DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ne plaćaju štete u staništu vuka, već da umjesto toga dobivaju paušalnu godišnju premiju (subvenciju) po grlu stoke i to bez obzira na to je li bilo štete. Time bi stočari bili izravno motivirani da brižno čuvaju svoje životinje, a da im premije budu dobitak. Kratkoročne privremene mjere (za dvogodišnje predviđeno razdoblje 1999 - 2000) predviđene Planom gospodarenja vukom posebne su za svaku definiranu zonu odnosno podzonu. Tako se za zonu A1 (Gorski kotar, Lika) predviđa da se u slučaju da brojnost vukova lokalno stane izazivati značajnije gubitke u gospodarenju gospodarski vrijednih vrsta divljači koje su prirodni plijen vuka, a da se stabilnost vučje populacije može stručno i znanstveno dokazati, može odobriti redukcijski zahvat. Unutar zone A2 (Južna Hrvatska) određeno je područje omeđeno rijekama Krkom i Cetinom (317.700 ha) za koje se zbog naglašene štete od vukova na domaćoj stoci (75,3% svih registriranih napada) predviđa mogućnost donošenja mjera regionalnog i vremenski ograničenog dozvoljavanja odstrela vukova u aktivnoj i preventivnoj obrani stoke za razdoblje važenja plana, a s tim u svezi i prestanak plaćanja šteta. Među predviđenim akcijama koje se na tom i drugim područjima imaju provesti stoji i ona o izbjegavanju prihranjivanja jelenske i srneće divljači te divljih svinja, posebno ako se time izazivaju njihove koncentracije, te uklanjanje ograda za divljač i drugih zapreka u staništu vuka koje ga smanjuju i/ili komadaju. Kako je ulov zaštićenih zvijeri, u ovom slučaju vuka, na temelju postojećeg Zakona o zaštiti prirode moguć samo u "znanstvene svrhe" posebnim amandmanom zatražena je dopuna citiranog zakona, kako bi se predvidjela mogućnost dopuštenja odstrijela ponekih zaštićenih predatora, a na osnovi dopuštenja DUZPO-a i zbog gospodarskih odnosno sigurnosnih razloga (zbog većih gospodarskih šteta, zbog javnog zdravlja i sigurnosti). Radnu skupinu za izradu Privremenog plana gospodarenja s vukom u Hrvatskoj sačinjavao je tim znanstvenika i stručnjaka okupljenih oko stalnog Povjerenstva za praćenje populacije risa i vuka DUZPO-a u sastavu: prof. dr. sc. Đuro Hub er, mr. sc. Josip Kusak, mr. sc. Darko Kovačić, Alojzije Frković, Jasminka Radović i Željko Štahan. Podatke korištene u analizi odštetnih zahtjeva prikupili su ovlašteni vještaci DUZPO-a: D. Bosi lj evac, I. Šupe, S. Kokić, B. Sabić, J. Tomljanović, M. Šaban, M. Rukavina, A. Petković, A. Grgas, I. Knez, A. Krmek i V. Skorup. Brošuru Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj moguće je naručiti kod izdavača na adresu: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Odjel za zaštićene biljne i životinjske vrste, Ulica grada Vukovara 78/111, 10 000 Zagreb. Alojzije Frković HRVATSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON Zamisao o ediciji Hrvatskoga biografskog leksiko na (HBL-a) potaknuo je već godine 1975. Miroslav Krleža , direktor ondašnjega Jug. leksikografskoga zavoda. Nakon dugotrajnih rasprava i priprema utana čen je, početkom 1978., temeljni kriterij ovog Leksiko na: "prikaz životopisa ili životnih podataka s biblio grafskim informacijama svih ljudi (plemena i obitelji) od najstarijih vremena do današnjih dana, koji su se bi lo čime istakli u izgrađivanju hrvatskoga duhovnog i materijalnoga života... bilo da su djelovali u domovini, široj zajednici ili u tuđini, kao i svih stranaca koji su se (uključili u hrvatski život". Višestoljetna dokazana briga naših pučana (gradski statuti iz 1103-1272, 1539. i si.) za očuvanje šuma i suvremeni dometi hrvatskoga šumarstva u cjelini, a ponajprije: očuvanost gospodarenih prirodnih šuma i zaštićene prirode, vrijedni istraživački rezultati pa tradicija i visoka razina ukupne šumarske struke, publikacija i fakultetske nastave - nudili su HBL-u realnu osnovu za kriterijski odabir najistaknutijih stručnjaka iz različitih bioloških, ekoloških i ostalih šumarskih i drvno-industrijskih specijalnosti. Prva knjiga Leksikona, pod uredničkim vodstvom dr. Nikole Kolumbića, tiskana je god. 1983., a obuhvaća životopise mnogih zaslužnih hrvatskih djelatnika s početnim slovima prezimena, A - Bi, među kojim su i ova dvanaestorica šumara: Ante Abramović , Oskar Agić, Dragutin Andrašić, Milan Androić, Milan Anić, Zvonimir Badovinac, Stanko Bađ u n, Josip B a 1 e n, Pavle B a r i š i ć, Pravdoje B e 1 i a, RokoBenić i Stjepan Bertović. Druga knjiga Leksikona (Bj - C), na čelu s glavnim urednikom dr. Aleksandrom Stipčevićem , objavljena je god. 1989. Osim uglednika mnogih profesija, u knjizi su i životopisi petnaestorice šumara, a ti su: Francesco Alessio Bocchina, Petar Bogner, Stevan Boj an in, Andrija Borošić, Marijan Brežnjak, Vladimir Bruci, Zlatko Bunjevčević, Dimitrije Bura, Matej B u t k o v i ć, Zvonko Car, Vatroslav (Ignac) Cerman, Đuro Cesarić, Draženko Cestar, Rudolf Ci vidini i Milan Crnadak. Treću knjigu Leksikona (Č - D) tiskanu 1993., priredio je glavni urednik dr. Trpimir Macan . Među mnogobrojnim istaknutim pregaocima u različitim dje |