DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 86 <-- 86 --> PDF |
proizvodi kartonski papir reciklažom staroga papira, a drugi proizvodi papir iz uvezene celuloze. Celulozno Slika 3. Tanki sortimenti mekog drva za potrebe kemijske prerade, Njemačka. (Foto: I. Oštrić) OBLJETNICE drvo kao sirovinu izvozimo djelomično, a djelomično propada u šumi, jer ni Belišće ne može sve količine preraditi. Realnost započete koncepcije brze proizvodnje drvne mase u gustim nasadima potvrđena je na području Šumskog gospodarstva u Osijeku, gdje je na površini 0,9 ha, kroz 6 godina, uzgojeno 113 tona biomase. U Šumarskom listu čitamo da se u drugim zemljama podižu nasadi topola u gustim razmacima 2 x 2 i 3 x 3 m, kako bi se postigao brži prethodni i glavni prihod za šumarstvo i sirovina za industriju. Šveđani se pak mogu pohvaliti i s uzgojem što veće količine biomase ili gorivog drveta, koje služi za pogon toplana i elektrana, dok šumarstvo, u koje se uvlače politički pogledi nije u stanju ni samo sebe održati, a kamoli podmiriti potrebe profitabilne industrije. Ivan Oštrić, dipl. inž. 100. OBLJETNICA PRVE DRUZTVENE IZLOŽBE ROGOVLJA I LOVAČKIH TROFEJA U ZAGREBU Potresao nam rik jelena visoku, oživjela srna nizku šumu, i riesila nam i opet divokoza mrke visove gora Miroslav Kulmer (na otvaranju izložbe u Zagrebu 1. II. 1899.) Prvi veljače t.g. ostati će zadugo jedan od najljepših dana u analima našega družtva. Sjajni uspjeh što polučiš mo "prvom družtvenom izložbom rogovlja i lovačkih trofeja ", mogao je one naše lovce, koji su do sada samo postrance pratili naš rad, uvjeriti daje temelj na kome družtvo naše počiva jur čvrst i stalan, pak da ćemo, ustrajemo li i nadalje na dosadašnjoj stazi moći zadatak i cilj naš doista i polučiti. Mnogobrojni na izložbi posakupljeni izlošci... napuniše čitav izložbi namienjeni prostor trofejama, kakovih je još riedko na kojoj lovačkoj izložbi, u tolikom mnoštvu i vrstnoći bilo na okupu, predočujući i jasnu sliku, bolje budućnosti plemenitog lovstva po svim hrvatskim krajevima. Ovo su uvodne riječi iz osvrta Frana Ž. Kesterčanek a u Lovačko-ribarskom viestniku1 na prvu lovačku izložbu Občeg hrvatskog družtva za gajenje lova i ribarstva održane u Zagrebu od 1. do 6. veljače 1899., čije se 100. obljetnice s ponosom i ushitom prisjećamo. Izložba je održana pod visokim pokroviteljstvom nad Kcsterčanek, F.: Pokroviteljstvo i program I. obće izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu. Lov.-rib. vjesnik 1899., 1,11. vojvode Leopolda Salvatora u "izložbenom paviljonu´´ Hrvatsko-slavonskog gospodarskog družtva. Iako se do kraja 19. stoljeća lovačkoj trofeji nije pridavala osobita pažnja osnutkom Prvog hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva (osnovano 1881) postupno se u lovaca i lovozakupnika mijenja odnos prema lovačkim trofejama. Snažan poticaj tim promjenama dala su i prva lovačka glasila (primjerice naš Lovačko-ribarski vjesnik koji je počeo izlaziti 1892), koja, uz propagiranje lovstva kao grane narodnog gospodarstva, potiču i priređivanje "izložbi rogovlja i lovačkih trofeja". Prvo značajnije izlaganje lovačkih trofeja Društvo je imalo najprije na jubilarnoj Gospodarsko-šumarskoj izložbi godine 1891. u Zagrebu, a pet godina kasnije na "milenijskoj" izložbi u Budimpešti 1896. godine. Odluka o održavanju i programu Prve obće izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu donesena je na sjednici upravnog društva 28. prosinca 1898.2 Uz utvrđivanje pokrovitelja, mjesta i datuma održavanja izložbe i dr., propozicijama je bilo određeno da za izlaganje i nagrađivanje dolaze u obzir samo "za posliednje tri godine u domaćih lovištih ulovljeno rogovlje jelena, lanjca, srnjaka i divljih kozla", koja rogovlja "moraju biti pričvršćena na dielu lubanje" s naznakom imena vlasnika lovišta, lovca odstrelitelja te mjesta i datuma sti Kestcrčanek, F.: Osvrt na prvu družtvenu izložbu rogovlja i lovačkih trofeja. Lov.-rib. vjesnik 1899., 4,43; 5, 52-55; 7, 76-78. |