DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Nakon ovoga uvoda slijedi 9 referata. Izdvajamo samo neke, npr. D. A. Aguirre Calderon,J. Jimenez Perez: Bilanca sporazuma na području šumarstva između sveučilištu u Göttingenu i Nuevo Leon. U Monterreyu, glavnom gradu meksičke države Nuevo Leon, utvrđenje 8. ožujka 1983. sporazum o šumarskoj suradnji između Sveučilišta u Göttingenu i državnoga sveučilišta u Nuevo Leonu. Cilj toga sporazuma bio je osnivanje Šumarskoga instituta u gradu Linaresu u južnom dijelu države Nuevo Leon. Za voditelja sporazuma izabran je prof. dr. dr. h. c. Horst Kramer. Nakon osnivanja i rada novoga šumarskoga instituta došlo je do utemeljenja novoga Šumarskoga fakulteta 4. listopada 1987. godine, u Monterreyu, koji tijesno surađuje sa Šumarskim fakultetom u Göttingenu. A. Akca u. ST. Schnoklake: Podaci o površinama i strukturi malenih privatnih šuma pomoću jednostavnih snimaka iz zraka. J. Jimenez Perez, o. A. Aguirre C aid ero n : Struktura mješovite šume bora i hrasta u Meksiku. H. Kenneweg : Održivi razvoj - planiranje prostora uz pomoć daljinskih snimanja. H. Spe 11 mann, J. Nagel i T Böckmann: Planiranje iskorištavanja šuma na temelju inventura. K. v. G a d o w : Struktura šume i raznolikost. Osobno sam upoznao prof. H. Kramera za vrijeme međunarodnoga skupa IU FRO sekcije o proredama, koji je on kao voditelj sekcije organizirao u Göttingenu u razdoblju od 28. rujna do 4. listopada 1980. na Šumarskome fakultetu. Nakon održanoga većega broja referata, posjetili smo šume u blizini Göttingena, gdje je prof. Kramer bio vrli tumač njemačkoga šumarstva. Pokazao se kao odličan organizator i srdačan domaćin, organiziravši za sudionike simpozija prijam u Internacionalnom Foyeru u VVilhelmsplatzu. Tom prilikom pokazao je veliko zanimanje za naše hrastove šume, stoje urodilo posjetom prof. H. Kramera Hrvatskoj. Hrvatski su šumari upoznali prof. H. Kramera 14. travnja 1982. kad je posjetio naš Šumarski fakultet u Maksimiru. Sljedećega dana poveo je stručnu raspravu na pokusnom šumskom objektu u Lipovljanima, gdje su njegovi pratitelji prof. D. Klepac, prof. B. Prpić i prof. R. Križanec izložili rezultate naših pokusa kao i način i učinke našega gospodarenja. Dana 16. travnja 1982. boravio je prof. H. Kramer na području nekadašnjega šumskoga gospodarstva Bjelovar, gdje su se priključili ing. Bačak, inž. Butković, inž. A. K n e p e r i drugi. Stručna analiza gospodarskih osnova s provjerom kontrolnih knjiga, te terenska diskusija bila je povod daje prof. H. Kramer iznio svoje vrlo pozitivno mišljenje o tadašnjoj bjelovarskoj taksaciji, o našem gospodarenju i uopće o našim hrastovim šumama koje je posjetio. Nakon toga slijedio je uspješni kontakt s prof. H. Kramerom koji je u pismima za vrijeme Domovinskoga rata pokazao veliko razumijevanje za našu zemlju i poklonio nam veliki broj svojih radova i knjiga, koje su zabilježene i recenzirane u našem Šumarskom listu. 75-godišnjemu njemačkome šumarskomc znanstveniku prof. dr. dr. h. c. Horstu Krameru, u ime svojih kolega i u svoje osobno, posredstvom Šumarskoga lista čestitam rođendan i želim mnogo zdravlja te uspješnu daljnju međunarodnu i našu šumarsku suradnju. Dušan Klepac PRIVREMENI PLAN GOSPODARENJA VUKOM U HRVATSKOJ Od kada se 1994. godine u novom Zakonu o lovu sivi vuk (Canis lupus L.) ne spominje kao lovna divljač, a od 1995, objavom Pravilnika o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia), postaje zaštićenom životinjskom vrstom, ovaj "štetni grabežljivac" koji je neprestano u sukobu s interesima čovjeka, postao je predmetom zanimanja i zaštitara prirode. Svjesni važnosti njegova opstanka u prirodi, kao jednog od najznačajnijih pokazatelja vrijednosti i bogatstva danas toliko naglašene biološke raznolikosti zemlje, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO) početkom ove godine donosi Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj. Plan, ustvari uputa nadležnima kako rješavati probleme koji nastaju radi zaštite vuka, nedavno tiskan u obliku brošure, primjenjivat će se postupno prema financijskim i drugim mogućnostima, stoji u predgovoru ravnatelja DUZPO-a i urednika publikacije dr. Ante Kut lea. Naime, njegova realizacija je vrlo zahtjevna, ali je jedino ispravna u smislu zaštite i ra zumnoga gospodarenja prirodom. Plan gospodarenja vukom nastao je kao pokušaj iznalaženja načina da se ovoj kontroverznoj vrsti, koja "stočarima otima kruh iz usta, a lovcima ubija ono što sami namjeravaju ubiti", omogući opstanak među ljudima. Da je plan samo privremeni i vremenski ograničen (odnosi se za razdoblje od 1. siječnja 1999 do 31. prosinca 2000) razlog je nedostatan stupanj znanstvenih spoznaja o stanju vuka u Hrvatskoj i što se do njegova donošenja nije uspjelo u cijelosti provesti usaglašavanje s glavnim interesnim skupinama (stočari, lovci, građanstvo), kao temeljnim jamcima za njegovu provedbu.1 1 U organizaciji Europske inicijative za velike zvijeri i u suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom, Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša, JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Mcmorijalno sveučilište iz Newfoundlanda (Kanada), na čelu s dr. se. Alistair Bathom, upravo provodi istraživački projekt kojim se nastoji spoznati više o stavovima ljudi prema vuku, posebice u onim krajevima Hrvatske koji su ujedno i stanište vuka, te na koji bi se način s vukom u Hrvatskoj trebalo gospodariti. |