DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 71 <-- 71 --> PDF |
A. Tustonjić, J. Pavelić, N. Farkaš-Topolnik. T. Đuričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, CXX1I1 (1999).469-4X5 podarskih šuma, što iznosi 983,79 ha. Razlika (12,34 hajodnosi se na neplodno i neproizvodno zemljište. Privatne šume na području šumarije Velika Gorica su uređene sljedećim programom: 1. Program za gospodarenje šumama za gospodarsku jedinicu Dubranec, s valjanošću od 1989. do 1998. obuhvaća KO: Lukavec, Dubranec, Bukovčak, Vukomerić, Cerovski vrh, Gustelnica, Cvetković brdo, Lukinić brdo. Ukupna površina iznosi 1694,25 ha, drvna zaliha 197105 m\ odnosno 117 mVha. Privatne šume na području šumarije Remetinec uređene su sljedećim programom: 1. Program za gospodarenje šumama za gospodarsku jedinicu Remetinec, s valjanošću od 1986. do 1995. obuhvaća KO: Blato, Brezovica, Demerje, Dragonožec, Horvati, Kupinečki Kraljevac, Odra, Stupnik, Starjak, Odranski Obrež, Trpuci. Ukupna površina iznosi 2621,48 ha, drvna zaliha 2621,48 m3 odnosno 171m7ha. Procjena je da postoji još 1384,75 ha neuređenih šuma na području Velike Gorice, ukupne drvne zalihe 103489 m3, odnosno 75 mVha, a veliki broj programa gospodarenja je potrebno obnoviti. SAVA: Nizinske šume u kojima dominira hrast lužnjak kkpredstavljaju najosjetljivije šumske ekosustave kojji iireagiraju sušenjem na čitav niz promjena u području uunjihovog rasprostranjenja. Budući da su ovo gospodarski najvrijednije šume, u njima su obavljana brojna istraživanja i analize. Prije dvadesetak godina osobito su bile aktualizirane rasprave koje traju i danas, a odnose se na posljedice eeizgradnje akumulacijsko-retencijskih prostora i velikihrikanala u nizinskim šumama Posavlja, Pokuplja, Podravine, Podunavlja. Ovdje donosimo neka razmišljanja aainteresantna za ugradnju u prostorne planove: "Istraživanja u svijetu dokazala su (SAD, Njemačka, Švicarska) da šuma smanjuje opasnost pojave eevisokog vodnog vala koji slijedi iza proljetnog topljenija snijega, dugotrajnih kiša i intenzivnih ljetnih hhpljuskova. U sušnim razdobljima šuma osigurava zbog ggsvoje izuzetne sposobnosti reguliranja vodnog režimai, ,, dovoljne količine vode u vodotocima svoga okolišai. .. Ovdje je, nadalje, potrebno naglasiti da je voda koju uušuma postupno daje podzemnim tokovima pitka, što ooneće biti slučaj s vodom iz akumulacijsko-retencijskih hhprostora predviđenim vodoprivrednim planom." Stoga aase, između ostalog, predlaže da se razmotri mogućnost i iiopravdanost pošumljavanja odgovarajućih površina u uugornjim slivovima rijeke Save i njenih pritoka zbog gg smanjenja pojava velikih vodnih valova (B. Prpić , A. Vranković,Đ. Rauš i S. Matić : Ekološkeznačajke nizinskih šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save, 1979. godina). Regulacija rijeke Save izazvala je velike promjene u načinu života stanovništva, propadanje šumske vegetacije i staništa, što traži velika ulaganja u sanaciju, koje šumarstvo nije u stanju podmiriti iz redovnog gospodarenja. Umnogome je promijenjen tok rijeke, područje plavljenja, otvorenje prostor djelovanju vjetra i drugim nepogodama. Hrastove sastojine prikazane su u sklopu šumskogospodarskih cjelina Zaprešića, Turopoljskog luga, Stupničkog i Obreškog luga, Šiljakovačke Dubrave i dr. Preporučujemo da se za svaki zahvat u nizinskim područjima, a posebice za izgradnju cesta, kanala i slično traže ekološka rješenja, a da se šumovitost područja (naročito uz Savu) poveća sadnjom odgovarajućih vrsta drveća (parkovi, drvoredi, zaštitne zone, vjetrobrani pojasevi). Posebno je važno dovršiti do kraja i održavati sustav kanala (Žutica, Jantak, 17a "L.S." i si.) u suradnji sa šumarima (preko Direkcije i Uprava šuma treba uključiti revirnike i upravitelje koji znaju stvarno stanje na terenu od slučaja do slučaja), kako bi se ubrzalo otjecanje vode, spriječilo zamočvarivanje i kao posljedica toga sušenje šumskih stabala u velikim grupama. Državne šume uz Savu na Županiji zagrebačkoj (uglavnom topolove sastojine) jesu: GJ Limbuš-Sava Lučko-Ježdovec Savski vrbaci Črnovščak Ukupno: Odjel/odsjek 19a,b,l 1-4 1-5 (čitava gj) 65a,b,c,d,e,f,l,2 U Gradu Zagrebu takve površine uz Savu su šumarije Zagreb GJ Limbuš-Sava odjeli 20-24 (Savska Opa ´ US = Uprava šuma 4 š.= šumarija Naziv: Drenje (KO Laduć) Stupnik Savski vrbaci Hruščica površina ha 40,05 183,09 278,08 36,10 537,32 gospodari UŠ´Zagreb: 4š. Zagreb š. Remetinec š. Velika Gorica š. Dugo Selo tovina, Prečko, Jarun, Petruševac) i šumarije Dugo Selo GJ Črnovščak odjel 64 (Ivanja Reka). Veliki je problem što se ovi predjeli ne privode nekoj namjeni, bilo za odmor i rekreaciju i slično, a s dru |