DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 81 <-- 81 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA TEHNOLOŠKA TRANZICIJA ŠUMARSTVA HRVATSKE, PRETPOSTAVLJA PSIHOLOŠKE I SOCIOLOŠKE PROMJENE KOD ŠUMARSKOGA KADRA* Tomislav STARČEVIĆ** UVOD Ako prihvaćamo ocjenu daje tehnološki razvoj šumarstva Hrvatske u stagnaciji, da su pomaci u promjenama isuviše spori, onda sam čvrsto uvjeren kako u nizu razloga za takvu ocjenu, postoji i onaj, koji nije samo tehničke ili čisto financijske prirode, već zalazi u područje psiholoških, pa i socioloških promjena koje se nužno moraju dogoditi u ljudima čiji su životi vezani uz gospodarenje šumom, ali i onog dijela državnih institu- POVIJESNIOrganiziranje, skrb i razvoj šumarske struke u Hrvatskoj, vezano je na strah od posljedica koje su mogle nastati prekomjernim a nekontroliranim sječama i nestručnim gospodarenjem šumama, polovicom 19. stoljeća. Samo radi ilustracije ovih zaključaka, treba istaći daje šumovitost Slavonije, gdje se nalaze naši najvrijedniji hrastici, između 1750-1938.godine, pala od 70% na svega 30%. Spoznaje o vrijednosti i značenju šuma za opstanak čovjeka, bile su osnovom ljubavi i poštovanja koje ljudi ovih prostora gaje prema tom dobru. Prečesti ratovi, pa onda i uz njih i neizbježne ekonomske krize, uglavnom su uvjetovale prekomjernu zahtjevnost prema šumi, ugrožavajući potrajnost, kao temeljno gospodarsko načelo šumarstva. Samo u razdoblju od 1945. do 1951. godine, sjeklo se prosječno godišnje 6,237.000m3, ugrožavao se opstanak vrijednih šuma i ponajviše rušilo načelo potrajnosti. To je vrijeme kada se moralna struka sukobljava s vlašću. Nakon tog vremena slijede velike akcije pošumljavanja, smanjene sječe i sustavna borba za očuvanje šuma. Na djeluje administrativni centralizirani sustav, dirigirana raspodjela sirovine, planska privreda koja uvjetuje izostanak tržišnih zakonitosti, do krajnjih je mjera sužen prostor za ozbiljnije stručne i gospodarske kontakte sa svijetom, a sve to uvjetovalo je ozbiljnu stagnaciju gospodarskog razvoja i osuvremenjavanje tehnologije. Značajan dio dohotka iz šumarstva prelijevao se u državne fondove ili fondove regionalnih društveno-političkih zajednica. * Referat održan na Međunarodnoj konferenciji IUFRO grupe 3.04, 3.06 i 3.07 "Iskrsli problemi iskorištavanja šuma i promjena tehnologije na kraju stoljeća, Opatija od 27. rujna do 1. listopada 1999. ** Tomislav Starčević, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Direkcija cija koje propisuju, nadziru, prate i na bilo koji način utječu ili sudjeluju u životu šumarstva Hrvatske. Ovo moje smjelo razmišljanje, neće biti pokušaj opravdavanja postojećeg stanja, biti će to više težnja da se objektivno obrazloži ustvrđeno zaostajanje u tehnološkom hodu, ali ponajviše poticaj promjenama koje moramo doživjeti mi, koji smo trenutni akteri u šumarstvu Hrvatske. PREGLED Tehnološke inovacije ili racionalizacije radova pojedinaca, vrijednih šumarskih entuzijasta, utapale su se u prosječnost čitavog gospodarskog sustava. Česte, a nesvrhovite reorganizacije šumarstva Hrvatske, gušile su i zaustavljale svaki ambiciozniji pokušaj dugoročnog programiranja i dakako njegove provedbe u smjeru razvoja. Radničko samoupravljanje, poznata ourizacija, pa put takozvane funkcionalne organiziranosti šumarstva Hrvatske, samo su dio nepotrebnog i nesvrhovitog, a skupog eksperimentiranja s organiziranošću šumarstva Hrvatske. Ipak, razdoblje iza 1960. godine, kada se u organiziranost šumarstva vraća iskorištavanje šuma, obilježeno je kao vrijeme u kome su se dogodili značajniji pomaci u smjeru tehnološkog razvoja. Šume se otvaraju izgradnjom komunikacija, ulaze motorne pile, poljoprivredni traktori, iza njih zglobni šumski traktori, hidraulične dizalice, traktorske i kamionske ekipaže, snimaju se prve tehničke norme te čine ozbiljniji koraci na osuvremenjavanju tehnologije. Uvodi se i školuje stalna radna snaga, prevozi se na posao, pokušava se motiviraj ućom raspodjelom stimulirati rad i vještina. No, opća klima površnosti, nemotiviranosti, bez kompetentne kontrolne funkcije, uvelike potire i usporava napredak. U obrazovnom dijelu, šumarska visoko-školska nastava temeljito je educirala mlade stručnjake iz mnogih bioloških disciplina, dok je područje ekonomike, organizacije rada, poslovodenja, tržišnih zakonitosti i marketinga u cjelini, značajno zaostajalo iza razvoja istih u razvijenim zemljama Zapada. Radi ilustracije evo navoda i zaključaka iz knjige "Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960." , (Zagreb-1963) gdje stoji (citat): "Osnutkom Gospodarsko-šumarskog fakulteta 1919. god. formirana je stolica za uređivanje šuma s predme |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 82 <-- 82 --> PDF |
tima uređivanje šuma i računanje vrijednosti šuma sa šumarskom statistikom. Od osnutka Zavoda postojala je težnja da se u njemu koncentrira obrađivanje ekonomskih problema šumskog gospodarstva." Nakon Drugog svjetskog rata, Zavod mijenja ime u Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, te u njemu dolazi do koncentracije svih ekonomskih i pravnih predmeta. Osnutkom Šumarskog fakulteta provedena je 1960. godine dioba zavoda, i osnovana su dva nova samostalna zavoda; Zavod za ekonomiku i organizaciju šumske privrede i drvne industrije te Zavod za uređivanje šuma. Prema Statutu Šumarskog fakulteta iz 1960. Zavod kao nastavna organizacijska jedinica obuhvaća ove predmete: osnove prava, ekonomika šumarstva, ekonomika šumsko-privrednih organizacija, organizacija i poslovanje šumsko-privrednih organizacija, i tr- STANJE UU operativnom-gospodarskom životu svjedoci smo nedostatka naših znanja, ja bih čak rekao načina promišljanja o jednoj tako velikoj ekonomskoj istini, a ona se odnosi na to da dobra nemaju koristi sve dok nisu na raspolaganju potrošaču u obliku i u vrijeme te na mjestu gdje je on za njih spreman platiti cijenu. Razlog za ovakav tijek stvari dobrim dijelom leži u ukupnom gospodarskom sustavu, ozračju bez čvrstih dohodovnih motiva, tržišnih zakonitosti te pogubne uravnilovke u raspodjeli plaća, bez prisutnosti legalnog i kontroliranog privatnog interesa u poslovanju, posvemašnjem izostanku motivacije i kreativnosti, pa je onda nažalost moguće i prihvatljivo obrazloženje za slab ekonomski položaj šumarstva, izostanak investiranja u razvoj tehnologije, znanja o tržištu i marketingu, pa je stoga ope- VRIJEMEOgromne i mnogostruke, a dugo željene promjene koje su nam se dogodile u zadnjem desetljeću ovoga tisućljeća, toliko su radikalne, da osobno držim kako sve nisu niti mogle biti odjednom, a još manje i kvalitetno provedene. Teško je pretpostaviti da se odjednom može dogoditi europski, razvijeni način mišljenja i snalaženja u ustrojavanju svih oblika moderne pravne države i svih njezinih institucija, ukupne ekonomike, posebice ekonomike i racionalnog ustroja šumskoga gospodarstva, a vrlo je teško ostvariti promjene u mentalnom sklopu ljudi, gdje je dugo boravila stagnacija i genetski iskrivljene predodžbe o putevima razvoja, rasta i stjecanja dobara. U vremenu anomije, iskrivljenog morala, bez kriterija oko sigurnosti u pogledu pravne zaštite, nije čudo da smo svjedoci događanja, gdje se nerijetko na površini nalaze ljudi koji zajedničke interese podređuju svojim osobnim. Pretpostavke takvih promjena podrazumjevaju tako nužnu građansku hrabrost, organiziranu borbu pa i žr govina drvetom. Ipak, ostaje neizbježan zaklučak: "Zavod je kroz čitavo vrijeme svoga postojanja raspolagao minimalnim brojem osoblja." Dvadeset i šest godina kasnije, udžbenik i priručnik šumarskog fakulteta "Ekonomika šumarstva" prof. dr. R. S ab ad ij a, puno stranica posvećuje računanju vrijednosti šuma, tako da su ostala poglavlja skraćena, a neki problemi čak potpuno izostavljeni. Kako sam autor u predgovoru kaže: "Tako npr. veoma važnom planiranju u šumarstvu ili pak razmjeni plodova proizvodnje nije pri obradi dat prostor kakav bi po važnosti zaslužilo". Potvrda ovom navodu nalazi se u knjizi, (str. 337) gdje se marketing određuje kao proces potreban pri prenošenju dobara od proizvađača potrošaču, ili pak kako su marketing i tržišno istraživanje sastavni dijelovi u načinu dobivanja slike o potrošačevim željama. OPERATIVI rativni život šumarske struke u odnosu na razvoj tehnologije, posebice tržišnog potvrđivanja, u značajnom zaostatku prema zapadnom, razvijenom gospodarstvu u cjelini. Primjer za tako prespore reakcije struke, lako ćemo naći u nedogadanju razvoja vanjske usluge i poduzetništva, mi naime taj razvoj dočekujemo umjesto da ga sami gradimo. Činjenica je, kako je ekonomska funkcija šumarstva vidljivo zanemarena. Pojam društvenog (državnog) vlasništva više od pet desetljeća ugrađivan u našu psihu, nikada nije mogao zaživjeti u željenom obliku, tim više, što nas je mnoga stoljeća pratila tužna povijesna istina o nepostojanju vlastite države, pa se nebriga za nju ili čak otkidanje od nje, kao tuđinske vlasti, nije smatralo grijehom, već samo "snalažljivošću" ili čak dobrim djelom. PROMJENA tve na putu promjena, u kojima će igru preuzimati ljudi spremni svojim djelima svjedočiti sve ono u što se zaklinju i što u idejama pronose. Drugo područje koje nosi stare, preživjele i krute okvire su zakoni i propisi koji prate gospodarski život. U gospodarskoj grani šumarstva, dobar dio zakonske regulative opsjednut je zaštitom (čuvanjem) šume od šumara, kao da sva gotovo dva stoljeća stara svjedočanstva o priozvodnom i prirodnom stanju šuma, nedovoljno odražavaju taj odnos. Štoviše, sama se šumarska struka u svojoj jezgri, zanesenjački, rekao bih čak religiozno, odnosi prema šumi, pa su nam propisi šumskogospodarskih osnova često daleko od gospodarske nužnosti a kamoli ekonomskog kompromisa. U tom dijelu, struka će morati mijenjati hijerarhiju ciljeva. Nije onda čudo kada danas ustvrđujemo kako skupo a uzgojno bezrazložno njegujemo najniže degradacijske oblike sastojina submcditerana i mediterana na kršu, ali isto tako njegujemo proredama uzgojno bezna |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 83 <-- 83 --> PDF |
čajnim intenzitetima, degradirane i malo vrijedne sastojine minimalnih obrasta i kvalitete u kontinentu, čiji uzgojno gospodarski učinci neće biti prepoznatljivi. Kada se još tome doda istina da smo i tu drvnu masu u stanju proizvesti, a da unaprijed znamo kako je ne možemo tržišno potvrditi, onda je svaki komentar suvišan. Gospodarska istina je da je samo maksimalna proizvodnja jedino ispravni put, no uz nužnu spoznaju kako svako dobro, pa i drvo, nema iskazanu korist sve dok nije kupac za nju spreman platiti cijenu. Sada je sasvim jasno da su kruti, nerijetko uzgojno preambiciozni a ekonomski neuravnoteženi dugoročni propisi osnova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, koji se podosta teško i komplicirano mijenjaju, jedna od kočnica na putu bržeg prilagodavanja zahtjevima tržišta. Danas, osim tržišnoj hirovitosti, šumski su ekosustavi izloženi učestalim stresovima izazvanim antropogenim utjecajima, klimatskim ekscesima i promjenama stanišnih uvjeta, pa je i sigurno kako će dugoročno preokupacija šumarske struke biti trajna i redovi ta borba za sanaciju i obnovu šuma, očuvanje njihove prirodnosti, proizvodnosti, potrajnosti i samoobnovljivosti. Prirodno je da tako predviđen razvoj događaja nužno nalaže i mnoga nova znanja u struci, tehnologiji izvođenja radova, njihovom planiranju i praćenju, ali i odgovarajućim pomacima u zakonskoj regulativi te vrlo značajnom pomaku u funkciji i kompetenciji kontrole i nadzora. Sadašnje stanje hrvatskog šumarstva, nakon svih ovih promjena, obilježava izvrsna ideja jedinstvenog poduzeća, koncipiranog na jedinstvu šumarske politike, jedinstvenom uređivanju šuma, temeljnim odrednicama strategije razvoja, marketinga koji uključuje istraživanje tržišta, ali isto tako i previše centraliziranog, kompliciranog i tromog sustava s izrazito prepoznatljivim izostankom dohodovnog interesa temeljnih organizacijskih jedinica (šumarija). Velik broj ljudi koji bi morali nositi kreativnost, racionalizaciju na izvoru događaja, nisu motivirani, nemaju nužna ovlaštenja i odgovornost. PUTEVI PROMJENA Putevi izlaska iz ovakvoga stanja nisu nepoznanica, pa ipak čitav sustav ne kreće se potrebnom dinamikom koja bi u dogledno vrijeme jamčila iskorak prema željenome cilju. To je vrijeme kada svjesno prihvaćamo nove stvari, a instiktivno nastavljamo raditi po starome. Čini se daje osnovna pretpostavka iskoraka prema tom cilju proizvodnja slobode i odgovornosti na svim mjestima života i rada. Tako proizvedena sloboda vrlo će brzo zahtijevati unutarnji preustroj Poduzeća na tragu usklađivanja ovlaštenja s odgovornostima, a povećana ovlaštenja i odgovornosti povući će isto tako nužne kadrovske promjene, u kojima će svoj prostor nalaziti mladi i moralni, osposobljeni stručnjaci, obogaćeni novim znanjima. Nije tajna da nam je nužna trajna edukacija u oblasti poslovođenja, informatike, razmjeni znanja sa svijetom, odnosima s javnošću, istraživanju tržišta i marketingu, pa sve do jednostavnijih modela stimulativnog nagrađivanja za inovacije, dohodovne učinke i rad. To dakako nije ni jednostavno ni lako, no izvjesno je da tom putu nema alternative. Usporedo s ovakvim promjenama u Poduzeću za šume, neminovne su slične promjene u barem isto toliko važnoj sastavnici ovog gospodarskog kompleksa, kao što su državne institucije (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo gospodarstva, Državni inspektorat, Pravosuđe i si.). Promjene o kojima govorim, počet će se događati tek onda kada se sve tako nužne promjene počnu događati u nama, u psihi ljudi koji žive za šumu i od šume, kao i društvenom ozračju ljudi i institucija naše države. LITERATURA: "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Program razvoja (1991.-Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije 2025. god.) Hrvatske,: Povijest šumarstva Hrvatske 1846.K1 ep ac, D. 1965.: Uređivanje šuma, Šumarski fakul1976., Zagreb 1976. tet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Starčević , T: Šumsko gospodarstvo Hrvatske; priRauš, Đ. : Sume i šumarstvo u obnovi istočne Hrjedlozi za raspravu, Š. L. 3-4/1999. vatske, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,: Šumarska S a b a d i, R. Ekonomika šumarstva, Šumarski fakultet, nastava u Hrvatskoj 1860.-1960. Sveučilište u Zagrebu |