DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 83 <-- 83 --> PDF |
čajnim intenzitetima, degradirane i malo vrijedne sastojine minimalnih obrasta i kvalitete u kontinentu, čiji uzgojno gospodarski učinci neće biti prepoznatljivi. Kada se još tome doda istina da smo i tu drvnu masu u stanju proizvesti, a da unaprijed znamo kako je ne možemo tržišno potvrditi, onda je svaki komentar suvišan. Gospodarska istina je da je samo maksimalna proizvodnja jedino ispravni put, no uz nužnu spoznaju kako svako dobro, pa i drvo, nema iskazanu korist sve dok nije kupac za nju spreman platiti cijenu. Sada je sasvim jasno da su kruti, nerijetko uzgojno preambiciozni a ekonomski neuravnoteženi dugoročni propisi osnova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, koji se podosta teško i komplicirano mijenjaju, jedna od kočnica na putu bržeg prilagodavanja zahtjevima tržišta. Danas, osim tržišnoj hirovitosti, šumski su ekosustavi izloženi učestalim stresovima izazvanim antropogenim utjecajima, klimatskim ekscesima i promjenama stanišnih uvjeta, pa je i sigurno kako će dugoročno preokupacija šumarske struke biti trajna i redovi ta borba za sanaciju i obnovu šuma, očuvanje njihove prirodnosti, proizvodnosti, potrajnosti i samoobnovljivosti. Prirodno je da tako predviđen razvoj događaja nužno nalaže i mnoga nova znanja u struci, tehnologiji izvođenja radova, njihovom planiranju i praćenju, ali i odgovarajućim pomacima u zakonskoj regulativi te vrlo značajnom pomaku u funkciji i kompetenciji kontrole i nadzora. Sadašnje stanje hrvatskog šumarstva, nakon svih ovih promjena, obilježava izvrsna ideja jedinstvenog poduzeća, koncipiranog na jedinstvu šumarske politike, jedinstvenom uređivanju šuma, temeljnim odrednicama strategije razvoja, marketinga koji uključuje istraživanje tržišta, ali isto tako i previše centraliziranog, kompliciranog i tromog sustava s izrazito prepoznatljivim izostankom dohodovnog interesa temeljnih organizacijskih jedinica (šumarija). Velik broj ljudi koji bi morali nositi kreativnost, racionalizaciju na izvoru događaja, nisu motivirani, nemaju nužna ovlaštenja i odgovornost. PUTEVI PROMJENA Putevi izlaska iz ovakvoga stanja nisu nepoznanica, pa ipak čitav sustav ne kreće se potrebnom dinamikom koja bi u dogledno vrijeme jamčila iskorak prema željenome cilju. To je vrijeme kada svjesno prihvaćamo nove stvari, a instiktivno nastavljamo raditi po starome. Čini se daje osnovna pretpostavka iskoraka prema tom cilju proizvodnja slobode i odgovornosti na svim mjestima života i rada. Tako proizvedena sloboda vrlo će brzo zahtijevati unutarnji preustroj Poduzeća na tragu usklađivanja ovlaštenja s odgovornostima, a povećana ovlaštenja i odgovornosti povući će isto tako nužne kadrovske promjene, u kojima će svoj prostor nalaziti mladi i moralni, osposobljeni stručnjaci, obogaćeni novim znanjima. Nije tajna da nam je nužna trajna edukacija u oblasti poslovođenja, informatike, razmjeni znanja sa svijetom, odnosima s javnošću, istraživanju tržišta i marketingu, pa sve do jednostavnijih modela stimulativnog nagrađivanja za inovacije, dohodovne učinke i rad. To dakako nije ni jednostavno ni lako, no izvjesno je da tom putu nema alternative. Usporedo s ovakvim promjenama u Poduzeću za šume, neminovne su slične promjene u barem isto toliko važnoj sastavnici ovog gospodarskog kompleksa, kao što su državne institucije (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo gospodarstva, Državni inspektorat, Pravosuđe i si.). Promjene o kojima govorim, počet će se događati tek onda kada se sve tako nužne promjene počnu događati u nama, u psihi ljudi koji žive za šumu i od šume, kao i društvenom ozračju ljudi i institucija naše države. LITERATURA: "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Program razvoja (1991.-Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije 2025. god.) Hrvatske,: Povijest šumarstva Hrvatske 1846.K1 ep ac, D. 1965.: Uređivanje šuma, Šumarski fakul1976., Zagreb 1976. tet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Starčević , T: Šumsko gospodarstvo Hrvatske; priRauš, Đ. : Sume i šumarstvo u obnovi istočne Hrjedlozi za raspravu, Š. L. 3-4/1999. vatske, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,: Šumarska S a b a d i, R. Ekonomika šumarstva, Šumarski fakultet, nastava u Hrvatskoj 1860.-1960. Sveučilište u Zagrebu |