DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 81     <-- 81 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


TEHNOLOŠKA TRANZICIJA ŠUMARSTVA HRVATSKE, PRETPOSTAVLJA
PSIHOLOŠKE I SOCIOLOŠKE PROMJENE KOD ŠUMARSKOGA KADRA*
Tomislav STARČEVIĆ**


UVOD


Ako prihvaćamo ocjenu daje tehnološki razvoj šumarstva
Hrvatske u stagnaciji, da su pomaci u promjenama
isuviše spori, onda sam čvrsto uvjeren kako u
nizu razloga za takvu ocjenu, postoji i onaj, koji nije
samo tehničke ili čisto financijske prirode, već zalazi u
područje psiholoških, pa i socioloških promjena koje se
nužno moraju dogoditi u ljudima čiji su životi vezani uz
gospodarenje šumom, ali i onog dijela državnih institu-


POVIJESNIOrganiziranje, skrb i razvoj šumarske struke u Hrvatskoj,
vezano je na strah od posljedica koje su mogle
nastati prekomjernim a nekontroliranim sječama i nestručnim
gospodarenjem šumama, polovicom 19. stoljeća.
Samo radi ilustracije ovih zaključaka, treba istaći
daje šumovitost Slavonije, gdje se nalaze naši najvrijedniji
hrastici, između 1750-1938.godine, pala od 70%
na svega 30%. Spoznaje o vrijednosti i značenju šuma
za opstanak čovjeka, bile su osnovom ljubavi i poštovanja
koje ljudi ovih prostora gaje prema tom dobru.
Prečesti ratovi, pa onda i uz njih i neizbježne ekonomske
krize, uglavnom su uvjetovale prekomjernu zahtjevnost
prema šumi, ugrožavajući potrajnost, kao
temeljno gospodarsko načelo šumarstva. Samo u razdoblju
od 1945. do 1951. godine, sjeklo se prosječno
godišnje 6,237.000m3, ugrožavao se opstanak vrijednih
šuma i ponajviše rušilo načelo potrajnosti. To je vrijeme
kada se moralna struka sukobljava s vlašću. Nakon
tog vremena slijede velike akcije pošumljavanja,
smanjene sječe i sustavna borba za očuvanje šuma. Na
djeluje administrativni centralizirani sustav, dirigirana
raspodjela sirovine, planska privreda koja uvjetuje izostanak
tržišnih zakonitosti, do krajnjih je mjera sužen
prostor za ozbiljnije stručne i gospodarske kontakte sa
svijetom, a sve to uvjetovalo je ozbiljnu stagnaciju gospodarskog
razvoja i osuvremenjavanje tehnologije.
Značajan dio dohotka iz šumarstva prelijevao se u državne
fondove ili fondove regionalnih društveno-političkih
zajednica.


* Referat održan na Međunarodnoj konferenciji IUFRO grupe
3.04, 3.06 i 3.07 "Iskrsli problemi iskorištavanja šuma i promjena
tehnologije na kraju stoljeća, Opatija od 27. rujna do 1. listopada
1999.
** Tomislav Starčević, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", p.o.
Zagreb, Direkcija
cija koje propisuju, nadziru, prate i na bilo koji način
utječu ili sudjeluju u životu šumarstva Hrvatske. Ovo
moje smjelo razmišljanje, neće biti pokušaj opravdavanja
postojećeg stanja, biti će to više težnja da se
objektivno obrazloži ustvrđeno zaostajanje u tehnološkom
hodu, ali ponajviše poticaj promjenama koje moramo
doživjeti mi, koji smo trenutni akteri u šumarstvu
Hrvatske.


PREGLED
Tehnološke inovacije ili racionalizacije radova pojedinaca,
vrijednih šumarskih entuzijasta, utapale su se
u prosječnost čitavog gospodarskog sustava. Česte, a
nesvrhovite reorganizacije šumarstva Hrvatske, gušile
su i zaustavljale svaki ambiciozniji pokušaj dugoročnog
programiranja i dakako njegove provedbe u smjeru
razvoja. Radničko samoupravljanje, poznata ourizacija,
pa put takozvane funkcionalne organiziranosti šumarstva
Hrvatske, samo su dio nepotrebnog i nesvrhovitog,
a skupog eksperimentiranja s organiziranošću
šumarstva Hrvatske.
Ipak, razdoblje iza 1960. godine, kada se u organiziranost
šumarstva vraća iskorištavanje šuma, obilježeno
je kao vrijeme u kome su se dogodili značajniji pomaci
u smjeru tehnološkog razvoja. Šume se otvaraju izgradnjom
komunikacija, ulaze motorne pile, poljoprivredni
traktori, iza njih zglobni šumski traktori, hidraulične
dizalice, traktorske i kamionske ekipaže, snimaju se
prve tehničke norme te čine ozbiljniji koraci na osuvremenjavanju
tehnologije. Uvodi se i školuje stalna radna
snaga, prevozi se na posao, pokušava se motiviraj ućom
raspodjelom stimulirati rad i vještina. No, opća klima
površnosti, nemotiviranosti, bez kompetentne kontrolne
funkcije, uvelike potire i usporava napredak.


U obrazovnom dijelu, šumarska visoko-školska nastava
temeljito je educirala mlade stručnjake iz mnogih
bioloških disciplina, dok je područje ekonomike, organizacije
rada, poslovodenja, tržišnih zakonitosti i marketinga
u cjelini, značajno zaostajalo iza razvoja istih u
razvijenim zemljama Zapada. Radi ilustracije evo
navoda i zaključaka iz knjige "Šumarska nastava u Hrvatskoj
1860-1960." , (Zagreb-1963) gdje stoji (citat):
"Osnutkom Gospodarsko-šumarskog fakulteta 1919.
god. formirana je stolica za uređivanje šuma s predme




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 82     <-- 82 -->        PDF

tima uređivanje šuma i računanje vrijednosti šuma sa
šumarskom statistikom. Od osnutka Zavoda postojala
je težnja da se u njemu koncentrira obrađivanje ekonomskih
problema šumskog gospodarstva." Nakon
Drugog svjetskog rata, Zavod mijenja ime u Zavod za
uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, te u njemu dolazi
do koncentracije svih ekonomskih i pravnih predmeta.
Osnutkom Šumarskog fakulteta provedena je
1960. godine dioba zavoda, i osnovana su dva nova samostalna
zavoda; Zavod za ekonomiku i organizaciju
šumske privrede i drvne industrije te Zavod za uređivanje
šuma. Prema Statutu Šumarskog fakulteta iz 1960.
Zavod kao nastavna organizacijska jedinica obuhvaća
ove predmete: osnove prava, ekonomika šumarstva,
ekonomika šumsko-privrednih organizacija, organizacija
i poslovanje šumsko-privrednih organizacija, i tr-


STANJE UU operativnom-gospodarskom životu svjedoci smo
nedostatka naših znanja, ja bih čak rekao načina promišljanja
o jednoj tako velikoj ekonomskoj istini, a ona
se odnosi na to da dobra nemaju koristi sve dok nisu na
raspolaganju potrošaču u obliku i u vrijeme te na mjestu
gdje je on za njih spreman platiti cijenu. Razlog za ovakav
tijek stvari dobrim dijelom leži u ukupnom gospodarskom
sustavu, ozračju bez čvrstih dohodovnih motiva,
tržišnih zakonitosti te pogubne uravnilovke u raspodjeli
plaća, bez prisutnosti legalnog i kontroliranog
privatnog interesa u poslovanju, posvemašnjem izostanku
motivacije i kreativnosti, pa je onda nažalost
moguće i prihvatljivo obrazloženje za slab ekonomski
položaj šumarstva, izostanak investiranja u razvoj tehnologije,
znanja o tržištu i marketingu, pa je stoga ope-


VRIJEMEOgromne i mnogostruke, a dugo željene promjene
koje su nam se dogodile u zadnjem desetljeću ovoga tisućljeća,
toliko su radikalne, da osobno držim kako sve
nisu niti mogle biti odjednom, a još manje i kvalitetno
provedene. Teško je pretpostaviti da se odjednom može
dogoditi europski, razvijeni način mišljenja i snalaženja
u ustrojavanju svih oblika moderne pravne države i
svih njezinih institucija, ukupne ekonomike, posebice
ekonomike i racionalnog ustroja šumskoga gospodarstva,
a vrlo je teško ostvariti promjene u mentalnom
sklopu ljudi, gdje je dugo boravila stagnacija i genetski
iskrivljene predodžbe o putevima razvoja, rasta i stjecanja
dobara. U vremenu anomije, iskrivljenog morala,
bez kriterija oko sigurnosti u pogledu pravne zaštite, nije
čudo da smo svjedoci događanja, gdje se nerijetko na
površini nalaze ljudi koji zajedničke interese podređuju
svojim osobnim.


Pretpostavke takvih promjena podrazumjevaju tako
nužnu građansku hrabrost, organiziranu borbu pa i žr


govina drvetom. Ipak, ostaje neizbježan zaklučak: "Zavod
je kroz čitavo vrijeme svoga postojanja raspolagao
minimalnim brojem osoblja." Dvadeset i šest godina
kasnije, udžbenik i priručnik šumarskog fakulteta
"Ekonomika šumarstva" prof. dr. R. S ab ad ij a, puno
stranica posvećuje računanju vrijednosti šuma, tako da
su ostala poglavlja skraćena, a neki problemi čak potpuno
izostavljeni. Kako sam autor u predgovoru kaže:
"Tako npr. veoma važnom planiranju u šumarstvu ili
pak razmjeni plodova proizvodnje nije pri obradi dat
prostor kakav bi po važnosti zaslužilo". Potvrda ovom
navodu nalazi se u knjizi, (str. 337) gdje se marketing
određuje kao proces potreban pri prenošenju dobara od
proizvađača potrošaču, ili pak kako su marketing i tržišno
istraživanje sastavni dijelovi u načinu dobivanja
slike o potrošačevim željama.


OPERATIVI
rativni život šumarske struke u odnosu na razvoj tehnologije,
posebice tržišnog potvrđivanja, u značajnom
zaostatku prema zapadnom, razvijenom gospodarstvu
u cjelini. Primjer za tako prespore reakcije struke, lako
ćemo naći u nedogadanju razvoja vanjske usluge i poduzetništva,
mi naime taj razvoj dočekujemo umjesto
da ga sami gradimo. Činjenica je, kako je ekonomska
funkcija šumarstva vidljivo zanemarena.
Pojam društvenog (državnog) vlasništva više od pet
desetljeća ugrađivan u našu psihu, nikada nije mogao
zaživjeti u željenom obliku, tim više, što nas je mnoga
stoljeća pratila tužna povijesna istina o nepostojanju
vlastite države, pa se nebriga za nju ili čak otkidanje od
nje, kao tuđinske vlasti, nije smatralo grijehom, već samo
"snalažljivošću" ili čak dobrim djelom.


PROMJENA
tve na putu promjena, u kojima će igru preuzimati ljudi
spremni svojim djelima svjedočiti sve ono u što se zaklinju
i što u idejama pronose. Drugo područje koje nosi
stare, preživjele i krute okvire su zakoni i propisi koji
prate gospodarski život. U gospodarskoj grani šumarstva,
dobar dio zakonske regulative opsjednut je zaštitom
(čuvanjem) šume od šumara, kao da sva gotovo
dva stoljeća stara svjedočanstva o priozvodnom i prirodnom
stanju šuma, nedovoljno odražavaju taj odnos.
Štoviše, sama se šumarska struka u svojoj jezgri, zanesenjački,
rekao bih čak religiozno, odnosi prema šumi,
pa su nam propisi šumskogospodarskih osnova često
daleko od gospodarske nužnosti a kamoli ekonomskog
kompromisa. U tom dijelu, struka će morati mijenjati
hijerarhiju ciljeva.


Nije onda čudo kada danas ustvrđujemo kako skupo
a uzgojno bezrazložno njegujemo najniže degradacijske
oblike sastojina submcditerana i mediterana na
kršu, ali isto tako njegujemo proredama uzgojno bezna




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 83     <-- 83 -->        PDF

čajnim intenzitetima, degradirane i malo vrijedne sastojine
minimalnih obrasta i kvalitete u kontinentu, čiji
uzgojno gospodarski učinci neće biti prepoznatljivi.
Kada se još tome doda istina da smo i tu drvnu masu u
stanju proizvesti, a da unaprijed znamo kako je ne možemo
tržišno potvrditi, onda je svaki komentar suvišan.
Gospodarska istina je da je samo maksimalna proizvodnja
jedino ispravni put, no uz nužnu spoznaju kako
svako dobro, pa i drvo, nema iskazanu korist sve dok
nije kupac za nju spreman platiti cijenu.


Sada je sasvim jasno da su kruti, nerijetko uzgojno
preambiciozni a ekonomski neuravnoteženi dugoročni
propisi osnova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima,
koji se podosta teško i komplicirano mijenjaju,
jedna od kočnica na putu bržeg prilagodavanja zahtjevima
tržišta. Danas, osim tržišnoj hirovitosti, šumski su
ekosustavi izloženi učestalim stresovima izazvanim
antropogenim utjecajima, klimatskim ekscesima i promjenama
stanišnih uvjeta, pa je i sigurno kako će dugoročno
preokupacija šumarske struke biti trajna i redovi


ta borba za sanaciju i obnovu šuma, očuvanje njihove
prirodnosti, proizvodnosti, potrajnosti i samoobnovljivosti.
Prirodno je da tako predviđen razvoj događaja
nužno nalaže i mnoga nova znanja u struci, tehnologiji
izvođenja radova, njihovom planiranju i praćenju, ali i
odgovarajućim pomacima u zakonskoj regulativi te vrlo
značajnom pomaku u funkciji i kompetenciji kontrole
i nadzora.


Sadašnje stanje hrvatskog šumarstva, nakon svih
ovih promjena, obilježava izvrsna ideja jedinstvenog
poduzeća, koncipiranog na jedinstvu šumarske politike,
jedinstvenom uređivanju šuma, temeljnim odrednicama
strategije razvoja, marketinga koji uključuje istraživanje
tržišta, ali isto tako i previše centraliziranog,
kompliciranog i tromog sustava s izrazito prepoznatljivim
izostankom dohodovnog interesa temeljnih organizacijskih
jedinica (šumarija). Velik broj ljudi koji bi
morali nositi kreativnost, racionalizaciju na izvoru događaja,
nisu motivirani, nemaju nužna ovlaštenja i
odgovornost.


PUTEVI PROMJENA


Putevi izlaska iz ovakvoga stanja nisu nepoznanica,
pa ipak čitav sustav ne kreće se potrebnom dinamikom
koja bi u dogledno vrijeme jamčila iskorak prema željenome
cilju. To je vrijeme kada svjesno prihvaćamo
nove stvari, a instiktivno nastavljamo raditi po starome.
Čini se daje osnovna pretpostavka iskoraka prema tom
cilju proizvodnja slobode i odgovornosti na svim mjestima
života i rada. Tako proizvedena sloboda vrlo će
brzo zahtijevati unutarnji preustroj Poduzeća na tragu
usklađivanja ovlaštenja s odgovornostima, a povećana
ovlaštenja i odgovornosti povući će isto tako nužne kadrovske
promjene, u kojima će svoj prostor nalaziti
mladi i moralni, osposobljeni stručnjaci, obogaćeni novim
znanjima. Nije tajna da nam je nužna trajna edukacija
u oblasti poslovođenja, informatike, razmjeni


znanja sa svijetom, odnosima s javnošću, istraživanju
tržišta i marketingu, pa sve do jednostavnijih modela
stimulativnog nagrađivanja za inovacije, dohodovne
učinke i rad. To dakako nije ni jednostavno ni lako, no
izvjesno je da tom putu nema alternative.


Usporedo s ovakvim promjenama u Poduzeću za šume,
neminovne su slične promjene u barem isto toliko
važnoj sastavnici ovog gospodarskog kompleksa, kao
što su državne institucije (Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva, Ministarstvo gospodarstva, Državni inspektorat,
Pravosuđe i si.). Promjene o kojima govorim,
počet će se događati tek onda kada se sve tako nužne
promjene počnu događati u nama, u psihi ljudi koji
žive za šumu i od šume, kao i društvenom ozračju
ljudi i institucija naše države.


LITERATURA:


"Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Program razvoja (1991.-Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije


2025. god.) Hrvatske,: Povijest šumarstva Hrvatske 1846.K1
ep ac, D. 1965.: Uređivanje šuma, Šumarski fakul1976.,
Zagreb 1976.


tet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Starčević , T: Šumsko gospodarstvo Hrvatske; priRauš,
Đ. : Sume i šumarstvo u obnovi istočne Hrjedlozi
za raspravu, Š. L. 3-4/1999.


vatske, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,: Šumarska
S a b a d i, R. Ekonomika šumarstva, Šumarski fakultet, nastava u Hrvatskoj 1860.-1960.


Sveučilište u Zagrebu