DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 68     <-- 68 -->        PDF

A. Tuslonjić. J. Pavclić. N. Larkaš-Topolnik, T. Buričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski liši br. 9- 10. CXXIII {l´M9),469-4X5
nom zalihom 93 371 m3 odnosno 273 mVha. Programom
su utvrđene smjernice gospodarenja ili točnije
smjernice njege, obnove, održavanja i zaštite Park-šuma
grada Samobora koje su u izrazitoj kompetenciji šumarske
struke. Ostale nužne djelatnosti u okviru ovih
park-šuma, kao što su izgradnja i održavanje pješačkih
staza, nužni vodozaštitni zahvati (regulacija i održavanje
vodotoka), kao i pejzažno oblikovanje dijelova ovih
park-šuma, te izgradnje druge infrastrukture ovim Programom
nisu striktno i obvezno propisani, već je samo
za pojedinu park-šumu ili park-čistinu (odsjek) naznačen
problem i dat prijedlog, dok je za konačno rješenje
tih problema potrebno izraditi dodatne projekte, s tim
da propisi šumsko-gospodarskog programa nisu prepreka
tim zahvatima.


Glede fiziološke zrelosti2, kao utvrđenu ophodnju
ovih šuma, a koja podrazumijeva sječu samo odumirućih,
bolesnih, zaraženih i suhih stabala, potrebno je po


duzeti mjere za obnovu ovih šuma (tzv. ekološka zrelost),
posebice odjela 1- Anin dol i odjela 13- Stražnik.


U Programu se predlaže izrada detaljnog hortikulturnog
elaborata i razvoj grupimičnog načina gospodarenja
(tlocrt i nacrt inicijalnih grupa - skica
odjela s grupama) za stoje potreban intenzivan i stručan
šumarski i rad svih ostalih struka uz sudjelovanje
javnosti. Predlažemo izradu detaljnog plana uređanja
sa sufinanciranjem održavanja i obnove od strane grada
Samobora i Zagrebačke županije.


U važećem prostornom planu županije, površina
ovih šuma uvrštena je u park šume, odnosno zelene površine.
Predlažemo dodatni uvjet zaštite prirode, a to je
zaštitna zona i barem 50 metara od ruba šume, gdje
treba onemogućiti prenamjenu livada, šuma, oranica,
voćnjaka i drugog u građevno zemljište, zbog smanjenja
konflikata u kontaktnoj zoni šume i građevine.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNL ŠUME - Tepec-Palačnik- Stražnik:
KO po katastru otpalo dodano planimetrirano


Samobor 345,03
Ukupno: 345,03


Drvna zaliha iznosi 93 371 m! odnosno 273 mVha.
Sve šume ove gospodarske jedinice podijeljene su
na 54,51 ha zaštitnih šuma i 287,59 ha šuma s posebnom
namjenom, što ukupno iznosi 342,10 ha. Razlika
(2,82 ha) je neplodno i neobraslo.


Privatne šume na području šumarije Samobor su
uređene sljedećim programima:


1.
Program za gospodarenja šumama GJ "Galgovo" s
valjanošću od 1984. do 1993. godine, obuhvaća KO
Drežnik, Galgovo, Konjščica, Rakov potok, Molvice,
Sv. Nedjelja, Kerestinec, Rakitje, Strmec. Osigurati
reviziju programa gospodarenja, čuvanje privatnih
šuma, spriječiti prenamjenu šumskih površina
(čiste sječe). Ukupna površina iznosi 2131,47 ha,
drvna zaliha 108686 m3, odnosno 116 mVha.
ha
0,31 0,20 344,92
0,31 0,20 344,92


2.
Program za gospodarenje šumama GJ "Samobor" s
valjanošću od 1985. do 1994. godine, obuhvaća KO
Rakovica, Cerje, Rude, Samobor, Slani dol, Šipački
dol, Šipački breg, Domaslovec, Vrbovec. Osigurati
reviziju programa gospodarenja, čuvanje privatnih
šuma, spriječiti prenamjenu šumskih površina (čiste
sječe). Ukupna površina iznosi 2338,76 ha, drvna
zaliha 181935 m3 odnosno 78 mVha.
3.
Program za gospodarenje šumama GJ "Grdanjci-
Budinjak" s valjanošću od 1986. do 1995. godine,
obuhvaća KO Podvrh, Klokočevac, Otruševac, Noršić
Selo, Poklek, Budinjak, Grabar. Osigurati reviziju
programa gospodarenja, čuvanje privatnih šuma,
spriječiti prenamjenu šumskih površina (čiste sječe).
Ukupna površina iznosi 1809,45 ha, drvna zaliha
183 043 odnosno 101 mVha.
ŠUMARIJA VELIKA GORICA I REMETINEC:


Turopoljski Lug predstavlja značajan kompleks državnih
šuma hrasta lužnjaka, koje podržavaju osebujan
svijet Turopolja. Pažljivo planirati sve radove koji bi
mogli utjecati na daljnje promjene razine i kvalitete
podzemnih i/ili površinskih voda. Gospodari šumarija
Velika Gorica.


Primijećeno je i opisano naglo propadanje šuma ove
gospodarske jedinice (od 1990. do 1992. g. znanstveni


: u daljem tekstu FZ


ci šumarskog fakulteta u Zagrebu vodili su u ovoj jedinici
istraživanja radi utvrđivanja uzroka sušenja hrasta
lužnjaka, izrađen elaborat "Studija biološko-ekološkog
i gospodarskog rješenja šume Turopoljski lug"). Predlažemo
reviziju vodoprivrednih zahvata, intenziviranje
šumsko-uzgojnih radova i nastavak praćenja razine voda
piezometrima i drugim metodama. Uključiti privatne
šume u gospodarenje, predvidjeti zaštitnu zonu bez
izgradnje i prijelaznu zonu s ograničenjima, kako bi bila
primjerena okolišu.