DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 65 <-- 65 --> PDF |
A. Tustonjić. J. Pavelić, N. rarkaS-Topcilnik, T. Puričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10. CXXIII (19991,469-485 Predlažemo da se na temelju prikaza šumskih cjelina na kartama u sklopu izrade postotnoga plana, predvidi dio šuma kao Park šume grada Zaprešića, šetne staze unutar i između njih (komunikacija i veza između prirodnih cjelina, poučne staze, staze za konjički šport, odmorišta, informacijske ploče i slično). Pri odabiru kategorije zaštite važno je zadržati dosadašnje šumarsko i stručno gospodarenje šumama, a ne konzervirati postojeće stanje, što uzrokuje zapuštenost predjela. Predlažemo sljedeće ishodišne cjeline: 1. Novi Dvori - park-šuma oko grobnice bana Jelačića (odjel/odsjek 16e površine 4,54 ha) prema rješenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba broj 01-391/3-1964. godine upisana je u registar spomenika kulture. Gospodarenje u dogovoru sa Zavodom. Predlažemo da se izradi detaljni plan uređenja područja Novi Dvori sa smjernicama gospodarenja (obnove) i načinom financiranja uređenja i obnove zaštićene hrastove šume oko grobnice i parka oko dvorca. Uključiti širu zonu šuma u program uređenja: odjel/odsjek 16c, d, f ,g, i, h - Novi Dvori, Ravnica (površina 20,41 ha), 16a - Kalamiri (površina 8,70 ha), 16b - Vračnjak (površina 11,55 ha), 14a, b, c - Gornji Lukšić, Mokričnica (površina 17,18 ha), 14d, e, f, g - Mokričnica, Veliki vrh, Križanje, Iza Ljubica (površina 17,74 ha), 15a, b, c - Veliki vrh, Vračnjak, Kod smetlišta (površina 43,41 ha), 13a, b, c, d, e, f, g - špica, Vugčevo (površina 34,52 ha) (što ukupno iznosi: 153,51 ha državnih šuma) i privatne te gradske šume i površine u sklopu njih, lužnjakove šume odjela/odsjeka 17a i b, 1 - Donji Luščić (površina 12,70), 18a, b, bi, c, d, e - Trebljanica (površina 35,47 ha), 10a, b, c, c 1, d, e, 1 - Peščenica (površina 25,72 ha) (što ukupno iznosi: 73,89 ha državnih šuma). Treba ih tretirati kao šume koje uz gospodarsku, imaju naglašene druge ekološke funkcije, primjerice odmor i rekreaciju, stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere, turističku i zdravstvenu funkciju, utjecaj na faunu i lovno gospodarstvo, utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju, utjecaj na vodni režim i drugo. Pri tomu je važno da se gospodarenje i obnova ovih šuma obavlja po stručnim šumarskim načelima kako je u važećoj šumskogospodarskoj osnovi GJ "Limbuš-Sava" predviđeno, uz subvencioniranje i intenziviranje šumskouzgojnih radova od strane lokalne i županijske uprave, rješavanje statusa privatnih šumskih kompleksa u kojima je također potrebno cjelovito šumarsko stručno gospodarenje, ali je važno prostornim planom isključiti mogućnost daljnjeg cijepanja ovoga vrijednoga državnoga šumskog kompleksa i njihovo izoliranje (primjerice ograđivanjem privatnih parcela), bilo kakve prenamjene ovih šuma i susjednog prirodnog okoliša te remećenje vodnih odnosa. Predlažemo da se 50 metara od aiba ovih šuma ne planira nikakva građevna zona ili izgradnja, radi važnosti općih koristi ovih šuma koje one imaju, a u budućnosti će imati još i veću, za grad Zaprešić i grad Zagreb. 2. Januševac- kompleks je 1961. godine predviđen za zaštitu, ali ona nije do kraja provedena. U sklopu cjeline nalazi se 158 godina stara lužnjakova sastojina, u kojoj se od strane Hrvatskih šuma provodi samo sanitarna sječa sušaca i trulih stabala. Kompleks treba objediniti u načinu gospodarenja, bez obzira na vlasništvo (vojska, privatno, državno). Provesti aktivnu zaštitu i uređenje. Obuhvatiti 6a,b,c,d,e,f - Januševac (površina 12,03 ha), 5a,b,c,d,e - Mačkovec (površina 46,23 ha), 4a,b,c - Bogdan (površina 22,54 ha), 7a, b, c, d, e, f, g, 1 - Drenovec (površina 24,05 ha), 8a,b, 1 - Limbuš (površina 26,07 ha), 9a - Nadarbina Limbuš (površina 11,44 ha), (što ukupno iznosi 142,36 ha državnih šuma), privatne površine unutar i između njih. Prostornim planom treba zaštititi prirodnu cjelinu, sačuvati povezanost različitih prirodnih biotopa (šuma, livada, potok) te spriječiti prenamjenu privatnih i državnih šuma, oranica i livada koje omogućuju međusobnu komunikaciju. 3. Ostale državne šume-manji kompleksi, od 0,61 ha kao odjel/odsjek le - Podgaj, 0,68 ha = odjel/odsjek 1 lj - Rozga, 0,88 ha = odjel/odsjek 2b - Karić kod Ivete, 3,37 ha = odjel/odsjek 2a - Gaj, pa do 7, 14 ha kao odjel/ odsjek 12a-Spičasta gorica, 10,89 ha = odjel/odsjek 12b - Spičasta gorica. Razumljivo je da se ove površine ne mogu sačuvati, niti se njima može gospodariti izolirano od okoliša koji ih okružuje, pa je stoga u prostornom planu potrebito predvidjeti zaštitne zone i komunikaciju te spriječiti cijepanje kvalitetnih prirodnih cjelina. 4. Kvalitetne privatne šume Opcije dojam da u ovom dijelu Zagrebačke županije nema dovoljno državnih šuma za ublažavanje i anuliranje pritisaka urbanizacije na zagrebačku okolicu, koji je ovdje vrlo izražen, a očekuje se da će biti i veći, pa je nužno riješiti status privatnih šuma i uopće prirodnoga okoliša koji treba ostati za buduće generacije, za buduće namjene i funkcije koje će morati preuzeti. Najkvalitetnije su privatne šume u Pušci i Brdovcu. Nizinske šume hrasta lužnjaka predstavljaju najvrijednije gospodarske šume Hrvatske, i najugroženije, pa se u Odluci o donošenju Prostornoga plana Grada Zagreba ističu kao osobito ugroženi dijelovi okoliša, što bismo predložili uključiti i u Prostorni plan Zagrebačke županije. Park prirode Medvednica glavninom podpada pod Grad Zagreb (dijelom i na Krapinsko-zagorsku županiju). Zagrebačkoj županiji pripada GJ "Bistranska gora", s ukupnom površinom 1363,26 ha i drvnom zali |