DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 82 <-- 82 --> PDF |
tima uređivanje šuma i računanje vrijednosti šuma sa šumarskom statistikom. Od osnutka Zavoda postojala je težnja da se u njemu koncentrira obrađivanje ekonomskih problema šumskog gospodarstva." Nakon Drugog svjetskog rata, Zavod mijenja ime u Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, te u njemu dolazi do koncentracije svih ekonomskih i pravnih predmeta. Osnutkom Šumarskog fakulteta provedena je 1960. godine dioba zavoda, i osnovana su dva nova samostalna zavoda; Zavod za ekonomiku i organizaciju šumske privrede i drvne industrije te Zavod za uređivanje šuma. Prema Statutu Šumarskog fakulteta iz 1960. Zavod kao nastavna organizacijska jedinica obuhvaća ove predmete: osnove prava, ekonomika šumarstva, ekonomika šumsko-privrednih organizacija, organizacija i poslovanje šumsko-privrednih organizacija, i tr- STANJE UU operativnom-gospodarskom životu svjedoci smo nedostatka naših znanja, ja bih čak rekao načina promišljanja o jednoj tako velikoj ekonomskoj istini, a ona se odnosi na to da dobra nemaju koristi sve dok nisu na raspolaganju potrošaču u obliku i u vrijeme te na mjestu gdje je on za njih spreman platiti cijenu. Razlog za ovakav tijek stvari dobrim dijelom leži u ukupnom gospodarskom sustavu, ozračju bez čvrstih dohodovnih motiva, tržišnih zakonitosti te pogubne uravnilovke u raspodjeli plaća, bez prisutnosti legalnog i kontroliranog privatnog interesa u poslovanju, posvemašnjem izostanku motivacije i kreativnosti, pa je onda nažalost moguće i prihvatljivo obrazloženje za slab ekonomski položaj šumarstva, izostanak investiranja u razvoj tehnologije, znanja o tržištu i marketingu, pa je stoga ope- VRIJEMEOgromne i mnogostruke, a dugo željene promjene koje su nam se dogodile u zadnjem desetljeću ovoga tisućljeća, toliko su radikalne, da osobno držim kako sve nisu niti mogle biti odjednom, a još manje i kvalitetno provedene. Teško je pretpostaviti da se odjednom može dogoditi europski, razvijeni način mišljenja i snalaženja u ustrojavanju svih oblika moderne pravne države i svih njezinih institucija, ukupne ekonomike, posebice ekonomike i racionalnog ustroja šumskoga gospodarstva, a vrlo je teško ostvariti promjene u mentalnom sklopu ljudi, gdje je dugo boravila stagnacija i genetski iskrivljene predodžbe o putevima razvoja, rasta i stjecanja dobara. U vremenu anomije, iskrivljenog morala, bez kriterija oko sigurnosti u pogledu pravne zaštite, nije čudo da smo svjedoci događanja, gdje se nerijetko na površini nalaze ljudi koji zajedničke interese podređuju svojim osobnim. Pretpostavke takvih promjena podrazumjevaju tako nužnu građansku hrabrost, organiziranu borbu pa i žr govina drvetom. Ipak, ostaje neizbježan zaklučak: "Zavod je kroz čitavo vrijeme svoga postojanja raspolagao minimalnim brojem osoblja." Dvadeset i šest godina kasnije, udžbenik i priručnik šumarskog fakulteta "Ekonomika šumarstva" prof. dr. R. S ab ad ij a, puno stranica posvećuje računanju vrijednosti šuma, tako da su ostala poglavlja skraćena, a neki problemi čak potpuno izostavljeni. Kako sam autor u predgovoru kaže: "Tako npr. veoma važnom planiranju u šumarstvu ili pak razmjeni plodova proizvodnje nije pri obradi dat prostor kakav bi po važnosti zaslužilo". Potvrda ovom navodu nalazi se u knjizi, (str. 337) gdje se marketing određuje kao proces potreban pri prenošenju dobara od proizvađača potrošaču, ili pak kako su marketing i tržišno istraživanje sastavni dijelovi u načinu dobivanja slike o potrošačevim željama. OPERATIVI rativni život šumarske struke u odnosu na razvoj tehnologije, posebice tržišnog potvrđivanja, u značajnom zaostatku prema zapadnom, razvijenom gospodarstvu u cjelini. Primjer za tako prespore reakcije struke, lako ćemo naći u nedogadanju razvoja vanjske usluge i poduzetništva, mi naime taj razvoj dočekujemo umjesto da ga sami gradimo. Činjenica je, kako je ekonomska funkcija šumarstva vidljivo zanemarena. Pojam društvenog (državnog) vlasništva više od pet desetljeća ugrađivan u našu psihu, nikada nije mogao zaživjeti u željenom obliku, tim više, što nas je mnoga stoljeća pratila tužna povijesna istina o nepostojanju vlastite države, pa se nebriga za nju ili čak otkidanje od nje, kao tuđinske vlasti, nije smatralo grijehom, već samo "snalažljivošću" ili čak dobrim djelom. PROMJENA tve na putu promjena, u kojima će igru preuzimati ljudi spremni svojim djelima svjedočiti sve ono u što se zaklinju i što u idejama pronose. Drugo područje koje nosi stare, preživjele i krute okvire su zakoni i propisi koji prate gospodarski život. U gospodarskoj grani šumarstva, dobar dio zakonske regulative opsjednut je zaštitom (čuvanjem) šume od šumara, kao da sva gotovo dva stoljeća stara svjedočanstva o priozvodnom i prirodnom stanju šuma, nedovoljno odražavaju taj odnos. Štoviše, sama se šumarska struka u svojoj jezgri, zanesenjački, rekao bih čak religiozno, odnosi prema šumi, pa su nam propisi šumskogospodarskih osnova često daleko od gospodarske nužnosti a kamoli ekonomskog kompromisa. U tom dijelu, struka će morati mijenjati hijerarhiju ciljeva. Nije onda čudo kada danas ustvrđujemo kako skupo a uzgojno bezrazložno njegujemo najniže degradacijske oblike sastojina submcditerana i mediterana na kršu, ali isto tako njegujemo proredama uzgojno bezna |