DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 25     <-- 25 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11 12, CXXIII (1999), 543-563
UDK 630* 113 + 188


RELJEF I NJEGOVA PROSTORNA RAŠČLAMBA"


DAS RELIEF UND SEINE RÄUMLICHE EINTEILUNG


Stjepan BERTOVIC**


SAŽETAK: Opisuje se reljef kao istaknuti prirodni čimbenik i objekt različitih
istraživanja. Spominju se neke vrste karata i razlike u tumačenjima reljefa.
Između morfografskih jedinica pobliže se objašnjava apelative gora i planina,
jer ih se gotovo redovito smatra istoznačnicama, a zapravo se bitno vrlo razlikuju
i pogrešno poistovjećuju. Obuhvat ujedinjenog utjecaja svih reljefnih čimbenika
na podneblje, tlo i raslinstvo, predlaže se u novoshvaćenoj reljefnoj raščlambi
na orografijske pojase, a ti su: ravnički, brdski, gorski, pretplaninski i
planinski. Daje se nekoliko aktualnih prijedloga za reljefnu tematiku.


K Ij učne r ij e č i: reljef-karte i tumači, gora i planina, orografijski pojasi,
bioklimati.


1. UVOD - Die Einleitung
Kako se zna o reljefu, odnosno "o obliku krute Ze-obilježja ubrajaju medu najvažnije fizičko-geografske
mljine površine, kako ga geomorfologija u genetičkom značajke nekog prostora. Sam reljef, vizualno je često
smislu istražuje, ovise gotovo sve ostale pojave na povr-najmarkantnija osobina, a posebno je geografski zanišju
Zemlje. Štoviše, pojave u atmosferi, iako stoje pod mljiv ne samo stoga stoje najčešće rezultat vrlo složeutjecajem
svojih vlastitih planetarnih zakona, ipak očito noga razvojnog procesa i različitih utjecaja nego pogonajviše
ovise o geomorfologijskim prilikama; tako u tovo iz razloga stoje to jedan od najvažnijih činilaca korazvitku
klimata, postanku vjetrova itd. Areali pak biljji
bitno utječu na složene društvene osobitosti, na evolunih
i životinjskih formacija prilagođuju se oblicima tla ciju i funkcije nekog prostora" (Pavić 1975).
upravo tako očigledno kao i područja rasprostranjenosti U suglasju s gore opisanom važnošću i ostalim reljeljudskih
zajednica (rasa, naroda) i njihova stvaranja, odfnim
značajkama (popratna bilješka A), svrha je ovoga
nosno djelovanja, kao što su gospodarski prostor, nasenapisa
sažeti najvažnije spoznaje o reljefu, njegovim


lja, putovi..." (Maul 1 1938,apudOppitz 1942). oblicima i načinima kartografijskog prikaza, opisati bi


"Reljef je najkarakterističniji element teritorija Hrtne
uzroke i razlike u poimanju naziva gora i planina i
vatske i bitan je ne samo za razumijevanje sadašnjih slijedom toga ponuditi verificirane osnove za točnije
osobina, već i za povijesnu ulogu hrvatskoga prostora" sveopće predočavanje reljefa, posebice za njegovu
(Roglić 1960). znanstvenu i praktičnu ekološko-biološku interpre


"U svakoj se regionalnoj geografskoj analizi reljefna taciju i praktičnu uporabu.


2. RELJEFNE KARTE, OPISI I PRIMJEDBE
Reliefkarten, Beschreibungenund und Bemerkungen
Već od vremena Babilonaca, Egipćana i Rimljana, dinosti o karakteru reljefa, visinskim odnosima i si.
reljefne bitnosti različito se prikazivalo na glinenim (Radošević 1974).
pločama, papirusu i kartama, naravno bez ikakvih poje-Kopnenu i primorsku Hrvatsku prikazivalo


se na
mnogim kartama Ugarske, Austrije i Italije, izrađenim u
Zbog znanstvene dosljednosti i cjelovitosti tematike u članku se, različitim razdobljima, mjerilima i tehnikama (p. bilj.
nažalost, nije moglo izbjeći citirati neke aktualne pojedinosti iz


B). Jednu od najstarijih karata "Quinta Europae Tabula"


vremena dviju bivših Jugoslavija.
Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, Zagreb, Iblerov trg br. 8/IV. sastavio je C. Ptolemaeus (Ulm 1482). Na toj i nizu