DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ne plaćaju štete u staništu vuka, već da umjesto toga dobivaju paušalnu godišnju premiju (subvenciju) po grlu stoke i to bez obzira na to je li bilo štete. Time bi stočari bili izravno motivirani da brižno čuvaju svoje životinje, a da im premije budu dobitak. Kratkoročne privremene mjere (za dvogodišnje predviđeno razdoblje 1999 - 2000) predviđene Planom gospodarenja vukom posebne su za svaku definiranu zonu odnosno podzonu. Tako se za zonu A1 (Gorski kotar, Lika) predviđa da se u slučaju da brojnost vukova lokalno stane izazivati značajnije gubitke u gospodarenju gospodarski vrijednih vrsta divljači koje su prirodni plijen vuka, a da se stabilnost vučje populacije može stručno i znanstveno dokazati, može odobriti redukcijski zahvat. Unutar zone A2 (Južna Hrvatska) određeno je područje omeđeno rijekama Krkom i Cetinom (317.700 ha) za koje se zbog naglašene štete od vukova na domaćoj stoci (75,3% svih registriranih napada) predviđa mogućnost donošenja mjera regionalnog i vremenski ograničenog dozvoljavanja odstrela vukova u aktivnoj i preventivnoj obrani stoke za razdoblje važenja plana, a s tim u svezi i prestanak plaćanja šteta. Među predviđenim akcijama koje se na tom i drugim područjima imaju provesti stoji i ona o izbjegavanju prihranjivanja jelenske i srneće divljači te divljih svinja, posebno ako se time izazivaju njihove koncentracije, te uklanjanje ograda za divljač i drugih zapreka u staništu vuka koje ga smanjuju i/ili komadaju. Kako je ulov zaštićenih zvijeri, u ovom slučaju vuka, na temelju postojećeg Zakona o zaštiti prirode moguć samo u "znanstvene svrhe" posebnim amandmanom zatražena je dopuna citiranog zakona, kako bi se predvidjela mogućnost dopuštenja odstrijela ponekih zaštićenih predatora, a na osnovi dopuštenja DUZPO-a i zbog gospodarskih odnosno sigurnosnih razloga (zbog većih gospodarskih šteta, zbog javnog zdravlja i sigurnosti). Radnu skupinu za izradu Privremenog plana gospodarenja s vukom u Hrvatskoj sačinjavao je tim znanstvenika i stručnjaka okupljenih oko stalnog Povjerenstva za praćenje populacije risa i vuka DUZPO-a u sastavu: prof. dr. sc. Đuro Hub er, mr. sc. Josip Kusak, mr. sc. Darko Kovačić, Alojzije Frković, Jasminka Radović i Željko Štahan. Podatke korištene u analizi odštetnih zahtjeva prikupili su ovlašteni vještaci DUZPO-a: D. Bosi lj evac, I. Šupe, S. Kokić, B. Sabić, J. Tomljanović, M. Šaban, M. Rukavina, A. Petković, A. Grgas, I. Knez, A. Krmek i V. Skorup. Brošuru Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj moguće je naručiti kod izdavača na adresu: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Odjel za zaštićene biljne i životinjske vrste, Ulica grada Vukovara 78/111, 10 000 Zagreb. Alojzije Frković HRVATSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON Zamisao o ediciji Hrvatskoga biografskog leksiko na (HBL-a) potaknuo je već godine 1975. Miroslav Krleža , direktor ondašnjega Jug. leksikografskoga zavoda. Nakon dugotrajnih rasprava i priprema utana čen je, početkom 1978., temeljni kriterij ovog Leksiko na: "prikaz životopisa ili životnih podataka s biblio grafskim informacijama svih ljudi (plemena i obitelji) od najstarijih vremena do današnjih dana, koji su se bi lo čime istakli u izgrađivanju hrvatskoga duhovnog i materijalnoga života... bilo da su djelovali u domovini, široj zajednici ili u tuđini, kao i svih stranaca koji su se (uključili u hrvatski život". Višestoljetna dokazana briga naših pučana (gradski statuti iz 1103-1272, 1539. i si.) za očuvanje šuma i suvremeni dometi hrvatskoga šumarstva u cjelini, a ponajprije: očuvanost gospodarenih prirodnih šuma i zaštićene prirode, vrijedni istraživački rezultati pa tradicija i visoka razina ukupne šumarske struke, publikacija i fakultetske nastave - nudili su HBL-u realnu osnovu za kriterijski odabir najistaknutijih stručnjaka iz različitih bioloških, ekoloških i ostalih šumarskih i drvno-industrijskih specijalnosti. Prva knjiga Leksikona, pod uredničkim vodstvom dr. Nikole Kolumbića, tiskana je god. 1983., a obuhvaća životopise mnogih zaslužnih hrvatskih djelatnika s početnim slovima prezimena, A - Bi, među kojim su i ova dvanaestorica šumara: Ante Abramović , Oskar Agić, Dragutin Andrašić, Milan Androić, Milan Anić, Zvonimir Badovinac, Stanko Bađ u n, Josip B a 1 e n, Pavle B a r i š i ć, Pravdoje B e 1 i a, RokoBenić i Stjepan Bertović. Druga knjiga Leksikona (Bj - C), na čelu s glavnim urednikom dr. Aleksandrom Stipčevićem , objavljena je god. 1989. Osim uglednika mnogih profesija, u knjizi su i životopisi petnaestorice šumara, a ti su: Francesco Alessio Bocchina, Petar Bogner, Stevan Boj an in, Andrija Borošić, Marijan Brežnjak, Vladimir Bruci, Zlatko Bunjevčević, Dimitrije Bura, Matej B u t k o v i ć, Zvonko Car, Vatroslav (Ignac) Cerman, Đuro Cesarić, Draženko Cestar, Rudolf Ci vidini i Milan Crnadak. Treću knjigu Leksikona (Č - D) tiskanu 1993., priredio je glavni urednik dr. Trpimir Macan . Među mnogobrojnim istaknutim pregaocima u različitim dje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Hrvatski biografski leksikon **3ES88iÄ 4 E - Gm Ä &2Z3& r r LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD Miroslav Krlcža Frankopanska 26 10000 Zagreb d |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 94 <-- 94 --> PDF |
latnostima, petnaest su i poznati hrvatski stručnjaci: Ivo pov i ć, osnivač prvoga zoološkog vrta u Zagrebu, ujeČ e o v i ć, Vilim Č m e 1 i k, Bogomil Č o p, Franjo Č o r -dno i na Balkanu; Jure Francetić, političar, krilnik i dašić, IvoĆipiko, Adolf Danhelovsky, Ivo Dekan ić, Bogdan Dereta, Tomislav Di mitro v, Adolf Divald, Manojlo Di vjak, Vilim Dojko v ić, Petar Dragišić, Milan Drnić i Milan Durst. Četvrta knjiga Hrvatskoga biografskog leksikona (E - Gm) predstavljena je 22. listopada 1998. u Velikoj dvorani Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Nakon akademika Dalibora Brozovića , glavnog ravnatelja LZ-a, o toj su značajnoj knjizi govorili akademik Nikola Batušić,prof. dr. Vladimir Mu lj ević i dr. Trpimir Macan, povjesničar, leksikografi sadašnji glavni urednik HBL-a. Tijekom rada na sve četiri knjige treba naglasiti veliko zalaganje Mladene Tkalčević , stručne tajnice, mr. Jasne Š i k i ć, članice Uredništva - koja je bila, prisjetimo se, i vrlo zaslužna stručna tajnica svih triju svezaka (1980 1987) Šumarske enciklopedije LZ-a - te prof. inž. Oskara P i š k o r i ć a, člana Uredništva struka HBL-a, koji je, uz ostalo, izvješćivao o prve tri knjige HBL-a u Šumarskom listu god. 1984. (str. 249-251) i god. 1994. (str. 317). HBL-4., slično dosadašnjim, veličine je 25x17 cm, tvrdo ukoričen, u zlatotisku. Obuhvaća 49 araka s XV+766 stranica (ukupno 77 640 redaka), s 1324 natuknica/ životopisa te 483 crno-bijelih i 103 slika u boji. O visokoj kvaliteti njegova sadržaja jamči i 16 stručnotehničkih skupina LZ-a te impozantan broj od 261 zavodskih i izvanjskih specijaliziranih suradnika/obrađivača leksikografske grade. I ova se knjiga HBL-a odlikuje pomnim odabirom osoba i opsega biografsko-bibliografskih opisa mnoštva uglednih pojedinaca i obitelji iz političkog, javnog, kulturnog, znanstvenog i gospodarskoga života tijekom hrvatske povijesti. Između mnogobrojnih navode se: Eltz (von Eltz) njemačka plemićka obitelj i Jakob Eltz Vukovarski, političar; ugarske velikaške obitelji Erdödy i Esterhäzy i plemići Festetić . Čak je 41 stranica posvećeno mnogim članovima plemićkoga roda Frankapan (Frankopan), slavnih hrvatskih velmoža, koji su između XII. i XVII. st. bili trajni ili povremeni gospodari mnogih posjeda. Potresenost izaziva Fran II. Krsto Tržački Frankapan, pjesnik i urotnik, pogubljen u Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671., a zanos pobuđuje Ljudevit Gaj (18091872), hrvatski preporoditelj i književnik, vođa ilirskoga pokreta. Dojmljiva je i plejada kulturnih djelatnika, uglavnom iz XIX. i XX. st., među kojima su: Bartol Fel binger, graditelj; Vladimir Fi lako vac, slikar i kipar (animalist) i kćeri mu Asta Fi lak ova c, glumica, pedagog i Ljerka Fi lako vac, slikarica; Mijo Fili hrvatski vitez; Robert Frangeš Mihanović, kipar; Aleksandar Freudenreich , arhitekt (pisac knjige: Narod gradi na ogoljelom Krasu, 1962. ); Branko Gavel 1 a, kazališni redatelj, pedagog, teatrolog i pisac; Ivan General ić i sin mu Josip, naivni slikari i Mato Generalić, naivni kipar; Ksaver Šandor Gj a 1 sk i, književnik i Franjo Glaser, nogometaš i trener. U četvrtoj knjizi HBL-a spominju se i ovi ugledni hrvatski prirodoslovci: Ante Ercegović , botaničar, zoolog i oceanograf; Dragutin Franić , geografi planinar (pisac prve monografije o Plitvičkim jezerima, 1910); Artur G a v a z z i, geograf; Andro G i 1 i ć, geofizičar, sveuč. predavač (i na Šumarskom fakultetu); Umberto Girometta , prirodoslovac, speleolog, planinar i publicist; Stjepan Gjurašin, botaničar (predavao i na Šumarskoj akademiji); Stjepan Glavač , kartograf i prvi profesor filozofije na zagrebačkoj Akademiji. Među zaslužnim stručnim i znanstvenim šumarskim djelatnicima u četvrtoj su knjizi HBL-a predstavljena ova trinaestorica: Nikola Eić, Borivoj Emrović, Rudolf Erny, Josip Ettinger, Mladen Figurić, Stanko Flögl, Stjepan Frančišković, Alojzije Frković, Ivica Frković, Pavle Fukarek, Emil Georgijević Spiler, Dušan Gjukić i Vjekoslav Glavač. Njihove su biografije priredili O. P i skori ć i S. Bertović. U dosad izašle 4 knjige HBL-a (A- Gm) obuhvaćeno je 3196 stranica, 6424 životopisa, 296 000 redaka, 1919 c/b i 330 fotografija u boji. U cijelosti se predviđa osam knjiga. U ovom sažetom prikazu, za šumarsku javnost nemoguće je opisivati svekolike odlike i vrijednosti Leksikona, ali se može naglasiti i potvrditi zaključak iz njegovog prospekta: ... "HBL je nezaobilazan kompendij ukupnoga proučavanja hrvatske baštine i suvremenih dostignuća, prikaz stoljetne kulture i civilizacije s gledišta djelovanja pojedinaca. Znanstvenom utemeljenošću svoje koncepcije, faktografskom pouzdanošću, leksikografskom probranošću i sažetošću te stilskom jasnoćom, HBL jest pouzdano pomagalo, opsežan i nezaobilazan priručnik i vodič svakomu zainteresiranom čitatelju". Opisima života i rada zaslužnih pojedinaca HBL izgrađuje zadivljujući mozaik o duhovnoj snazi i vrijednom povijesnom učinku cijeloga hrvatskog naroda, kojemu se toliko uporno, ali i uzalud, nastoji poniziti i osporiti visok općekulturan europski doprinos i domet. Prof. dr. sc. Stjepan Bertović |