatske na isječku Karte Ugarske, 1684. Kartel. Relief von Kroatien auf dem ungarischen Kartenaus schnitt, 1684. Naše najbolje kartografsko djelo iz starijeg razdoblja je "Karta Slavonije i Hrvatske", koju je izradio Stjepan Glavač (1673.?). Dobro su prikazani reljef (npr. sjenčanjem istaknuta gorovitost Gorskoga kotara), riječna mreža, mnogi novi toponimi i po prvi puta označena je hrvatska milja u kartinu mjerilu. "Mappa deren Kaiserlichen Königlichen an der See in Littoral Austriaco ligenden Waldungen..." (Pierker u. a. Beč 1764.) sa sjenčanim reljefom, šumama i kulturama (u boji) ubraja se među najstarije vegetacijske karte u nas (Kosov i č 1914., Bertović 1966)paiu svijetu (p. bilj. C). "Zemljopis županija Kraljevine Hrvatske i Slavonije" osobito je značajan, jer je na osam posebnih karata u Šumarski list br. II 12. CXXIII (IgggX 543-563 boji, u mjerilu 1:180 000, prvi puta predstavljena visinska pojasovitost reljefa u Hrvatskoj, sa šest kartografskih jedinica (Steklasa Budimpešta-Zagreb, 1888)... (p. bilj. D). Između topografskih sekcija za teritorij nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije, na listu "Umgcbungskarte von Agram", koji je izradio K. u. K. f Militärgeographisches Institut" u Beču, 1893. g. (krt. 2) precizno su označene mnoge reljefne pojedinosti (crtkano, "šrafama" vrhovi i grebeni pa doline, rijeke, potoci mrtvaje), a osobito vrijedna novost su označene aps. nadmorske visine (kote, triangulacijske točke) i prostorno omeđene, zeleno obojane -šume. Od druge polovice XIX. stoljeća i danas, za kartografski reljefni prikaz (Bertović 1983) većinom se tOMm no 0 1 2 2 * s knl ^i´iifi´ll´iH r— < T i—t -r r—« ´ iocs 530 o 1300 :ooo 300C 4000 jocaSc^nue Karta 2. Reljefu okolici Zagreba, 1893. (isječak) Karte 2. Relief in der Umgebung von Zagreb, 1893. (Ausschnitt) rabe geometrijske metode s kotama i slojnicama (izohipsama). Na toj osnovi odabrane reljefne visinske zone okosnica su vrlo tipičnih i čestih reljefnih karata u raznim publikacijama (krt. 3). One međutim, vrlo dobro predočuju samo ukupnu reljefnu plastičnost i kolikoću pojedinih zona (p. bilj. E) u istraživanome području. U geologijskim, geografskim i ostalim opisima i raznovrsnoj primijenjenoj tematici i kartografiji (Oppitz |