DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 81 <-- 81 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA TEHNOLOŠKA TRANZICIJA ŠUMARSTVA HRVATSKE, PRETPOSTAVLJA PSIHOLOŠKE I SOCIOLOŠKE PROMJENE KOD ŠUMARSKOGA KADRA* Tomislav STARČEVIĆ** UVOD Ako prihvaćamo ocjenu daje tehnološki razvoj šumarstva Hrvatske u stagnaciji, da su pomaci u promjenama isuviše spori, onda sam čvrsto uvjeren kako u nizu razloga za takvu ocjenu, postoji i onaj, koji nije samo tehničke ili čisto financijske prirode, već zalazi u područje psiholoških, pa i socioloških promjena koje se nužno moraju dogoditi u ljudima čiji su životi vezani uz gospodarenje šumom, ali i onog dijela državnih institu- POVIJESNIOrganiziranje, skrb i razvoj šumarske struke u Hrvatskoj, vezano je na strah od posljedica koje su mogle nastati prekomjernim a nekontroliranim sječama i nestručnim gospodarenjem šumama, polovicom 19. stoljeća. Samo radi ilustracije ovih zaključaka, treba istaći daje šumovitost Slavonije, gdje se nalaze naši najvrijedniji hrastici, između 1750-1938.godine, pala od 70% na svega 30%. Spoznaje o vrijednosti i značenju šuma za opstanak čovjeka, bile su osnovom ljubavi i poštovanja koje ljudi ovih prostora gaje prema tom dobru. Prečesti ratovi, pa onda i uz njih i neizbježne ekonomske krize, uglavnom su uvjetovale prekomjernu zahtjevnost prema šumi, ugrožavajući potrajnost, kao temeljno gospodarsko načelo šumarstva. Samo u razdoblju od 1945. do 1951. godine, sjeklo se prosječno godišnje 6,237.000m3, ugrožavao se opstanak vrijednih šuma i ponajviše rušilo načelo potrajnosti. To je vrijeme kada se moralna struka sukobljava s vlašću. Nakon tog vremena slijede velike akcije pošumljavanja, smanjene sječe i sustavna borba za očuvanje šuma. Na djeluje administrativni centralizirani sustav, dirigirana raspodjela sirovine, planska privreda koja uvjetuje izostanak tržišnih zakonitosti, do krajnjih je mjera sužen prostor za ozbiljnije stručne i gospodarske kontakte sa svijetom, a sve to uvjetovalo je ozbiljnu stagnaciju gospodarskog razvoja i osuvremenjavanje tehnologije. Značajan dio dohotka iz šumarstva prelijevao se u državne fondove ili fondove regionalnih društveno-političkih zajednica. * Referat održan na Međunarodnoj konferenciji IUFRO grupe 3.04, 3.06 i 3.07 "Iskrsli problemi iskorištavanja šuma i promjena tehnologije na kraju stoljeća, Opatija od 27. rujna do 1. listopada 1999. ** Tomislav Starčević, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Direkcija cija koje propisuju, nadziru, prate i na bilo koji način utječu ili sudjeluju u životu šumarstva Hrvatske. Ovo moje smjelo razmišljanje, neće biti pokušaj opravdavanja postojećeg stanja, biti će to više težnja da se objektivno obrazloži ustvrđeno zaostajanje u tehnološkom hodu, ali ponajviše poticaj promjenama koje moramo doživjeti mi, koji smo trenutni akteri u šumarstvu Hrvatske. PREGLED Tehnološke inovacije ili racionalizacije radova pojedinaca, vrijednih šumarskih entuzijasta, utapale su se u prosječnost čitavog gospodarskog sustava. Česte, a nesvrhovite reorganizacije šumarstva Hrvatske, gušile su i zaustavljale svaki ambiciozniji pokušaj dugoročnog programiranja i dakako njegove provedbe u smjeru razvoja. Radničko samoupravljanje, poznata ourizacija, pa put takozvane funkcionalne organiziranosti šumarstva Hrvatske, samo su dio nepotrebnog i nesvrhovitog, a skupog eksperimentiranja s organiziranošću šumarstva Hrvatske. Ipak, razdoblje iza 1960. godine, kada se u organiziranost šumarstva vraća iskorištavanje šuma, obilježeno je kao vrijeme u kome su se dogodili značajniji pomaci u smjeru tehnološkog razvoja. Šume se otvaraju izgradnjom komunikacija, ulaze motorne pile, poljoprivredni traktori, iza njih zglobni šumski traktori, hidraulične dizalice, traktorske i kamionske ekipaže, snimaju se prve tehničke norme te čine ozbiljniji koraci na osuvremenjavanju tehnologije. Uvodi se i školuje stalna radna snaga, prevozi se na posao, pokušava se motiviraj ućom raspodjelom stimulirati rad i vještina. No, opća klima površnosti, nemotiviranosti, bez kompetentne kontrolne funkcije, uvelike potire i usporava napredak. U obrazovnom dijelu, šumarska visoko-školska nastava temeljito je educirala mlade stručnjake iz mnogih bioloških disciplina, dok je područje ekonomike, organizacije rada, poslovodenja, tržišnih zakonitosti i marketinga u cjelini, značajno zaostajalo iza razvoja istih u razvijenim zemljama Zapada. Radi ilustracije evo navoda i zaključaka iz knjige "Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960." , (Zagreb-1963) gdje stoji (citat): "Osnutkom Gospodarsko-šumarskog fakulteta 1919. god. formirana je stolica za uređivanje šuma s predme |