DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 7 <-- 7 --> PDF |
V. Topic: MELIORACIJSKI UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski listbr. 9-10, CXXm (1999), 411-422 nivanja plohe Klačine bila je u jednom njenom dijelu gaženjem i erozijom uništena stabilnost većih agregata. Stabilni su ostali uglavnom mrvičasti ili mrvičasti do graškasti agregati. Međutim, prema analizama iz 1977. godine na plohi Klačine u A horizontu nalaze se potpuno stabilni strukturni agregati, stoje sigurno rezultat vegetacijskog utjecaja. Jasno se uočava, iz navedenih tablica, da su pH vrijednosti tala na plohi Klačine i nakon trideset tri godine ostale gotovo nepromijenjene, stoje i normalno, glede činjenice daje ploha geološki i pedološki dosta homogena. Reakcija tla u H20 varira kod svih istraživanih uzoraka, kako onih uzetih iz 1957, tako i onih iz 1990. godine, od 6,0 do 8,0 pH. Prosječna pH vrijednost u površinskom A horizontu iznosi 7,0, a u (B)rz horizontu 7,2. Analizirajući tablice 2, 3 i 4, odnosno njihove podatke dobivene 1977, 1983. i 1990. godine, vidi se da su humusno akumulativni horizonti kod svih profila veoma humusni. Količina humusa u kambičnom (B)rz horizontu znatno je niža, a prema podacima iz 1983. godine (tab. 3) srednja se vrijednost kreće od 1,53 do 2,84 %. Isto tako ova su tla bogata, pa čak i vrlo bogata, ukupnim dušikom. S dubinom se sadržaj dušika isto tako u svim profilima smanjuje. U (B)rz horizontu srednje CM CN o o O i q en "ö CN «et o i "L .J 03 OO 03 O es CN E m i ´ OO a o E «n CO CJ 03 __ o CO --H .-. o ^ co -t-> ^^ r, >ü — o E o 03 ,—i IT) -*J in "J, VO i i >n >—H © S c~~ ^o" oo" B o" in o o IT) IT) S ^H CO in © — E CN " o o r- E © i i CN rn Os id o" E VD 3 E o_ O} SO O q °V o ft´ 00 o rt Ö o N (2 o /—-1» OJ o l~~ r, e ifl o ~Sb tu sc o 03 ^ E o c i4 ft i os 3 O 03 --H "1 >o CL z C3S o OS vrijednosti variraju od 0,08 do 0,20% što opet ukazuje Gl avatl ´opert i 03 ^f rf n m u na srednju do dobru opskrbljenost dušikom i ovog hori ^J w a CO OH OJ N & zonta. Međutim, ovdje je posebno interesantno istaći > O J^ ^ H) in SO razliku u sadržaju humusa i dušika u tlu pod različitim _ CO CO >CO \0 i 1 m ft «3 "« o «"i ni X D o o o vrstama šumskog drveća, vrstama s kojima se i eksper M <]) imentiralo na plohi te utjecaju količine listinca na nji hov sadržaj. M . _ -C OJ J=, , 1 o m o ON O e t~; o^ "t o U ^ —^ OH Ö o Najveći sadržaj humusa i ukupnog dušika registri 5 o a a CA! CO a o> VO O CN V O «* OO E ^ ran je pod kulturom crnoga jasena (srednja vrijednost za humus je 6,14%, maksimalna 9,18%; srednja vrijed CN a^. ix "T U. oo r> ft ÜId ,—1 r-" —^ vo" O nost za dušik iznosila je 0,28%, maksimalna 0,44%), a 33 Gl Ü C zatim dolaze tla pod kulturom atlaskoga cedra i bijelo ga graba. Najmanje vrijednosti nalaze se u tlima pod eei — ´j-i VO o o CN cn o OS u o^ > oo o cn qTT 03 ^o" l> in kulturom crnoga bora (srednja vrijednost za humus je +2 r~ u 03 C X 3,9%, minimalna 3,09%, dušikom 0,15% odnosno 0,11%). Uz crni bor slabiji postotak humusa i dušika r-1 ´St ft IT) C3\ OK OO CN O r--o o o ** nalazi se i pod kulturom primorskoga bora. Iz tih podataka vidljivo je da su četinjače, osim atlaskoga cedra, na plohi Klačine pokazale manji intenzitet akumuliranja humusa i dušika od listača, iako produciraju znatno veću količinu listinca, stoje sigurno rezultat sporijeg transformiranja šumskog listinca, kao i E ^D" oo" vo" r-^ t~-" x´ J= n o c 03 03 in o s s CO OO 0 in 1) ft VO S nj OJ 1 IT) 1 3 o >n o o o 1 > r, Q CN oo Q a. 03 -^ O -g 03 o u co > ft N C o c N cd N N V-H "Č3 kau nple manjeg postotka dušika u njoj (To p i ć 1992). o o M O N < < E E ^ a U o3 wa o o a< N c-o 33 33 O — — =+H c« , i ej ´ö1 -2 3 q S o — CN ri d -O j-> PQ o Z Dft rfl CT) H H |