DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 77 <-- 77 --> PDF |
A. Tustonjić, J. Pavelić. N. Farkaš-Topolnik. T. Đuričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, CXXII1 (1999),469-485 PRIJEDLOZI ZA RASPRAVU I ZAKLJUČKE: 1. Predlažemo zaštitu državnih šuma na način da se ne dozvoli njihovo presijecanje, prenamjena ni narušavanje šumskoga ruba. Za uvjete izgradnje 50 metara od ruba šume uvažiti smjernice Poduzeća za šume, a gdje god je to opravdano moguće, prostornim planom zabraniti izgradnju (u tekstu predložene cjeline). Riješiti status privatnih šuma. Postojeću izgradnju zadržati u datim gabaritima, kako bi bila primjerena okolišu. Ne povećavati dozvoljenu izgradnju objekata u zaštitnoj zoni šume. Ne ograđivati privatne parcele u blizini šume. 2. Spriječiti krčenje i prenamjenu državnih i privatnih šuma, čiji je omjer na Županiji zagrebačkoj 51% državnih : 48% privatnih šuma, stoje vrlo visok postotak privatnih šuma u odnosu na Republiku Hrvatsku (81% : 18%) i predstavlja otežavajuću okolnost u planiranju prostora. 3. Postojeće šumsko-gospodarske karte uključiti u zelene zone prostornoga plana u suradnji s Direkcijom JP "Hrvatske šume", uz osnivanje zaštitne zone 50 metara od ruba šume. 4. Treba izraditi programe gospodarenja odnosno obnove pojedinih spomeničkih kompleksa uz suradnju s lokalnom samoupravom. Zaštićene šume ne mogu sve biti prepuštene prirodnom razvoju niti zapuštene, nego uz produženje ophodnje (FZ) treba intenzivirati šumskouzgojne radove na manjim površinama u dugim pomladnim razdobljima uz financijsku pomoć. Predlažemo izradu detaljnih planova uređenja sa obnovom i održavanjem. 5. U šumama zaštićenim prema Zakonu o zaštiti prirode (Parkovi prirode, Park šume, Značajni krajolici i drugi objekti) treba biti obvezno stručno gospodarenje šumama. Stupanj zaštite može utjecati na način i intenzitet gospodarenja, ali osnovna šumarska načela (njega i obnova) ostaju isti. 6. Sve šume zaštićene Zakonom o zaštiti prirode prema Zakonu o šumama čl. 8 su šume s posebnom namjenom (šume unutar Parka prirode Medvednica, Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, park šume Tepec-Palačnik-Stražnik, posebni rezervat šumske vegetacije Stupnički-Obreški lug, park šu- LITERATURA Matić,S.,Prpić,B. 1997.: Program njege, obnove i održavanja te ekološke i socijalne funkcije parkšuma na području Grada Zagreba, Šum. list 5-6: 255-242. Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Matić, S.: 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ma Božjakovina). Stoga se već u propisu načina gospodarenja u šumsko-gospodarskim osnovama (GJ Bistranska gora, GJ Tepec-Palačnik-Stražnik, GJ Žumberak-Novoselska gora, GJ Kal-Javorac, GJ Limbuš-Sava, GJ Črnovščak i druge) uvažava njihova specifična namjena propisom načina i intenziteta gospodarenja. Treba znati da je gospodarenje zaštićenim objektima prirode u slučaju da se radi o šumi, samo jedan segmenat gospodarenja šumom. Tako postoje dodatno zaštićene šume, kao park šume Turopoljskog luga, Januševac, sjemenski objekti, posebno zaštićena područja unutar parkova prirode i slično a kojih nema u Zakonu o zaštiti prirode nego ih štiti Zakon o šumama. Ono stoje potrebno uraditi je - zoniranje temeljnog fenomena, koje implicite određuje način gospodarenja određenim šumskim kompleksima, glede ekološke funkcije koja se želi naglasiti. 7. Izraditi i obnoviti Programe gospodarenja privatnim šumama. Osigurati čuvanje privatnih šuma, jedinstveno i stvarno gospodarenje privatnim šumama uz pomoć stručne organizacije. Novcem se ne može vratiti posječeno stablo niti prirodna autoktona šuma na prostor gdje je ona trebala ostati a iskrčena je ili prenamijenjena. Zato je izuzetno važna evidencija i pravilno gospodarenje kojeg nema bez ažurnih trenutnih i stvarnih podataka, kontrole i upravljanja. Ne može se govoriti o čuvanju prirodnih vrijednosti, zaštiti prostora, cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta, osobito vrijednih dijelova prirode i slično, ukoliko nemamo ažurirane podatke, sustav evidencije i zaštite. Sumsko-gospodarska osnova je osnovni dokumenat prostornog uređenja šuma i šumskog zemljišta. Predlažemo privatne šume ucrtati kao zaštićene zelene zone u prostorne planove. 8. Definitivno riješiti pitanje otvorenih kopova i nedovršenih ostalih zahvata u prostor šuma (kamenolomi, šljunčare i drugo) s obaveznim prijedlozima njihove konačne rekultivacije. 9. Vodotoci, potoci i ostali vodni objekti unutar šuma gospodarskih jedinica; njihov vodni režim i održavanje trebalo bi jasno planirati. - References ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save. Šumarski fakultet Zagreb, 2. kongres ekologa Jug., knjiga 1, str. 877-895. Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Matić, S., Seletković, Z. i dr. 1979: Utvrđivanje ekološkog stupnja ugroženosti šumskih ekosistema |