DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12, CXX1II (1999), 533-541 DDK 630* 231 I 236. 001 (Pinus nigra ArnJ ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA THE ANALYSIS OF STRUCTURE AND QUALITY OF NATURAL BLACK PINE THICKET Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U prirodno, čistoj sastojim crnoga bora (Pinus nigra), na višegradskom području, u kojoj se gospodari sječom (stabličnim "preborom "), proučavao se utjecaj zasjene, odnosno intenziteta osvjetljenja na rast, strukturu i kvalitetu stabala u razvojnoj fazi koljika. Rezultati istraživanja pokazali su daje na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodna obnova zadovoljavajuća, tako da nije potrebno nikakvo popunjavanje sadnjom. Jedinke potiču iz mnogo sjemenih godina, jer je starost biljaka između 10 i 72 godine. Broj jedinki po jedinici površine je glede visine (gornja visina oko 5 metara) vrlo visok, od 20 do 68 tisuća po hektaru, što omogućuje odličnu selekciju, usmjerenu prema osnovnome cilju a to je proizvodnja, maksimalne količine najvrednije drvne mase (maksimalna vrijednost proizvodnje) te održavanje plodnosti tla i zadovoljenje ostalih funkcija šume (zaštitnu i socijalnu). Zasjena, odnosno intenzitet osvjetljenja značajno utječe na kvalitetu jedinki, a relativno učešće kvalitetnih jedinki je veće, što su uvjeti osvjetljenja povoljniji. Glede loših ekoloških prilika i crnoga bora koji zahtjeva dosta svijetla, pomladno razdoblje mora biti vrlo kratko, najviše 10 godina od uvođenja procesa prirodne obnove. Samo izuzetno, ukoliko se želi visokovrijedna debela stabla (preko 60 cm prsnoga promjera), na pomladnoj se površini može ostaviti 20-25 "pričuvaka "po hektaru, koja su ravnomjerno raspoređena. Ova stabla trebala bi dati najvrijednije Sortimente s visokim učešćem furnirskog drveta. Ključne riječi: Crni bor (Pinus nigraj, koljik, struktura, kakvoća. UVOD - Introduction Iako su u Bosni i Hercegovini obični i crni bor zastuNajčešće zauzimaju plitka tla i strme položaje, gdje pljeni na oko 86.000 hektara, odnosno oko 7,6 % visosu gotovo zaustavljeni prirodni procesi evolucije tla. kih šuma, njihovo značenje je puno veće, jer su zastuKako pridolaze u ekstrmnim uvjetima, svako nepromipljeni na specifičnim uvjetima tla i reljefa, u pojasu šušljeno gospodarenje moglo bi dovesti do njihovog unima hrasta kitnjaka i običnog graba do pojasa jelovo-bu-štenja i ogoljavanja terena. kovih šuma. Javljaju se na vapnencu, dolomitu, serpen U ovim šumama na prvome je mjestu zaštitna funktinu i gabru. U najvećem dijelu to su trajni stadiji vege cija, zatim dolazi proizvodna funkcija, koja je u nekim tacije, iako su prisutne i sukcesije prema klimatogenoj krajevima gdje se te šume nalaze vrlo značajna (Bugojzajednici (npr. Olovo, Sokolac, Bosanski Petrovac). no, Zavidovići, Višegrad, Sokolac, Olovo i dr.). Ovome treba dodati i socijalnu funkciju, koja je sve prisutnija. Za trajno održavanje ovih šuma, najvažnije je pro * Prof. dr. sc. Komad Pintarić, Šumarski fakultet Sarajevo Sarajevo, Zagrebačka 20 voditi načine gospodarenja, koji će osigurati ponajpri533 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 16 <-- 16 --> PDF |
´intaric: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA Šumarski lislbr. II -12, CXXIII (1999). 533-541 je, prirodnu obnovu, a tijekom produkcijskog razdoblja U prirodnoj sastojini crnoga bora na višegradskom poduzimati sve mjere njege, kako bi se u datim uvjetipodručju, koja se nalazi na smedem tlu nastalom na ma postigla maksimalna vrijednost proizvodnje (makgabru, proces prirodne obnove odvija se uglavnom pod simalna količina najvrednije drvne mase). Tim prije, zastrom krošanja stabala matične sastojine. što obje vrste bora mogu imati vrijednost koja je 9-10 Cilj je prouzročiti utjecaj stupnja zasjene na rast, puta veća nego vrijednost duge oble grade jele i smreke strukturu i kvalitetu stabala, te preporučiti mjere koje je (Pintarić, 1969). neophodno poduzeti kako bi se optimalno ostvarile sve Ovi vrijedni sortimenti mogu se dobiti od debljih tri navedene funkcije, posebice proizvodna funkcija. stabala (preko 60 cm prsnog promjera) i kvalitetnih, jer Proizvesti maksimalnu količinu najvrijednije drvne u njegovoj sastojini na kraju produkcijskog razdoblja mase (maksimalnu vrijednost proizvodnje) bio bi osod 120 i više godina, 20-25 % drvne mase otpada na novni cilj. furnirsko drvo. REZULTATI ISTRAŽIVANJA -Research Results Uvjeti staništa - Site conditions Uvjeti staništa detaljno su opisani (Pintarić, 1997). U istome radu detaljno je opisana i metoda rada. Visine i visinski prirast- Heights and height increment Ovisno o stupnju zasjenjenosti, prosječne visine koljika su sljedeće: stupanj godin a yea r zasjenjenosti 1975 1976 1977 1978 1979 1979 degree of prosječna visina u centimetrima gornja visina muffling mean height in centimetres upper height A 296±21 317 ± 16 335 ±12 350±10 364 ±08 488±13 B 312±21 328 ±18 342 ±15 355± 13 366±12 509 ± 03 C 362 ±38 378 ±65 393 ±33 408 ±31 421 ±30 551 ±32 D 307 ±23 331 ±20 352 ± 19 375 ±19 393 ± 19 500±17 E 306 ±25 324 ± 23 339 ±22 355±19 367±17 519 ± 12 F 252 ±12 346 ±17 365 ±20 381 ±23 399 ±26 497 ±26 G 345 ±16 368±16 389±16 406 ±15 421 ±14 568 ±26 Prema stupnju zasjenjenosti, prosječne visine variraju od 21 usporedenja dva prosjeka pri pragu signifikantnoizmeđu 364 (stupanj "A") i 421 (stupanj "G") centimetasti od p = 0,10, samo u jednom slučaju razlike signifikanra, a gornje visine između 488 (stupanj "A") i 568 (stutne, što upućuje na zaključak daje skup homogen. panj "G") centimetara. Analizom varijance primjenom Prosječni visinski prirast u razdoblju od 1975. do multiplog rang testa po DUNCAN-u, pokazalo se da su 1979. godine: stupanj godina - year zasjenjenosti 1976 1977 1978 1979 1975-1979 degree of visinski prirast u centimetrima muffling height increment in centimetres A 20,7 ±5,4 18.0±3,3 15,0 ±2,1 14,3 ±2,2 68,0 B 15,3 ±2,7 14,0 ±2,9 13,0 ±2,4 tl,7±l,l 54,0 C 16,3 ±3,2 15,0 ±2,1 15,0 ±2,9 13,3 ± 1,7 59,6 D 24,0 ±2,9 21,7 ± 1,3 22,3 ±1,4 18,0 ±0,8 86,0 E 17,7±2,1 15,0 ±1,3 15,7 ±3,4 12,3 ±1,5 60,7 F 21,0±4,1 18,7 ±3,5 16,3 ± 3,1 18,3 ±3,4 74,3 G 23,3 ±3,1 21,7±1,3 17,0 ±1,7 15,0±1,3 77,0 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 17 <-- 17 --> PDF |
K. Pintarić: ANALI/A STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOL.I1KA CRNOGA BORA Šumarski list br. 11 12, CXXI11 (1999), 533-541 Linearne jednadžbe visinskog prirasta u razdoblju 1976 (1) i 1979 (4) godine bile su: stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A Y = 28,25- 2,22 x;r = 0,97 B Y= 16,45- l,18x;r = 0,97 C Y=17,15-0,90x;r = 0,90 D Y = 25,85- l,74x;r = 0,89 E Y= 19,62-1,55 x;r = 0,90 F Y = 21,20-l,05x;r=0,71 G Y = 26,65-2,96 x;r = 0,98 Iz ovih jednadžbi vidljivo je da kod svih stupnjeva zasjenjenosti u posljednje četiri godine visinski prirast ima tendenciju opadanja, stoje uvjetovano ranom kulminacijom prirašćivanja u visinu. Osim toga, moguće je zaključiti daje kod svih stupnjeva zasjenjenosti visinski prirast prilično nizak. Koleracijom ranga stupnja zasjenjenosti i visinskog prirasta u 1979. godini, pokazalo se da se samo u 25 % slučajeva veličina visinskog prirasta može objasniti stupnjem zasjenjenosti, dok u 75 % slučajeva, veličina visinskog prirasta ovisi o drugim čimbenicia, koji nisu uzeti u razmatranje (starost, uvjeti tla i si.). Debljine i debljinski prirast- Diameters and increment in diameter Prosječne debljine koljika su sljedeće: visina mjerenja measuring heights 0,1 m (mm) 1,3 m (mm) A 55 ±0,9 35 ±0,6 stupanj zasjenjenosti degree of muffling B 49± 1,1 31 ± 1,5 C 55 ±1,4 36 ±0,3 D 55 ±3,6 37 ±3,3 E 56 ±2,4 35 ±1,4 F 50±1,8 34 ±1,6 G 52 ±0,9 35 ± 1,1 Linearne jednadžbe za debljine stabalaca u pojedinim visinama od tla i različitih stupnjeva zasjenjenosti su: 0,lmodtla Y = 54,14 - 0,25 x ; r = 0,20 1,3 mod tla Y = 34,15 + 0,165 x ; r = 0,20 Vidi se da na različitim visinama mjerenja ne posto je iste zakonitosti. Koeficijent određenosti vrlo je ni zak, svega 0,20, što znači da se samo u 20 % slučajeva može objasniti utjecaj zasjenjenosti na prirašćivanje u debljinu. Prosječni debljinski prirast u pojedinim stupnjima zasjenjenosti iznosio je: stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A B C D E F G debljinski prirast u mm na 1,3 m. - increment in diameter 1,1 0,9 1,2 1,6 1,2 1,4 1,7 Prosječne širine goda variraju između 0,45 i 0,85 mm. da bi pri jačem osvjetljenju za gotovo dva puta bile veće nego pri jačoj zasjeni. Ovako slab debljinski prirast treba pripisati lošim uvjetima tla i velikome broju jedinki po jedinici površine. Za uvjetovanost veličine širine goda od stupnja zasjenjenosti , linearna jadnadžba glasi: Y = 0,45±0,5x;r = 0,58 Vidljivo je da se s povećavanjem osvjetljenja povećava i širina goda, i u 58% slučajeva može se objasniti utjecajem zasjene. Starost koljika - Thicket age Starost koljika određena je brojenjem godova na pa- prosječna starost iznosila je: njićima posječenih stabalaca. Krajem 1979. godine |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 18 <-- 18 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURI: I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA Šumarski list br. 11 -12, CXXI11 (1W), 533-541 Stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A B C D E F G broj stabalaca number of trees 27 25 27 27 27 27 27 prosječna starost (godina) average age (year) 31,4 34,8 29,5 22,6 29,7 24,5 20,7 amplituda (god) amplitude (year) 14-44 16-72 16-42 16-29 16-47 10-44 10-33 prosječna visina (m) average height (m) 3,64 3,66 4,21 3,93 3,67 3,99 4,21 prosječni dobni visinski prirast (cm) mean age height increment (cm) 11,6 10,5 14,3 17,4 12,4 14,8 16,3 Iako pri nižim prosječnim visinama, najstariji kolji- Što znači da se smanjivanjem stupnja zasjenjenosti ci su pri stupnjevima zasjenjenosti "A" i "B" prosječni smanjuje i starost, dobni visinski prirast varira između 10,5 i 17,4 cm. Korelacija ranga kod starosti koljika u odnosu na Linearna jednadžba za utjecaj zasjenjenosti na sta- stupanj zasjenjenosti, pokazala je da se u 62% slučajeva rost koljika je: može objasniti opadanje starosti sa smanjivanjem za- Y = 35,l - 1,875 x;r = 0,79 sjenjenosti. Broj stabalaca - Number of trees Broj stabalaca u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je: stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A B C D E F G broj stabalaca po aru (100m2) - Number of trees per acre (100 m2) 220 ±16 373 ±39 313 ± 61 313 ±47 300 ± 34 473 ±99 307 ±55 200-260 280-440 220-460 200-380 220-360 260-680 220-440 varij. širina variable width Prema tomu, broj stabalaca varira od 20.000 do Y = 264,3+16x;r = 0,20 68.000 po hektaru, stoje vrlo visoko glede visine koljiKako se vidi, sa smanjenjem stupnja zasjenjenosti, ka (gornja visina oko pet metara). Unutar istog stupnja odnosno povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećava zasjenjenosti, u broju jedinki postoje značajne razlike, se broj jedinki, ali uz nizak stupanj određenosti. koje su često znatno veće nego između pojedinih stup I kod obračuna korelacija ranga, samo u 21% sluča njeva zasjenjenosti. jeva može se objasniti navedeni broj biljaka od stupnja Linearna jednadžba za ovisnost stabalaca od stupnja zasjenjenosti. zasjenjenosti glasi: Stupanj vitkosti - Degree of Slimness Stupanj vitkosti količnik je između visine i promjera sjenjenosti, stupnjevi vitkosti bili su : na visini od 1,30 metara. U pojedinim stupnjevima za |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 19 <-- 19 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURI- 1 KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA Šumarski listbr. 11 12,CXX11I(1999),533-54I stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A B C D E F G stupanj vitkosti - degree of slimness 103 ± 0,6 117 ±2,2 118±9,5 108 ±6,4 106 ±9,3 118 ±7,0 117 ±1,7 Za navedene vrijednosti obračunata je i linearna jedje da se odabere oko 1000 jedinki po ha ravnomjerno nadžba: raspoređenih (razmak između odabranih biljaka oko tri Y=108,44±l,04x;r = 0,37 metra) te da se pristupi postepenom oslobađanju njihovih krošanja od neposrednih konkurenata, bez obzira da Vidljivo je da se u 37% slučajeva smanjivanjem stu li su konkurenti dobri ili loši. Na taj način bi se postup pnja zasjenjenosti povećava stupanj vitkosti. Ovakav no povećavala asimilacijska površina krošnje, što bi tijek stupnja vitkosti uvjetovanje intenzivnijim priraš imalo za posljedicu intenzivniju fotosintezu i intenziv ćivanjem u visinu i velikim brojem jedinki po jedinici nije prirašćivanje u debljinu, uz intenzivniji razvoj ko površine, koji onemogućava normalan razvoj krošnje i rijenovog sustava. Uz ovakav zahvat brzo bi došlo do jače prirašćivanje u debljinu. Kako su takva stabalca iz smanjivanja stupnja vitkosti i do povećanja stabilnosti ložena savijanju od snijega, potrebno je da se pristupi stabala, a i sastojine. njezi koljika uz primjenu pozitivne selekcije. Dovoljno Duljina i debljina grana posljednjeg Ijetorasta Length and thickness of branches in the latest vegetation period Duljina Ijetorasta je značajan element u ocjeni poDuljine Ijetorasta u odnosu na stupanj zasjenjenosti treba za osvjetljenjem, te se na osnovi njegove veličine bile su : može pravilno ocijeniti potrebna količina osvjetljenja stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A B C D E F G duljina Ijetorasta u cm - length of increment in cm 14,4 ±2,4 11,6 ±1,3 13,3 ± 1,5 17,5 ±0,5 12,9 ±0,9 16,2 ±3,0 13,5±0,5 Za navedene vrijednosti linearna jednadžba glasi: 50% slučajeva ova pojava može objasniti promjenom Y = 12,38 ± 0,468 x ; r = 0,50 intenziteta osvjetljenja. Prema tomu, povećanje intenziteta osvjetljenja utje- Debljina posljednjeg Ijetorasta je mjerena u osnovi i će na povećanje prirašćivanja u visinu, ali se samo u na sredini. Veličine ovoga parametra su sljedeće: stupanj zasjenjenosti - degree of muffling Mjesto mjerenja A B C D E F G Point of measurement debljina Ijetorasta u mm - thickness of increment in mm u osnovi 7,6 ±0,2 6,6 ±0,3 7,6 ±0,5 9,1 ±0,2 7,8 ±0,3 9,3 ±0,7 8,8 ±0,2 at the base na sredini 7,6±0,1 6,4 ±0,1 7,3 ±0,4 8,5 ±0,3 8,8 ±1,3 9,0 ±0,7 8,6 ±0,2 in the middle Na temelju navedenih vrijednosti obračunate su i Y =6,778 ± 0,333 x;r = 0,700 linearne jednadžbe za debljinu Ijetorasta: debljina na sredini Ijetorasta: debljina u osnovi Ijetorasta: Y =6,772 + 0,322 x;r = 0,76 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 20 <-- 20 --> PDF |
K, Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOIJIKA CRNOGA BORA Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 533-541 S povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava se i torasta u 70%, odnosno 76% slučajeva, može se objasdebljina ljetorasta i to s vrlo visokom vjerojatnoćom. U niti promjenom intenziteta osvjetljenja, našem slučaju, tendencija kretanja veličine debljine lje- Duljina i debljina grana u posljednjem pršljenu Length and thickness of branches in the last whorl Prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti bile su: stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A B C D E F G duljina grana u centimetrima - length of branches in cm 9,6 ±1,6 8,8 ±0,6 8,9 ± 1,1 12,7 ±0,2 9,3 ±0,7 9,7 ±1,7 9,3 ± 0,7 Linearna jednadžba obračunata na osnovi navede- grana s povećanjem intenziteta osvjetljenja, stupanj nih parametara glasi: određenosti je vrlo nizak. Y =9,584 ± 0,444 x ; r = 0,07 Prosječna debljina grana u posljednjem pršljenu u Kako se vidi, duljina grana u posljednjem pršljenu ovisnosti od stupnja zasjenjenosti iznosila je: jako varira. Iako postoji tendencija povećanju duljine stupanj zasjenjenosti - degree of muffling Mjesto mjerenja A B C D E F G Point of measurement debljina grana u mm - thickness of branches in mm u osnovi 5,3 ±0,2 4,8 ±0,1 5,2 ±0,3 5,9 ±0,2 4,9 ±0,2 5,8 ±0,5 6,0 ±0,2 at the base na sredini 4,9 ±0,2 4,7 ±0,1 4,7 ±0,3 5,6 ±0,1 4,6 ±0,2 5,3 ±0,4 5,6 ±0,2 in the middle Za navedene veličine obračunate su i linearne jedVidi se da debljina grana u osnovi i na sredini ovisi o nadžbe: intenzitetu osvjetljenja i raste s njegovim povećavadebljina grana u osnovi: njem. Prema linearnoj jednadžbi 56 %, odnosno 60 % svih slučajeva može se objasniti gornjim jednadžbama. Y=4,85±0,14x;r = 0,36 debljina grana na sredini: Y =3,916 + 0,286 x; r = 0,60 Kvaliteta debla - Stem quality Po kvaliteti debla, sva su stabalca svrstana u sljedeosrednji jedinka slabo jednostrano zakrivljena će kategorije: slab jedinka jako zakrivljena kvaliteta debla loš jedinka deformirana odličan jedinka od vrata korijena do vrha potpuno Na osnovi ovoga razvrstavanja jedinki, kvaliteta de ravna bla je sljedeća: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 21 <-- 21 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJ1KA CRNOGA BORA Šumarski list br. II 12, CXXI1I (1999), 533-541 stupanj kvalitet debla - stem quality zasjcnjenosti degree of muffling odličan excellent osrednji medium slab poor loš bad ukupno total A kom/aru -piece/acre 113 40 40 27 220 % 51 18 18 13 100 B kom/aru -piece/acre 87 67 67 153 374 % 23 18 18 41 100 C kom/aru -piece/acre 140 60 67 53 320 % 44 19 21 16 100 D kom/aru -piece/acre 160 93 33 27 313 0/ /0 51 30 11 8 100 E kom/aru -piece/acre 113 67 80 40 300 % 37 22 27 14 100 F kom/aru -piece/acre 260 67 73 73 473 % 54 14 16 16 100 G kom/aru -piece/acre % 227 74 47 15 13 4 20 7 307 100 Na temelju ovih podataka može se zaključiti da u Linearna jednadžba u ovisnosti relativnog učešća stasvim stupnjevima zasjenjenosti stabala s odličnim debala s odličnim deblom u ovisnosti zasjenjenosti glasi: blom iznosi 8700 do 26000 biljaka po hektaru, što znači Y =29,94 + 4,44 x;r = 0,37 da svuda postoje velike mogućnosti za selekciju. Na Proizlazi da se sa povećanjem intenziteta osvjetlje plohama s manjim stupnjem zasjenjenosti, ovaj je broj nja, povećava i relativno učešće stabala s kvalitetnim u apsolutnome iznosu znatno veći. deblom može objasniti u 37% slučaja. Kvaliteta krošnje - Crown quality Pri ocjeni kvalitete krošnje, sva stabla na primjerkrošnja je loša ako ne zadovoljava uvjete dobre nim plohama razvrstana su u dvije kategorije: krošnje krošnjajc dobra ako je simetrična i pravilnoga Kvaliteta krošnje prema stupnju zasjenjenosti je oblika. sljedeća: stupanj Kvaliteta krošnje - Crown quality zasjenjenosti degree of muffling dobra good loša bad ukupno total A kom/aru - piece/acre 127 93 220 /0 58 42 100 B kom/aru - piece/acre 127 247 374 C o/ /0 kom/aru - piece/acre 34 200 66 120 100 320 /o 63 37 100 D kom/aru - piece/acre 247 66 313 E o/ /O kom/aru - piece/acre 79 207 21 93 100 300 o/ /o 69 31 100 F kom/aru - piece/acre 313 160 473 / 0 66 34 100 G kom/aru - piece/acre 267 40 307 / 0 87 13 100 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 22 <-- 22 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA Šumarski list hr. II 12. CXXII1 (1999), 533-541 Za učešće relativnog broja stabal s kvalitetnom, dobrom krošnjom u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti, obračunata je linearna jednadžba: Y=42,5 +5,65 x;r = 0,02 Iako iz navedene jednadžbe proizlazi da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava i relativno ZAKLJUČAK Na temelju rezultata istraživanja koljika crnoga bora može se zaključiti sljedeće: 1. Prosječne visine koljika variraju između 364 i 421 cm. Najmanje su pri najvećem stupnju zasjenjenosti, a najveće kada se koljik razvijao u potpunome osvjetljenju. Gornje visine variraju između 488 i 568 cm. 2. Prosječni visinski prirast u razdoblju od 1976. do 1979. godine iznosio je 11,7 i 18,3 cm, pri čemu s povećanjem uvjeta osvjetljenja dolazi do neznatnog povećanja visinskoga prirasta. Kod svih stupnjeva zasjenjenosti u posljednje četiri godine zaključeno je opadanje prirašćivanja u visinu, što bi moglo značiti daje nastupila kulminacija prirašćivanja u visinu. 3. Prosječne debljine na visini od 1,3 metra prilično su ujednačene i variraju između 31 i 37 cm, pri čemu s povećanjem intenziteta pokazuju izvjestan porast, ali uz nizak koeficijent određenosti. Prosječni deb- Ijinski prirast varira između 0,9 i 1,7 mm, te je nešto veći pri jačem osvjetljenju, uz koeficijent određenosti od r = 0,58. 4. Prosječna starost koljika varira između 20,7 i 34,8 godina, uz amplitudu od 10 do 72 godine. Pri približno istim gornjim visinama najmlađi su koljici rasli pod punim osvjetljenjem, a najstariji pod jačom zasjenom. Može se zaključiti daje koljik nas- LITERATURA Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung der Verwertung des Nadelrundholzes auf die zukünftige Zielsetzung bei waldbaulichen Massnahmen insbesondere im Mitteleuropa. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München. Izetbegovic , S. (1977): Strukturno-morfološke i uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-jelovim šumama na kiselim supstratima centralne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. God XXII (1977), knjiga 22, sv. 3-4, Sarajevo. Koestler, J. N. (1952): Ansprache und Pflege von Dickungen München. učešće stabala s kvalitetnom krošnjom. Stupanj određenosti je vrlo nizak, svega 2 %, što znači da su u formiranju kvalitetne krošnje bili odlučujući drugi čimbenici, a najmanje zasjenjenost, od kojih ponajprije navodimo stajališni prostor, koji je prema ASSMANN-u najznačajniji u oblikovanju kvalitetne krošnje. Conclusion tao iz više sjemenih godina, od prije 72 i od prije 10 godina. 5. Prosječni broj stabalaca po aru varira između 300 i 473, s tendencijom povećanja pri intenzivnijem osvjetljenju. Broj stabalaca varira između 20.000 i 68.000 po hektaru, stoje vrlo visoko u ovoj razvojnoj fazi. 6. Stupanj vitkosti (H: dUm) kao vrlo značajan čimbenik pri ocjenjivanju stabilnosti sastojine na oštećivanja od snijega, pokazuje daje više uvjetovan brojem stabala, nego stupnjem zasjene, iako se s povećanjem intenziteta osvjetljenja u neznatnoj mjeri povećava stupanj vitkosti. 7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja povećavaju se duljina i debljina posljednjeg ljetorasta. Prosječna duljina ljetorasta varira između 6,4 i 9,0 mm. 8. U svim stupnjevima zasjenjenosti ima dovoljan broj jedinki s kvalitetnim deblom, 87 do 260 stabala po aru. Relativno najveće učešće stabala s kvalitetnim deblom utvrđen je pri jačem osvjetljenju. Prema tomu, postoje velike mogućnosti selekcije u smjeru poboljšanja kvalitete u sastojini. I kvaliteta krošnje je zadovoljavajuća, jer 127 do 313 stabalaca po aru imaju dobro formiranu krošnju. Relativno veće učešće stabala s kvalitetnom krošnjom utvrđeno je pri uvjetima jačeg pristupa svjetla. - References Kramer, P., Kozlovsky, T. (1960): Physiology of Trees. New York, Toronto, London. Leibundgut , H. (1984): Die Waldpflege, III izdanje, Bern-Stuttgart. L i n d e r, A. (1951): Statistische Methoden, II izdanje, Bazel. Loefler, K. (1968): Prognose für Holzverwertung und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang, Helf8. P i n t a r i ć, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo. Pintarić , K. (1973): Rezultati istraživanja utjecaja njege šuma na prirast drvne mase po količini i |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 23 <-- 23 --> PDF |
k. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOL.IIKA CRNOGA BORA Šumarski list br. II 12, CXXI11 (1999). 533-541 kvalitetu u guštiku i letvcnjaku crnog bora na vi-Pintarić , K. (1997): Analiza strukture i kvaliteta prišegradskom području. Radovi Šumarskog fakulrodnog mladika crnog bora na višegradskom poteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Godina dručju. (Rukopis), Sarajevo. XVI (1971), knjiga 16, se. 4-6, Sarajevo. Weber , E. (1972): Grundrisse der biologischen StatiPintarić, K.,Izetbegovic, S.,Mekić,F. (1983): stik. 7. izdanje, Stuttgart. Proučavanje metoda obnove i njege šuma hrasta kitnjaka i borova. Šumarski fakultet, Sarajevo. SUMMARY: The affects of muffling, or the intensity of light on the growth, structure and quality of trees in the thicket stage (later stage of a young growth) have been studied in a natural, pure stand of black pine (Pinus nigra) in the Višegrad area. The results of research have shown that individual trees whose top height reaches 5 m originate from a large number of seed years since their age ranges from 10 to 72 years. It has been found that relative participation of good quality trees is proportional to light conditions: the better the conditions, the higher the relative participation. In relation to site conditions and the requirements of the species (black pine) for light, a special regeneration period should be short and should amount to no more than 10 years. Proper tending of this thicket will yield high productive values both in terms of quantity and quality. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 24 <-- 24 --> PDF |
® GcoTcha Prodaja geodetskih instrumenata Prodaja fotogrametrijske opreme Prodaja GPS-sustava Servis Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring" Dalekozori i povećala NIVELIRI TEODOLITI ZEISS MJERNE STANICE LASERSKI NIVELIRI MJERNE VRPCE MJERNI KOTAČI LASERSKE LIBELE S TAMAYA PLANIMETRI - klasični GeoFENNEL NIVELIRI OPREMA "GEOTEHA" PRODAVAONICA I SERVIS Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB tel/fax 01/3735-178, tel 3730-036 |