DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 22 <-- 22 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA Šumarski list hr. II 12. CXXII1 (1999), 533-541 Za učešće relativnog broja stabal s kvalitetnom, dobrom krošnjom u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti, obračunata je linearna jednadžba: Y=42,5 +5,65 x;r = 0,02 Iako iz navedene jednadžbe proizlazi da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava i relativno ZAKLJUČAK Na temelju rezultata istraživanja koljika crnoga bora može se zaključiti sljedeće: 1. Prosječne visine koljika variraju između 364 i 421 cm. Najmanje su pri najvećem stupnju zasjenjenosti, a najveće kada se koljik razvijao u potpunome osvjetljenju. Gornje visine variraju između 488 i 568 cm. 2. Prosječni visinski prirast u razdoblju od 1976. do 1979. godine iznosio je 11,7 i 18,3 cm, pri čemu s povećanjem uvjeta osvjetljenja dolazi do neznatnog povećanja visinskoga prirasta. Kod svih stupnjeva zasjenjenosti u posljednje četiri godine zaključeno je opadanje prirašćivanja u visinu, što bi moglo značiti daje nastupila kulminacija prirašćivanja u visinu. 3. Prosječne debljine na visini od 1,3 metra prilično su ujednačene i variraju između 31 i 37 cm, pri čemu s povećanjem intenziteta pokazuju izvjestan porast, ali uz nizak koeficijent određenosti. Prosječni deb- Ijinski prirast varira između 0,9 i 1,7 mm, te je nešto veći pri jačem osvjetljenju, uz koeficijent određenosti od r = 0,58. 4. Prosječna starost koljika varira između 20,7 i 34,8 godina, uz amplitudu od 10 do 72 godine. Pri približno istim gornjim visinama najmlađi su koljici rasli pod punim osvjetljenjem, a najstariji pod jačom zasjenom. Može se zaključiti daje koljik nas- LITERATURA Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung der Verwertung des Nadelrundholzes auf die zukünftige Zielsetzung bei waldbaulichen Massnahmen insbesondere im Mitteleuropa. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München. Izetbegovic , S. (1977): Strukturno-morfološke i uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-jelovim šumama na kiselim supstratima centralne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. God XXII (1977), knjiga 22, sv. 3-4, Sarajevo. Koestler, J. N. (1952): Ansprache und Pflege von Dickungen München. učešće stabala s kvalitetnom krošnjom. Stupanj određenosti je vrlo nizak, svega 2 %, što znači da su u formiranju kvalitetne krošnje bili odlučujući drugi čimbenici, a najmanje zasjenjenost, od kojih ponajprije navodimo stajališni prostor, koji je prema ASSMANN-u najznačajniji u oblikovanju kvalitetne krošnje. Conclusion tao iz više sjemenih godina, od prije 72 i od prije 10 godina. 5. Prosječni broj stabalaca po aru varira između 300 i 473, s tendencijom povećanja pri intenzivnijem osvjetljenju. Broj stabalaca varira između 20.000 i 68.000 po hektaru, stoje vrlo visoko u ovoj razvojnoj fazi. 6. Stupanj vitkosti (H: dUm) kao vrlo značajan čimbenik pri ocjenjivanju stabilnosti sastojine na oštećivanja od snijega, pokazuje daje više uvjetovan brojem stabala, nego stupnjem zasjene, iako se s povećanjem intenziteta osvjetljenja u neznatnoj mjeri povećava stupanj vitkosti. 7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja povećavaju se duljina i debljina posljednjeg ljetorasta. Prosječna duljina ljetorasta varira između 6,4 i 9,0 mm. 8. U svim stupnjevima zasjenjenosti ima dovoljan broj jedinki s kvalitetnim deblom, 87 do 260 stabala po aru. Relativno najveće učešće stabala s kvalitetnim deblom utvrđen je pri jačem osvjetljenju. Prema tomu, postoje velike mogućnosti selekcije u smjeru poboljšanja kvalitete u sastojini. I kvaliteta krošnje je zadovoljavajuća, jer 127 do 313 stabalaca po aru imaju dobro formiranu krošnju. Relativno veće učešće stabala s kvalitetnom krošnjom utvrđeno je pri uvjetima jačeg pristupa svjetla. - References Kramer, P., Kozlovsky, T. (1960): Physiology of Trees. New York, Toronto, London. Leibundgut , H. (1984): Die Waldpflege, III izdanje, Bern-Stuttgart. L i n d e r, A. (1951): Statistische Methoden, II izdanje, Bazel. Loefler, K. (1968): Prognose für Holzverwertung und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang, Helf8. P i n t a r i ć, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo. Pintarić , K. (1973): Rezultati istraživanja utjecaja njege šuma na prirast drvne mase po količini i |