DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999),469-485 UDK 630* 614 + 911 ŠUME UNUTAR PROSTORNOG PLANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE FORESTS WITHIN THE REGIONAL PLAN OF COUNTY OF ZAGREB Ante TUSTONJIĆ*, Juraj PAVELIĆ**, Nives FARKAŠ-TOPOLNIK***, Tatjana ĐURIČIĆ-KURIC**** SAŽETAK: U raduje dat pregled površina državnih šuma kojima gospodari Uprava šuma Zagreb a nalaze se dijelom unutar Zagrebačke županije. Ona obuhvaća dio šumarije Zagreb, čitavu šumariju Samobor, dio šumarije Velika Gorica, dio šumarije Remetinec, dio šumarije Dugo Selo i dio šumarije Novoselec. Grad Zagreb nije uključen u pregled, a time niti Park šume grada Zagreba ni dijelovi šumarije Zagreb, Remetinec, Velika Gorica, Dugo Selo te nastavno- pokusni šumski objekti Šumarskog fakulteta i druge šume o kojima će podatke dati Gradski uredi i Zavodi u suradnji sa Hrvatskim šumama, Šumarskim fakultetom i drugima u sklopu izrade prostornog plana Grada Zagreba. U radu se predlaže osnivanje zaštitnih i prijelaznih zona radi smanjenja konflikata između graditeljskih zahvata i šume i osiguravanja prilaza šumi te očuvanja raznolikosti prirodnih resursa kao protuteže urbanizaciji, industrijalizaciji, razvoju komunikacija i drugim pritiscima na neizgrađeni prostor. Određene mogućnosti leže u evidentiranju, očuvanju i gospodarenju privatnim šumama, naročito kada se vežu uz državne šume ili predstavljaju veće cjeline. Tekst i zaključci namijenjeni su raspravi i stvaranju osnove za još aktivnije sudjelovanje šumara u planiranju prostora i njegovih sadržaja. K l/ u č n e r ij eč i: šume, Zagrebačka županija, prostorni plan UVOD Introduction Prostorni plan Zagrebačke županije pokriva dijelove davanja problematike ali ujedno ograničava konkretne četiri Uprava šuma i to: Uprava šuma Zagreb, Uprava prijedloge. Zato će razrada velikim dijelom ovisiti o prišuma Karlovac, Uprava šuma Bjelovar i Uprava šuma stupu planovima pojedinih gradova i općina, a posebice Sisak, sa pripadajućim šumarijama na terenu. realizacija. Tekst je poziv na suradnju, ujednačavanje kriterija, formiranje stavova i uključivanje u raspravu. U Upravi šuma Zagreb to je šest Šumarija, to su Zagreb, Samobor, Velika Gorica, Remetinec, Dugo Selo i Za njegu , obnovu i održavanje šuma Zagrebačke Novoselec. županije, a naročito onih sastojina u kontaktnim zona ma između naselja i zelenog pojasa kao i djelova šuma Veliki prostor Zagrebačke županije prikazan na prokoji se više koriste za rekreaciju, može poslužiti rad o pisanom mjerilu 1:100000 daje mogućnost šireg saglezagrebačkim park-šumama(Matić, Prpić, 1997). Zajednička je opterećenost prostora Zagrebačke žu * Ante Tustonjić. dipl. inž. šum., Upravitelj Uprave šuma Zapanije naglom urbanizacijom i različitom industrijom, greb, Nazorova 7, Zagreb izgradnjom magistralnih i drugih prometnica, kanala, ** Juraj Pavelić, dipl. inž. šum., Pomoćnik upravitelja, Rukovo dalekovoda i drugog. Ovaj se pritisak itekako osjeća u ditelj odjela za uređivanje šuma *** Nives Farkaš-Topolnik, dipl. inž. šum., Rukovoditelj Odjela zagrebačkom prstenu te uzrokuje nestanak i zagađenje za ekologiju poljoprivrednog zemljišta, sušenje i propadanje šum **** Tatjana Đuričić-rCuric, dipl. inž. šum., stručni suradnik za skih ekosustava i druge negativne posljedice. ekologiju |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 64 <-- 64 --> PDF |
A. Tustcmjić. J. Pavdic. N. Farkaš-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUMI-; UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJI-Šumarski list hr» 10, CXXI1I (I9´W),46´)-4X.S Kao protuteža ovakvom razvitku nastoje se zaštititi iipojedini dijelovi prirode kao zaštićeni prirodni objekti, ,, vodozaštitna područja, ornitološki rezervati i slično. Nezamjenjiva je uloga koju imaju preostale šumske površine, ne samo unutar zaštićenih područja nego možda još i više u kontaktnim zonama, pojedinim predgrađima, naseljima i ugroženim dijelovima okoliša. Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg intere a sa uživaju posebnu zaštitu, a uvjeti i način korištenja propisani su Zakonom o šumama (NN 52/90 i dr. Zakonom o šumama određena je i namjena šuma. One mogu biti gospodarske šume, zaštitne šume i šume3 a s posebnom namjenom. Unutar Uprave šuma Zagreb, a ujedno Zagrebačke županije, nalazi se dio Parka prirode Medvednica (šumarija Zagreb), dio Parka prirode2Žumbcrak-Samoborsko gorje (šumarija Samobor), nizinske lužnjakove šume Zaprešića, Dugog Sela, Turopoljskog luga, Stupničkog, Obreškog luga, Novoselca,> i druge šume. Sve su ove šume zagrebačkog prstenaispecifične po svojim općekorisnim funkcijama pa seikod izrade šumskogospodarskih osnova uvažava njihovo značenje za grad Zagreb i zagrebačku okolicu, a većina ih je i pod visokim stupnjem zaštite što se odražavaina način gospodarenja. U propisu šumskogospodarskihiosnova ovih šuma, bez obzira na postojanje ili nepostojanje formalne zaštite, uvažava se njihova posebna uloga i naglašene ekološke funkcije. Stoga smatramo da sei sve državne šume unutar proglašenih zaštićenih objekata mogu smatrati šumama s posebnom namjenom, bez obzira na formalnu podjelu u šumskogospodarskim osnovama prema kojima, primjerice u Parku prirode, imamo gospodarske, sjemenske sastojine, posebne rezervate, park šume i slično. Ova podjela odnosi se na način gospodarenja i naglašavanje pojedine ekološke funkcije te predstavlja zoniranje šumskoga kompleksa koje ne isključuje zaštitu čitavog Parka nego ju na specifičnim lokalitetima samo naglašava. Sve su šume zaštićene Zakonom o šumama, ali ukoliko nisu uređene i evidentirane, nedostaje njihova stvarna zaštita na terenu. Stoga se u daljem tekstu i prijedlozima posebno zalažemo da državne šume uđu u prostorne planove kao zelene zone sa zaštitnim pojasom bez dozvoljene izgradnje, prenamjene, cijepanja ili narušavanja šumskog ruba, a da se privatne šume također ucrtaju kao zelene zone u prostorne planove gdje god postoje podaci o njima, a gdje ne postoje podaci da se izvrše zakonske obveze u smislu izrade Programa zaštite i gospodarenja. Planiranje prostora mora uvažavati postojanje šume i šumskih površina a treba predvidjeti i podizanje novih šuma oko industrijskih zona i u područjima posebno ugroženim njihovim nestankom (Sveta Nedjelja, Dugo Selo, pojedini prostori oko rijeke Save i druga devastirana područja, zaštitni pojasevi). Sam prostorni plan po našem mišljenju ne bi smio legalizirati krčenje šuma. ŠUMARIJA ZAGREB: Limbuš -dio gospodarske jedinice1 "Limbuš-Sa-Na području čitave GJ "Limbuš-Sava" s površinom va" kojom gospodari šumarija Zagreb pripada Zagre645,85 ha državnih šuma (Limbuški i Savski dio), drvbačkoj županiji, u veličini od 488,94 ha državnih šuma. na zaliha iznosi oko 125315 m3 (218mVha). REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA-DRŽAVNE ŠUME -Limbuški dio od GJ Limbuš-Sava: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Kraj 16,79 --16,79 Laduć 39,89 -11,79 54,86 Pušća 98,87 1,44 -97,43 Brdovec 149,21 5,26 -143,95 Dubravica 9,79 --9,79 Kupljenovo 34,52 --34,52 Zaprešić 137,68 2,90 -134,78 Ukupno: 486,75 9,60 11,79 488,94 Po namjeni imamo 479,61 ha gospodarskih šuma i ii Privatne šume nisu uređene. Procjenjuje se površina 4,54 ha šuma s posebnom namjenom, što iznosi 484,15j privatnih šuma bivše općine Zaprešić na 5884,00 ha i ha. Razlika od planimetra (4,79 ha) je neplodna i nedrvna zaliha na 554900 m3 (94 mVha). Bez šumskogosproizvodna površina. podarskih karata i opisa ovih šuma ne može se govoriti o prostornom uređenju niti brizi za njih. Potrebno ih je 1 U daljem tekstu GJ urediti (evidentirati, opisati, ucrtati u karte, očuvati). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 65 <-- 65 --> PDF |
A. Tustonjić. J. Pavelić, N. rarkaS-Topcilnik, T. Puričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10. CXXIII (19991,469-485 Predlažemo da se na temelju prikaza šumskih cjelina na kartama u sklopu izrade postotnoga plana, predvidi dio šuma kao Park šume grada Zaprešića, šetne staze unutar i između njih (komunikacija i veza između prirodnih cjelina, poučne staze, staze za konjički šport, odmorišta, informacijske ploče i slično). Pri odabiru kategorije zaštite važno je zadržati dosadašnje šumarsko i stručno gospodarenje šumama, a ne konzervirati postojeće stanje, što uzrokuje zapuštenost predjela. Predlažemo sljedeće ishodišne cjeline: 1. Novi Dvori - park-šuma oko grobnice bana Jelačića (odjel/odsjek 16e površine 4,54 ha) prema rješenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba broj 01-391/3-1964. godine upisana je u registar spomenika kulture. Gospodarenje u dogovoru sa Zavodom. Predlažemo da se izradi detaljni plan uređenja područja Novi Dvori sa smjernicama gospodarenja (obnove) i načinom financiranja uređenja i obnove zaštićene hrastove šume oko grobnice i parka oko dvorca. Uključiti širu zonu šuma u program uređenja: odjel/odsjek 16c, d, f ,g, i, h - Novi Dvori, Ravnica (površina 20,41 ha), 16a - Kalamiri (površina 8,70 ha), 16b - Vračnjak (površina 11,55 ha), 14a, b, c - Gornji Lukšić, Mokričnica (površina 17,18 ha), 14d, e, f, g - Mokričnica, Veliki vrh, Križanje, Iza Ljubica (površina 17,74 ha), 15a, b, c - Veliki vrh, Vračnjak, Kod smetlišta (površina 43,41 ha), 13a, b, c, d, e, f, g - špica, Vugčevo (površina 34,52 ha) (što ukupno iznosi: 153,51 ha državnih šuma) i privatne te gradske šume i površine u sklopu njih, lužnjakove šume odjela/odsjeka 17a i b, 1 - Donji Luščić (površina 12,70), 18a, b, bi, c, d, e - Trebljanica (površina 35,47 ha), 10a, b, c, c 1, d, e, 1 - Peščenica (površina 25,72 ha) (što ukupno iznosi: 73,89 ha državnih šuma). Treba ih tretirati kao šume koje uz gospodarsku, imaju naglašene druge ekološke funkcije, primjerice odmor i rekreaciju, stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere, turističku i zdravstvenu funkciju, utjecaj na faunu i lovno gospodarstvo, utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju, utjecaj na vodni režim i drugo. Pri tomu je važno da se gospodarenje i obnova ovih šuma obavlja po stručnim šumarskim načelima kako je u važećoj šumskogospodarskoj osnovi GJ "Limbuš-Sava" predviđeno, uz subvencioniranje i intenziviranje šumskouzgojnih radova od strane lokalne i županijske uprave, rješavanje statusa privatnih šumskih kompleksa u kojima je također potrebno cjelovito šumarsko stručno gospodarenje, ali je važno prostornim planom isključiti mogućnost daljnjeg cijepanja ovoga vrijednoga državnoga šumskog kompleksa i njihovo izoliranje (primjerice ograđivanjem privatnih parcela), bilo kakve prenamjene ovih šuma i susjednog prirodnog okoliša te remećenje vodnih odnosa. Predlažemo da se 50 metara od aiba ovih šuma ne planira nikakva građevna zona ili izgradnja, radi važnosti općih koristi ovih šuma koje one imaju, a u budućnosti će imati još i veću, za grad Zaprešić i grad Zagreb. 2. Januševac- kompleks je 1961. godine predviđen za zaštitu, ali ona nije do kraja provedena. U sklopu cjeline nalazi se 158 godina stara lužnjakova sastojina, u kojoj se od strane Hrvatskih šuma provodi samo sanitarna sječa sušaca i trulih stabala. Kompleks treba objediniti u načinu gospodarenja, bez obzira na vlasništvo (vojska, privatno, državno). Provesti aktivnu zaštitu i uređenje. Obuhvatiti 6a,b,c,d,e,f - Januševac (površina 12,03 ha), 5a,b,c,d,e - Mačkovec (površina 46,23 ha), 4a,b,c - Bogdan (površina 22,54 ha), 7a, b, c, d, e, f, g, 1 - Drenovec (površina 24,05 ha), 8a,b, 1 - Limbuš (površina 26,07 ha), 9a - Nadarbina Limbuš (površina 11,44 ha), (što ukupno iznosi 142,36 ha državnih šuma), privatne površine unutar i između njih. Prostornim planom treba zaštititi prirodnu cjelinu, sačuvati povezanost različitih prirodnih biotopa (šuma, livada, potok) te spriječiti prenamjenu privatnih i državnih šuma, oranica i livada koje omogućuju međusobnu komunikaciju. 3. Ostale državne šume-manji kompleksi, od 0,61 ha kao odjel/odsjek le - Podgaj, 0,68 ha = odjel/odsjek 1 lj - Rozga, 0,88 ha = odjel/odsjek 2b - Karić kod Ivete, 3,37 ha = odjel/odsjek 2a - Gaj, pa do 7, 14 ha kao odjel/ odsjek 12a-Spičasta gorica, 10,89 ha = odjel/odsjek 12b - Spičasta gorica. Razumljivo je da se ove površine ne mogu sačuvati, niti se njima može gospodariti izolirano od okoliša koji ih okružuje, pa je stoga u prostornom planu potrebito predvidjeti zaštitne zone i komunikaciju te spriječiti cijepanje kvalitetnih prirodnih cjelina. 4. Kvalitetne privatne šume Opcije dojam da u ovom dijelu Zagrebačke županije nema dovoljno državnih šuma za ublažavanje i anuliranje pritisaka urbanizacije na zagrebačku okolicu, koji je ovdje vrlo izražen, a očekuje se da će biti i veći, pa je nužno riješiti status privatnih šuma i uopće prirodnoga okoliša koji treba ostati za buduće generacije, za buduće namjene i funkcije koje će morati preuzeti. Najkvalitetnije su privatne šume u Pušci i Brdovcu. Nizinske šume hrasta lužnjaka predstavljaju najvrijednije gospodarske šume Hrvatske, i najugroženije, pa se u Odluci o donošenju Prostornoga plana Grada Zagreba ističu kao osobito ugroženi dijelovi okoliša, što bismo predložili uključiti i u Prostorni plan Zagrebačke županije. Park prirode Medvednica glavninom podpada pod Grad Zagreb (dijelom i na Krapinsko-zagorsku županiju). Zagrebačkoj županiji pripada GJ "Bistranska gora", s ukupnom površinom 1363,26 ha i drvnom zali |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 66 <-- 66 --> PDF |
A. Tuslonjić. .1. Pavelić, N. Kurkaš-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA /GB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, CXXIII (1999),469-485 hom 405224 m\ Odjel 1 - Jakovlje, površine 29,47 ha, ne pripada Parku prirode. Bistranska gora je dio Parka prirode Medvednica kojim gospodari Šumarija Zagreb u sklopu šumskogospodarske osnove GJ "Bistranska gora", a pripada općini Bistra. U sklopu prostornoga plana županije predlažemo afirmaciju sjeverozapadnog dijela Parka prirode Medvednice pridržavanjem smjernica datih u Prostornom planu Medvednice od 1988. godine, Park prirode Medvednica - studija zaštite prirode od 1979., Utvrđivanje ekološkog stupnja ugroženosti šumskih ekosustava i ostalih prostora vršnog središnjeg područja i lokaliteta Brestovac od 1979. te brojnih drugih radova. Neke od smjernica su: - očuvanje kontaktnih, pretežno neizgrađenih prostora, gdje postoji potreba da se oni takvima i zadrže kako bi bio omogućen prodor zelenih površina u gradsko tkivo, očuvao se karakterističan pejsaž i stvorile pauze u izgradnji - razvijanje pristupne zone preko javnog prijevoza od Zagreba, parkiralište u kamenolomu Gornja Bistra, asfaltiranje šumske ceste do Rasuhe -mini bus- aktiviranje žićare prema prostornom planu iz 1988. godine - uređenje i afirmacija livade Markovčak (nadstrešnica, vuglenke-način proizvodnje ugljena i si., rješavanje odvodnje, obilježavanje zaštićene tise i izvora)- Fakultetsko dobro- Horvatove stube- Hunjka - lugarnica Oštrica (dovesti električnu energiju, sunčalište)- poučna staza- Carionovi rudnici- uređenje rudarskih okna i pristupa do njih - Činovnička livada- Markov travnik - na svim stazama treba omogućiti odmor pješaka uređenjem malih proširenja s mogućnošću postave stola ili klupa i eventualno kamenog ognjišta (uz potok) i manje nadstrešnice - radi spriječavanja erozije i loše prognoze zbog današnjega stanja šuma Medvednice potrebno je odustati od svakog tehničkog zahvata koji ugrožava bilo stanište bilo šumu u području Parka. Potrebno je zabraniti svaku sječu koja se ne odnosi na uzgojne mjere u šumi. Ovdje se misli na gradnju cesta, zgrada, prosijecanje šuma radi skijaških staza, vučnica i drugo. Najnužniju izgradnju potrebnu za održavanje i funkcioniranje postojećih objekata potrebno je obaviti tako da se ne oštete stabla i ne naruši rizosfera šume. - jedinstveno stručno gospodarenje predlaže se obavljati i u privatnim šumama Parka prirode, isključiti čistu sječu u Parku i kontaktnoj zoni - očuvanje šuma, šumaraka, stabala, živica, neizgrađenih prostora u kontaktnoj zoni Predlažemo da se razmotri probijanje šumskih vlaka, uređenje i održavanje šumskih staza. Uskladiti sa šumsko-gospodarskim osnovama i namjenom Parka prirode. Predvidjeti lovnogospodarske objekte (osmatračnice, hranilišta). Osigurati održavanje nadstrešnica, staza, informativnih ploča i drugog. Obilježba i održavanje izvora, vodotoka, zaštićenih i karakterističnih biljnih vrsta. Predlažemo da se uređenje parka oko dvorca Oršić u gornjoj Bistri uključi u redovni program uređenja (postoji izvotni-sačuvani nacrt). REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - državne šume - GJ Bistranska gora: KO Bistra Donja Bistra Gornja Kraljev Vrh Šestine Bistransko Podgorje Ukupno: po katastru otpalo* dodano ha 63,57 2,11 2,17 973,67 6,97 1,98 77,53 -- 5,17 -- 247,19 1,19 2,25 1367,13 10,27 6,40 planimetrirano 63,63 968,68 77,53 5,17 248,25 1363,26 Drvna zaliha iznosi 405224 m3 jednodobnih (260 mVha) i prebornih (355 m´/ha) šuma. Parku prirode pripadaju svi odjeli 2-32 ove gospodarske jedinice, izuzev odjela 1- Jakovlje površine 29,47 ha, što iznosi 1333,79 ha državnih šuma Zagrebačke županije unutar Parka prirode Medvednica. *Pojam "otpalo" u tablicama znači da se površine vode na posjedovnom listu I Irvatskih šuma a nisu obuhvaćene gospodarenjem. Po namjeni razlikujemo 1194,61 ha gospodarskih šuma, 14,31 ha zaštitnih šuma i 124,74 ha šuma s posebnom namjenom, što ukupno iznosi 1333,66 ha šuma. Razlika od planimetra (29,60 ha) odnosi se na neplodnu i neproizvodnu površinu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 67 <-- 67 --> PDF |
A. Tustonjić, J. Pavclić, N. KarkaS-Topolnik, T. »urićić-Kuric: SUMh UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ZUPANIJK Šumarski listbr. 9-10, CXX1II (IW)),469-4X5 ŠUMARIJA SAMOBOR: Park prirode Zumberak-Samoborsko gorje obui druge površine na području Uprave šuma Zagreb. hvaća čitavu gospodarsku jedinicu "Žumberak-Novo-Park prirode proteže se na Upravu šuma Karlovac. selska gora" i dio GJ "Kal-Javorac" te privatne šumske REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - državne šume - GJ Žumberak-Novoselska gora: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Poklek 1282,94 33,38 3,96 1253,52 Noršić Selo 732,12 8,56 -723,56 Sipački breg 96,82 3,28 1,00 94,54 Budinjak 1271,65 69,34 11,03 1213,34 Kalje 175,30 23,54 43,30 195,06 Mrzlo polje 93,83 2,10 -91,73 Grabar 1078,19 114,82 23,38 986,75 Pećno 1,26 1,26 16,48 16,48 Ukupno: 4732,11 256,28 99,15 4574,98 Parku prirode pripadaju svi odjeli ove gospodarske Po namjeni imamo 3999,34 ha gospodarskih šuma, jedinice (1-92). 530,96 ha zaštitnih šuma, što ukupno iznosi 4530,30 Drvna zaliha iznosi 796702 m3 odnosno 176 mVha. ha. Razlika od planimetra (44,68 ha) odnosi se na ne plodno i neproizvodno zemljište. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNE ŠUME - GJ Kal-Javorac: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Šipački brijeg 206,05 5,95 5,71 205,81 Slani dol 279,59 --279,59 Samobor 10,94 -0,68 11,62 Noršić Selo 688,66 35,61 -653,05 Podvrh 52,66 -5,76 58,42 Rakovica 34,63 --34,63 Molvice 14,88 --14,88 Drežnik 10,04 --10,04 Galgovo 40,70 --40,70 Konjšćica 11,40 --11,40 Otruševac 64,21 2,11 -62,10 Nedjelja 9,80 --9,80 Ukupno: 1423,56 43,67 12,15 1392,04 Parku prirode pripadaju odjeli 16, 17, 2, 18, 19, 32, državnih šuma Uprave šuma Karlovac i privatne šume 24, 26, 27, 28, 29, 30 i 31 ukupne površine 436,76 ha. unutar Parka prirode. Drvna zaliha u gospodarskoj jedinici iznosi 228962 Cjelovito i stručno gospodarenje Parkom prirode m3 odnosno 166 mVha. koje postoji u državnim šumama, bilo bi potrebno proširiti na privatne šume i ostale površine i objekte. Po namjeni razlikujemo 1217,18 ha gospodarskih, 167,30 ha zaštitnih šuma što ukupno iznosi 1384,48 ha Park šuma Tepec-Palačnik-Stražnik je zaštićena šuma. Razlika od planimetra (7,56 hajodnosi se na ne prema Zakonu o zaštiti prirode kategorijom park šume plodno i neproizvodno zemljište. 7. travnja 1970. godine u veličini 350,15 ha. Sveukupna površina državnih šuma Uprave šuma Programom njege, obnove, održavanja i zaštite Zagreb iznosi u Parku prirode Zumberak-Samoborsko (šumskogospodarskom osnovom GJ "Tepec-Palačnikgorje 5011,74 ha. Ovom iznosu treba dodati površine Stražnik") obuhvaćeno je 344,92 ha s ukupnom drv |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 68 <-- 68 --> PDF |
A. Tuslonjić. J. Pavclić. N. Larkaš-Topolnik, T. Buričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski liši br. 9- 10. CXXIII {l´M9),469-4X5 nom zalihom 93 371 m3 odnosno 273 mVha. Programom su utvrđene smjernice gospodarenja ili točnije smjernice njege, obnove, održavanja i zaštite Park-šuma grada Samobora koje su u izrazitoj kompetenciji šumarske struke. Ostale nužne djelatnosti u okviru ovih park-šuma, kao što su izgradnja i održavanje pješačkih staza, nužni vodozaštitni zahvati (regulacija i održavanje vodotoka), kao i pejzažno oblikovanje dijelova ovih park-šuma, te izgradnje druge infrastrukture ovim Programom nisu striktno i obvezno propisani, već je samo za pojedinu park-šumu ili park-čistinu (odsjek) naznačen problem i dat prijedlog, dok je za konačno rješenje tih problema potrebno izraditi dodatne projekte, s tim da propisi šumsko-gospodarskog programa nisu prepreka tim zahvatima. Glede fiziološke zrelosti2, kao utvrđenu ophodnju ovih šuma, a koja podrazumijeva sječu samo odumirućih, bolesnih, zaraženih i suhih stabala, potrebno je po duzeti mjere za obnovu ovih šuma (tzv. ekološka zrelost), posebice odjela 1- Anin dol i odjela 13- Stražnik. U Programu se predlaže izrada detaljnog hortikulturnog elaborata i razvoj grupimičnog načina gospodarenja (tlocrt i nacrt inicijalnih grupa - skica odjela s grupama) za stoje potreban intenzivan i stručan šumarski i rad svih ostalih struka uz sudjelovanje javnosti. Predlažemo izradu detaljnog plana uređanja sa sufinanciranjem održavanja i obnove od strane grada Samobora i Zagrebačke županije. U važećem prostornom planu županije, površina ovih šuma uvrštena je u park šume, odnosno zelene površine. Predlažemo dodatni uvjet zaštite prirode, a to je zaštitna zona i barem 50 metara od ruba šume, gdje treba onemogućiti prenamjenu livada, šuma, oranica, voćnjaka i drugog u građevno zemljište, zbog smanjenja konflikata u kontaktnoj zoni šume i građevine. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNL ŠUME - Tepec-Palačnik- Stražnik: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano Samobor 345,03 Ukupno: 345,03 Drvna zaliha iznosi 93 371 m! odnosno 273 mVha. Sve šume ove gospodarske jedinice podijeljene su na 54,51 ha zaštitnih šuma i 287,59 ha šuma s posebnom namjenom, što ukupno iznosi 342,10 ha. Razlika (2,82 ha) je neplodno i neobraslo. Privatne šume na području šumarije Samobor su uređene sljedećim programima: 1. Program za gospodarenja šumama GJ "Galgovo" s valjanošću od 1984. do 1993. godine, obuhvaća KO Drežnik, Galgovo, Konjščica, Rakov potok, Molvice, Sv. Nedjelja, Kerestinec, Rakitje, Strmec. Osigurati reviziju programa gospodarenja, čuvanje privatnih šuma, spriječiti prenamjenu šumskih površina (čiste sječe). Ukupna površina iznosi 2131,47 ha, drvna zaliha 108686 m3, odnosno 116 mVha. ha 0,31 0,20 344,92 0,31 0,20 344,92 2. Program za gospodarenje šumama GJ "Samobor" s valjanošću od 1985. do 1994. godine, obuhvaća KO Rakovica, Cerje, Rude, Samobor, Slani dol, Šipački dol, Šipački breg, Domaslovec, Vrbovec. Osigurati reviziju programa gospodarenja, čuvanje privatnih šuma, spriječiti prenamjenu šumskih površina (čiste sječe). Ukupna površina iznosi 2338,76 ha, drvna zaliha 181935 m3 odnosno 78 mVha. 3. Program za gospodarenje šumama GJ "Grdanjci- Budinjak" s valjanošću od 1986. do 1995. godine, obuhvaća KO Podvrh, Klokočevac, Otruševac, Noršić Selo, Poklek, Budinjak, Grabar. Osigurati reviziju programa gospodarenja, čuvanje privatnih šuma, spriječiti prenamjenu šumskih površina (čiste sječe). Ukupna površina iznosi 1809,45 ha, drvna zaliha 183 043 odnosno 101 mVha. ŠUMARIJA VELIKA GORICA I REMETINEC: Turopoljski Lug predstavlja značajan kompleks državnih šuma hrasta lužnjaka, koje podržavaju osebujan svijet Turopolja. Pažljivo planirati sve radove koji bi mogli utjecati na daljnje promjene razine i kvalitete podzemnih i/ili površinskih voda. Gospodari šumarija Velika Gorica. Primijećeno je i opisano naglo propadanje šuma ove gospodarske jedinice (od 1990. do 1992. g. znanstveni : u daljem tekstu FZ ci šumarskog fakulteta u Zagrebu vodili su u ovoj jedinici istraživanja radi utvrđivanja uzroka sušenja hrasta lužnjaka, izrađen elaborat "Studija biološko-ekološkog i gospodarskog rješenja šume Turopoljski lug"). Predlažemo reviziju vodoprivrednih zahvata, intenziviranje šumsko-uzgojnih radova i nastavak praćenja razine voda piezometrima i drugim metodama. Uključiti privatne šume u gospodarenje, predvidjeti zaštitnu zonu bez izgradnje i prijelaznu zonu s ograničenjima, kako bi bila primjerena okolišu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 69 <-- 69 --> PDF |
A. Tustonjić. J. Pavclić, N. Kurkaš-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJI; Šumarski list br. 9 10. CXXII1 (1 999).469-485 REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - državne šume- G.T Turopoljski lug: KIO Šćitarjevo Lekneno Crnkovec Velika Gorica Gornje Podotočje Donje Podotočje Kuče Turopoljski lug Pešćenica Vukojevac Ukupno: po katastru otpalo dodano planitnetrirano ha 36,32 13,67 81,58 45,77 68,56 67,52 1188,04 2306,82 468,12 55,79 4332,19 Od toga Županiji zagrebačkoj (odjel 1-43, d44, d45, 46-59, d60, 61-76, 87-142) pripada 3 846,95 ha, a Županiji sisačko-moslavačkoj, općina Lckenik (dio odjela 44, d45, d60, 77-86) pripada 530,51 ha. Drvna zaliha iznosi 1 160 512 m3 odnosno 278 mVha. U Županiji Zagrebačkoj nalazi se 56,40 ha šuma s posebnom namjenom (park-šume i klonski test). Gospodarskih šuma ima 3592,93 ha, što ukupno iznosi 3649,33 hau ovoj županiji. Siljakovačka Dubrava predstavlja značajan kompleks državnih šuma savske nizine, većinom su to šume hrasta lužnjaka s grabom. Gospodarska jedinica "Si - 0,04 --- 1,50 33,88 12,31 6,21 0,39 54,33 - 0,17 - 1,50 -- 6,38 1,01 -- 9,06 36,32 13,54 81,58 44,27 68,56 69,02 1215,54 2318,12 474,33 56,18 4377,46 ljakovačka Dubrava" formirana je 1952/53. godine od šuma koje su do kraja Drugog svjetskog rata pripadale raznim vlasnicima. Smještena je južno od željezničke pruge Zagreb-Sisak. Jedinstvena gospodarska jedinica Siljakovačka Dubrava podijeljena je 1957. godine na gospodarsku jedinicu Siljakovačka Dubrava II, kojom gospodari Šumarija Velika Gorica (pripada Zagrebačkoj županiji) i Siljakovačka Dubrava I, kojom gospodari Šumarija Remetinec (pripada pod Grad Zagreb). Predlažemo da se sačuva zaštitna zona ovih šumskih cjelina (spriječiti prenamjenu privatnih šuma, oranica, livada, voćnjaka) gdje god je to moguće. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME- GJ Siljakovačka Dubrava II: KO Lukavec Donja Lomnica Siljakovina Gradići Kurilovec Mraclin Vukovina Velika buna Podvornica Vukojevac Ukupno: po katastru otpalo dodano ha 863,31 -- 675,13 -- 829,30 2,94 - 51,59 -- 700,77 3,45 0,63 419,54 1,14 - 142,91 0,67 0,43 148,90 -4,35 243,03 -8,85 158,23 -- 4233,31 8,20 14,26 planimetrirano 863,31 675,13 826,36 51,59 697,95 418,40 142,67 153,25 252,48 158,23 4239,37 Drvna zaliha iznosi 940924 m3 odnosno 236 mVha. Po namjeni imamo 4040,75 ha gospodarskih šuma. Vukomeričke Gorice predstavljaju značajan kompleks šuma hrasta kitnjaka, bukve i graba, dijelom slabo arondiran i prilično raštrkan. Smješten je na blagim obroncima Vukomeričkih gorica. 1983. godine od stare gospodarske jedinice "Vukomeričke Gorice" for mirane su dvije nove gospodarske jedinice i to Vukomeričke Gorice II kojima gospodari Šumarija Velika Gorica, a potpadaju pod Zagrebačku županiju, i Vukomeričke Gorice I kojima gospodari Šumarija Remetinec i podpadaju pod Grad Zagreb. Nalazi se 15-ak km zračne linije jugozapadno od Zagreba (Vukomeričke gorice I) i 10-tak km jugozapadno od Velike Gorice (Vukomeričke gorice II). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 70 <-- 70 --> PDF |
A. Tustonjić, J. Pavelić, N. Farkaš-Topolnik, T. Duričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, (XXIII (1999X469-485 REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Vukomeričke gorice II: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Vukomerić 147,48 --147,48 Bukovčak 78,68 --78,68 Kravarsko 38,94 0,58 -38,36 Podvornica 12,84 --12,84 Vu koje vac 1,78 --1,78 Dragonožec 1,35 --1,35 Dobranec 763,21 --763,21 Gustelnica 161,84 -0,23 162,07 Donja Lomnica 21,95 0,66 -21,29 Cvetković brdo 55,07 0,83 -54,24 Lukavec 191,97 --191,97 Cerovski vrh 265,72 0,34 -265,38 Velika buna 336,21 --336,21 Siljakovina 182,04 2,34 1,49 181,79 Kozjača 238,02 0,69 0,19 237,52 Novo brdo 193,65 1,00 3,01 195,66 Ukupno: 2691,35 6,44 4,92 2689,83 Drvna zaliha iznosi 522867 m3 odnosno 197 mVha. tacije na temelju Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode (br. 135/3-1964 od 15. 6. 64.). Podpada Po namjeni sve su šume gospodarske, što iznosi pod Zagrebačku županiju zajedno sa sljedećim odjeli 2662,86 ha (obraslo 2650,40 ha +12,46 ha neobraslo ma/odsjecima GJ "Stupnički i Obreški lug": proizvodno). Razlika od planimetra (26,97 ha) odnosi se na neplodno i neproizvodno zemljište. Zagrebačka županija - GJ Stupnički i Obreški lug: Stupnički i Obreški lug- šume Stupničkog i Obreš Odjel/odsjek Površina kog luga nalaze se u blizini Save, na jednoličnom tere l-18a 733,98 nu s većim i manjim depresijama. Najniži dijelovi jedi 18e, 1,2 4,05 nice izloženi su povremenim poplavama, ali se voda 19-24a,b 174,54 dugo ne zadržava osim u manjim depresijama i dolovi 24d 2,14 ma. Najzastupljenija šumska zajednica u ovim ekološ 24e, 1 5,42 kim prilikama je nizinska šuma hrasta lužnjaka. Gos 25e 0,43 podari šumarija Remetinec. 28-30 75,57 Kao raritet ostavljena je šuma hrasta lužnjaka (s bu Ukupno: 996,13 kvom) u GJ Stupnički i Obreški lug odjel/odsjek 12a površine 16,22 ha za znanstvena istraživanja, nastavu i Gradu Zagrebu pripada daljnjih 1268,09 ha (odjeslično. Ova sastojinaje za sada prepuštena prirodnom li/odsjeci 18b, c, d, 24c, 25a, b, c, d, f, 1,26-27, 31-69) razvoju i zaštićena kao posebni rezervat šumske vegeove gospodarske jedinice. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Stupnički i Obreški lug: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Stupnik 993,24 4,02 1,13 996,13 Horvati 150,94 --150,94 Demerje 345,16 --345,16 Kupinečki Kraljevec 7,00 4,49 -11,49 Odranski Obrež 764,50 1,48 5,48 760,50 Ukupno: 2260,84 9,99 6,61 2264,22 Drvna zaliha ove gospodarske jedinice iznosi Po namjeni unutar Zagrebačke županije nalazi se 455015 m3 odnosno 208 mVha. 16,22 ha šuma s posebnom namjenom i 967,57 ha gos |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 71 <-- 71 --> PDF |
A. Tustonjić, J. Pavelić, N. Farkaš-Topolnik. T. Đuričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, CXX1I1 (1999).469-4X5 podarskih šuma, što iznosi 983,79 ha. Razlika (12,34 hajodnosi se na neplodno i neproizvodno zemljište. Privatne šume na području šumarije Velika Gorica su uređene sljedećim programom: 1. Program za gospodarenje šumama za gospodarsku jedinicu Dubranec, s valjanošću od 1989. do 1998. obuhvaća KO: Lukavec, Dubranec, Bukovčak, Vukomerić, Cerovski vrh, Gustelnica, Cvetković brdo, Lukinić brdo. Ukupna površina iznosi 1694,25 ha, drvna zaliha 197105 m\ odnosno 117 mVha. Privatne šume na području šumarije Remetinec uređene su sljedećim programom: 1. Program za gospodarenje šumama za gospodarsku jedinicu Remetinec, s valjanošću od 1986. do 1995. obuhvaća KO: Blato, Brezovica, Demerje, Dragonožec, Horvati, Kupinečki Kraljevac, Odra, Stupnik, Starjak, Odranski Obrež, Trpuci. Ukupna površina iznosi 2621,48 ha, drvna zaliha 2621,48 m3 odnosno 171m7ha. Procjena je da postoji još 1384,75 ha neuređenih šuma na području Velike Gorice, ukupne drvne zalihe 103489 m3, odnosno 75 mVha, a veliki broj programa gospodarenja je potrebno obnoviti. SAVA: Nizinske šume u kojima dominira hrast lužnjak kkpredstavljaju najosjetljivije šumske ekosustave kojji iireagiraju sušenjem na čitav niz promjena u području uunjihovog rasprostranjenja. Budući da su ovo gospodarski najvrijednije šume, u njima su obavljana brojna istraživanja i analize. Prije dvadesetak godina osobito su bile aktualizirane rasprave koje traju i danas, a odnose se na posljedice eeizgradnje akumulacijsko-retencijskih prostora i velikihrikanala u nizinskim šumama Posavlja, Pokuplja, Podravine, Podunavlja. Ovdje donosimo neka razmišljanja aainteresantna za ugradnju u prostorne planove: "Istraživanja u svijetu dokazala su (SAD, Njemačka, Švicarska) da šuma smanjuje opasnost pojave eevisokog vodnog vala koji slijedi iza proljetnog topljenija snijega, dugotrajnih kiša i intenzivnih ljetnih hhpljuskova. U sušnim razdobljima šuma osigurava zbog ggsvoje izuzetne sposobnosti reguliranja vodnog režimai, ,, dovoljne količine vode u vodotocima svoga okolišai. .. Ovdje je, nadalje, potrebno naglasiti da je voda koju uušuma postupno daje podzemnim tokovima pitka, što ooneće biti slučaj s vodom iz akumulacijsko-retencijskih hhprostora predviđenim vodoprivrednim planom." Stoga aase, između ostalog, predlaže da se razmotri mogućnost i iiopravdanost pošumljavanja odgovarajućih površina u uugornjim slivovima rijeke Save i njenih pritoka zbog gg smanjenja pojava velikih vodnih valova (B. Prpić , A. Vranković,Đ. Rauš i S. Matić : Ekološkeznačajke nizinskih šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save, 1979. godina). Regulacija rijeke Save izazvala je velike promjene u načinu života stanovništva, propadanje šumske vegetacije i staništa, što traži velika ulaganja u sanaciju, koje šumarstvo nije u stanju podmiriti iz redovnog gospodarenja. Umnogome je promijenjen tok rijeke, područje plavljenja, otvorenje prostor djelovanju vjetra i drugim nepogodama. Hrastove sastojine prikazane su u sklopu šumskogospodarskih cjelina Zaprešića, Turopoljskog luga, Stupničkog i Obreškog luga, Šiljakovačke Dubrave i dr. Preporučujemo da se za svaki zahvat u nizinskim područjima, a posebice za izgradnju cesta, kanala i slično traže ekološka rješenja, a da se šumovitost područja (naročito uz Savu) poveća sadnjom odgovarajućih vrsta drveća (parkovi, drvoredi, zaštitne zone, vjetrobrani pojasevi). Posebno je važno dovršiti do kraja i održavati sustav kanala (Žutica, Jantak, 17a "L.S." i si.) u suradnji sa šumarima (preko Direkcije i Uprava šuma treba uključiti revirnike i upravitelje koji znaju stvarno stanje na terenu od slučaja do slučaja), kako bi se ubrzalo otjecanje vode, spriječilo zamočvarivanje i kao posljedica toga sušenje šumskih stabala u velikim grupama. Državne šume uz Savu na Županiji zagrebačkoj (uglavnom topolove sastojine) jesu: GJ Limbuš-Sava Lučko-Ježdovec Savski vrbaci Črnovščak Ukupno: Odjel/odsjek 19a,b,l 1-4 1-5 (čitava gj) 65a,b,c,d,e,f,l,2 U Gradu Zagrebu takve površine uz Savu su šumarije Zagreb GJ Limbuš-Sava odjeli 20-24 (Savska Opa ´ US = Uprava šuma 4 š.= šumarija Naziv: Drenje (KO Laduć) Stupnik Savski vrbaci Hruščica površina ha 40,05 183,09 278,08 36,10 537,32 gospodari UŠ´Zagreb: 4š. Zagreb š. Remetinec š. Velika Gorica š. Dugo Selo tovina, Prečko, Jarun, Petruševac) i šumarije Dugo Selo GJ Črnovščak odjel 64 (Ivanja Reka). Veliki je problem što se ovi predjeli ne privode nekoj namjeni, bilo za odmor i rekreaciju i slično, a s dru |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 72 <-- 72 --> PDF |
A. Tustonjić. J. Pavelić. N. Farkaš-Topolnik. T. Đuričic-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9-10, CXXII1 (I 999X469-485 ge strane eksploatira se šljunak i pijesak (na privatnim va troškove uzgoja. Dominantnu vrijednost kod ovih površinama) bez kontrole i sanacije, te se površine pretšuma imaju njihove općekorisne funkcije (regulacija i varaju u smetlišta. Eksploatacija šuma nije rentabilna, pročišćavanje vode, smanjenje jakosti vjetra, utočište uzgajanje je skup i dugotrajan posao bez pravog učinka za životinje, ekološko uporište u prostoru i drugo). glede vrijednosti drvne mase koji ni približno ne pokri REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNE ŠUME - GJ Lučko-Ježdovec: KO po katastru otpalo ha dodano 1,30 7,16 8,46 22,61 32,58 55,19 Stupnik 185,80 Blato 124,73 Ukupno: 310,53 Drvna zaliha iznosi 10045 m5 odnosno 37 mVha. Obraslo je 272,07 ha tj. 76% površine uključivo i I dobni razred i čistine za pošumljavanje. Sve se šume ove GJ tretiraju kao gospodarske. Zagrebačkoj županiji pri planimetrirano 207,11 150,15 357,26 pada 183,09 ha površine. Zbog sniženja toka podzemne vode i bitno promijenjenih stanišnih uvjeta, ova će šumsko-gospodarska osnova biti podvrgnuta temeljitoj reviziji. Gospodari šumarija Remetinec. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Savski vrbaci: KO po katastru Košnica Obrezina Sčitarjevo Strmec Bukevski Lekneno Ukupno: Drvna zaliha iznosi 4585 m3 46,83 66,24 6,04 151,67 13,82 284,60 odnosno 30 mVha. Obrasloje svega 153,41 hatj. 55% površine uključivo i I dobni razred i čistine za pošumljavanje. Sve se šume otpalo ha dodano planimetrirano 13,61 1,21 3,12 39,37 13,71 71,02 - 18,10 3,04 39,86 3,50 64,50 33,22 83,13 5,96 152,16 3,61 278,08 ove GJ tretiraju kao gospodarske. Zagrebačkoj županiji pripada čitava gospodarska jedinica. ŠUMARIJA DUGO SELO: Dugo Selo je, slično Zaprešiću i Svetoj Nedjelji, izloženo transfcrzalnom širenju grada Zagreba. Stoga predlažemo formiranje određenih prirodnih cjelina sa zaštitnim zonama i vezom između njih, kao protutežu nagloj urbanizaciji Sesvcta i Dugog Sela. Sesvete su vrlo ugroženo područje glede kvalitete zraka. Šumarija Dugo Selo gospodari sa tri gospodarske jedinice državnih šuma te privatnim šumama, od kojihje dio uređen a dio nije. Dio šuma politički-teritorijalno pripada Gradu Zagrebu, a dio Zagrebačkoj županiji. Dio šuma GJ "Zelinske šume" (grad Zagreb) i dio GJ "Duboki jarak" (grad Zagreb) pripada Parku prirode Medvednica. U Zagrebačkoj županiji zaštićena je samo park-šuma u Božjakovini (GJ "Črnovščak" odjel/odsjek 60 h,i ukupne površine 7,07 ha). Predlažemo zaštitnu zonu oko državnih šuma, afirmaciju i uređenje šuma na Martin-bregu (odvoženje smeća, uređenje trim i šetnih staza i si., detaljni plan uređenja). GJ Duboki jarak - glavnina šuma ove gospodarske jedinice pripada izletištu Martin-breg koje pretendira da postane središte seoskog turizma, izletište, odmorište i da daje druge sadržaje ovome kraju. Pejzaž je načičkan vikendicama, klijetima, vinogradima s malo voćnjaka, ima razvijenu infrastrukturu, a blizina Zagreba potencira privlačnost predjela. Stoga predlažemo da se prostornim planom zaštite i urede sljedeće ishodišne cjeline: Odjel 1 - Dugo Selo, Martin breg, Kopčevec - površina 37,89 ha, odjel 2- Duga Lazina- površine 50,32 ha, odjel 19- Lazina - površine 41,01 ha, odjel 20 - Živica, Prozorje, Kraščuna - površine 43,44 ha, (ukupno 172,66 ha), te privatne površine unutar, između i oko njih. Prostornim planom treba zaštititi prirodnu cjelinu, sačuvati povezanost različitih prirodnih biotopa (šuma, livada, potok, vinograd, klijet) te spriječiti prenamjenu privatnih i državnih šuma, livada i poljoprivrednih površina koje omogućuju međusobnu komunikaciju. Kompleks šuma treba objediniti u načinu gospodarenja, bez obzira na vlasništvo (vojska, privatne, državne šume). Odjel 22- Podgorica, Kalištra- površine 24,71 ha, odjel 23- Stančić, Solarka- površine 26,95 ha i odjel 24 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 73 <-- 73 --> PDF |
A. Tustonjić, J. Pavclić, N. Farka.š-Topolnik. T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski lisl br. 9-10. CXX1I1 (19991.469-485 Štakorovec- površine 39,58 ha su kompeksi u privattrebno predvidjeti zaštitne zone i prilaze šumi. nim šumama i vikendicama, tako da ih nije moguće sa Odjel 21- Hrebine- površina 75,57 ha nije tako izločuvati niti se njima može gospodariti izolirano od oko žen negativnim utjecajima barem za sada. liša koji ih okružuje, pa je stoga u prostornom planu po REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNE ŠUME - GJ Duboki jarak: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Sesvete 215,76 0,35 0,93 216,34 Sesvetski Kraljevec 309,39 0,02 -309,37 Sašinovec 55,66 4,27 3,71 55,10 Đurdekovec 52,30 6,46 -45,84 Vurnovec 11,92 0,64 0,58 11,86 Vugrovec 8,01 5,37 -2,64 Dugo Selo I 89,85 1,64 -88,21 Prozorje 85,08 0,83 0,20 84,45 Hrebinec 156,92 0,53 10,42 166,81 Ukupno: 984,89 20,11 15,84 980,62 Drvna zaliha iznosi 212616m3 odnosno 275 mVha. njem dijelu gotovo dodiruje Dugo Selo. Sama jedinica Županiji Zagrebačkoj pripada odjel/odsjek 1,2, 19, sastoji se od oko 25 većih i manjih kompleksa ili enkla20 do 24 ukupne površine 339,47 ha. va međusobno udaljenih 150 metara do 3 kilometra. Od toga je 333,65 ha obraslog i proizvodnog zemljiAko se uzme u obzir da su pojedini kompleksi presječešta. Sve su šume gospodarske. ni autoputom, odnosno širim kanalima (Črnec, Zelina) Gradu Zagrebu pripada daljnjih 641,15 ha, od toga onda se broj kompleksa penje čak na oko 35. Šumski 611,39 ha obraslog i proizvodnog (odjeli 3-18). kompleksi ove gospodarske jedinice su uglavnom GJ Crnovščak smještena je u nizinskom poplavokruženi poljoprivrednim površinama, koje većinom nom području rijeke Save i njezinih pritoka Črnec potopripadaju poljoprivrednim kombinatima "Božjakovika, Zeline i Lonjc, uz korita ili u neposrednoj blizini na" i "Agrokombinat" iz Dugog Sela, a manjim dijelom ovih vodenih tokova. Nalazi se dvadesetak kilometara privatnicima. Regulacijom Črnec potoka, potoka Zelizapadno od Zagreba i to na širem prostoru jugozapadno ne i rijeke Lonje, od 1984. godine nastaju velike proi jugoistočno od izlomljene linije koja u svom središmjene u međama i hidrološkim prilikama područja. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Crnovš čak: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Andrilovec 155,84 -20,29 176,14 Dugo Selo II 238,93 0,53 60,47 298,87 Hrušćica 7,15 -33,26 40,41 Ježevo 234,65 0,81 47,53 281,37 Kloštar Ivanić 3,45 --3,45 Leprovica 6,28 -127,23 133,51 Lupoglav 642,18 -66,46 708,64 Oštrina 137,02 -29,62 166,64 Prečec 539,65 0,06 5,29 544,88 Prozorje --1,67 1,67 Resnik --39,94 39,94 Rugvica 6,40 -29,87 36,27 Sesvetski Kraljevec 224,38 -3,47 227,85 Trebovec 49,43 --49,43 Ukupno: 2245,37 1,40 465,10 2709,07 Drvna zaliha iznosi 484002 m3 odnosno 276 mVha. proizvodnog zemljišta, po namjeni 2352,55 ha gospoŽupaniji Zagrebačkoj pripada 2367,30 ha obraslog i darskih šuma i 14,75 ha šuma s posebnom namjenom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 74 <-- 74 --> PDF |
A. Tuslunjić. J. Pavclić, N. Parkas-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJI- Šumarski list hr. 9 10. CXXMI (l´W9).4(i9-4X5 (7,68 ha sjemenske sastojine i 7,07 ha park šume Božjakovina). Gradu Zagrebu pripada daljnjih 268,00 ha (odjeli/odsjeci l-4a, b, c, e,l, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, odjel 64) ove gospodarske jedinice. Zagrebačka županija - GJ Crnovščak: Odjel/odsjek Površina 4d,f 5-63 65a, b, c, d, e, f, 1Ukupno: ,2 3,96 2401,01 36,10 2441,07 U Prostornom planu Zagrebačke županije i planovima nižeg reda predlažemo da se obrati pažnja na sljedeće cjeline oveGJ: 1. Odjel/odsjek 7, 8, 9, 10- Puhovo -dosta su razlomljeni odjeli državnih šuma pa preporučujemo objediniti način gospodarenja, spriječiti prenamjenu i uključiti zaštitnu zonu 50 metara od ruba šume bez izgradnje u prostorni plan. 2. Odjel/odsjek 5, 6- Kopčevski Cret predstavlja interesantan i cjeloviti kompleks uz željezničku prugu preporučujemo uključiti zaštitnu zonu 50 metara od ruba šume bez izgradnje. Privatne šume velikim dijelom nisu uređene, a Programi gospodarenja uglavnom nisu revidirani. Neuređeno je čak 4869,00 ha procijenjene površine privatnih šuma na području Sesveta, Dugog Sela II i Zeline II. Glede ugroženosti prirodnih resursa područja predlažemo povećanu brigu i skrb o njima. GJ Zelinske šume - Kamenolom na ulazu u glavninu Zelinskih šuma prilično nam otežava pristup, o čemu bi trebalo povesti računa kao i o programu njegove rekultivacije. U širem smislu GJ "Zelinske šume" smještena je u sjevernom rubnom dijelu Prigorja oko 20 km zračne linije sjeveroistočno od Zagreba. Najveći šumski kompleks, a ujedno i najkvalitetniji čine šume u odjelima 1-19,20, koji se drže u cjelini. Uz rubove šuma nalaze se sela Biškupec, V.Gora, Gornja Topličica, Kalinje i Gornje Orešje. Drugi manji kompleks čine odjeli 34-39 u neposrednoj blizini sela Kasina, Laz, Planina Donja i Planina Gornja. Potrebno je zaštititi rubne, prijelazne (kontaktne) zone Parka prirode Medvednica (grad Zagreb) i šumsku cjelinu. Ostali odjeli ove gospodarske jedinice razbacani su na velikoj površini svaki za sebe. Potrebno je osigurati cjelovitost prostora, zaštitne zone i prilaze šumi, čuvanje privatnih šuma i reviziju šumsko-gospodarskih osnova. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Zelinske šume: KO po katastru Orešje 520,26 Hrastje 225,06 Psarjevo 19,56 Helena 23,73 Blažev dol 59,02 Blaškovec 18,70 Hrnjavec 22,99 Paukovec 1,37 Radoišće 6,17 Tomaševec 12,01 Blaguša 12,47 Laktec 64,41 Planina 103,48 Kasina 115,53 Ukupno: 1204,76 Drvna zaliha iznosi 227295 m3 odnosno 185 mVha. Županiji Zagrebačkoj pripada odjel/odsjek 1-32 ukupne površine 1023,02 ha sa drvnom zalihom 184862 m3. Obrasle površine ima 1003,93 ha i sve su te šume gospodarske. Razlika se odnosi na neproduktivno otpalo dodano planimetrirano ha 3,46 6,24 523,04 0,02 2,73 227,77 1,66 -17,90 0,14 -23,59 -0,24 59,26 -19,85 38,55 4,73 0,49 18,75 --1,37 -30,20 36,37 --12,01 0,36 0,61 12,72 --64,41 5,35 -98,13 --115,53 15,72 60,36 1249,40 (dalekovod, prosjeka, svjetle pruge) i neplodno (ceste, put, zemljani radovi, kamenolom) zemljište. Gradu Zagrebu pripada daljnjih 226,38 ha, od čega je 223,25 ha obraslo i produktivno (odjeli 33-39). ŠUMARIJA NOVOSELEC: GJ Žutica je smještena u zapadnoj Posavini oko trigradova Ivanić Grad- Popovača - Sisak - Velika Gorica desetak kilometara od Zagreba u četverokutu između (Lekenik). U administrativno političkom smislu smješ |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 75 <-- 75 --> PDF |
A. Tustonjić, J. Pavelić, N. Farkaš-Topolnik, T. Đurićić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9-10, CXX111 (1999),469-485 tena je u Zagrebačkoj županiji na području općina Iva-ali nedovršena, tako daje ovaj vrijedan šumski komnić- Grad i Križ. pleks podložan propadanju. Problematika narušenosti ovih šuma u Uređajnom zapisniku GJ definiranje kao: Sume Žutice predstavljaju jedan od najugroženijih kompleksa lužnjakovih šuma zbog jakih antropogenih 1. sušenje hrasta lužnjaka i njegovo nepomlađivanje utjecaja. Zahvati kojima je čovjek djelovao na ovaj 2. sukcesije i sušenja neposredno uz crpilišta nafte i ekosustav vezani su za hidromelioraciju tijeka rijeka zemnog plina Save, Lonje i Česme, izgradnju šumskih komunikacija, 3. agresivan prodor poljskog jasena i crne johe u staeksploataciju nafte i zemnog plina, odlagališta tehnoništa hrasta lužnjaka loškog otpada i melioraciju poljoprivrednih površina u Čitava problematika može se rješavati u suradnji i okolici Žutice. Žutica je najveće nalazište nafte u Hrsufinanciranjem uzgojnih radova odnosno sanacijom vatskoj, ujedno je i retencija za visokih vodnih valova šumskog ekosustava. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Žutica: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Topolje 1962,80 16,10 82,73 2029,43 Hrastilnica 2623,67 17,09 54,33 2660,91 Sarampov 1315,37 --1315,37 Okešinec --172,57 172,57 Sirinec 73,10 --73,10 Križ --18,67 18,67 Caginjec --6,60 6,60 Ukupno: 5974,94 33,19 334,90 6276,65 Drvna zaliha iznosi 1291565 m3 odnosno 221 mVha. Postoje intencije da se čitav obrambeni sustav srednjeg Posavlja temeljito revidira i stvori zajednička kon Cijela gospodarska jedinica pripada u Zagrebačku cepcija za cijelu rijeku Savu. Traži se da novi program županiju; općine Ivanić Grad i Križ. Imamo 5834,24 ha "Sava2000" bude ekološki program (M.Schneider gospodarskih šuma (uključivo neobraslo proizvodno Jacoby&H.Er n "Park prirode Lonjsko polje"). tlo- 324,47 ha), 19,87 ha zaštitnih šuma i 32,92 ha šuma s posebnom namjenom (sjemenske sastojine). U šumarstvu bi trebalo što prije početi s djelotvornim rješenjima za spas pojedinih šumskih kompleksa GJ Veliki Jantak je u širem smislu smještena u ni nakon već utvrđene goleme štete nastale regulacijama. zini zapadne Posavine ili točnije Moslavini oko 40 km Neka od mogućih poboljšanja su čišćenje i održavanje zračne linije jugoistočno od Zagreba. Obuhvaća nizin odvodnih kanala bez njihovog proširivanja i produblji ske lužnjakovo-grabove šume u porječju Česme i Re-vanja, održavanje propusta, odvodnje, intenzivirati sačićko brdo s kitnjakovo-bukovim šumama na obroncinaciju - pošumljavanje i njegu. ma Garjevice. U spomenutom programu zaštite od poplava "Sred U sklopu prije spomenute regulacije vodnoga režima nje Posavlje" Jantak je retencija (kao i Žutica), dakle Srednjeg Posavlja regulirana je i rijeka Česma (I i II etaprostor manje učestalosti plavljenja s povratnim razdopa, dok III nije ni započeta). Izgrađeni su obrambeni nabljem od 3 do 10 godina. Problem je što odvodni kanali sipi duž toka Save, dijelom propusni kanal Odra, spojtzv. sisavci, prema našim informacijama, nisu nikad iz nica Sava-Odra, nepotpuno Lonja-Strug, većim dijelom vedeni, pa voda stoji predugo u retencijama i uzrokuje regulirani pritoci Lonje i Struga izravnanjem, proširepropadanje šume. Dodatni je problem onečišćenje voda njem i produbljenjem korita s prostranim nasipima. koje se uvode u šumu. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Veliki Jantak: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Novoselec Šušnjari 2027,82 185,43 80,06 96,74 15,79 1,05 1963,55 89,74 Okešinec 51,60 --51,60 Ukupno: 2264,85 176,80 16,84 2104,90 Drvna zaliha iznosi 410551 m3 odnosno 224 mVha. menskih objekata (odjel/odsjek 18a i 18b) što iznosi Imamo 1913,33 ha gospodarskih šuma i 53,78 ha sjeukupno 1967,11 ha. Razlika od planimetra (137,79 ha) 481 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 76 <-- 76 --> PDF |
A. Tustonjiu, J. Pavclie, N. Earkas-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10. C´XXIll (1999),469-4X5 odnosi se na neproduktivno (46,68 ha) i neplodno (91, Cretu. Znatan utjecaj na vodni režim imaju i kanali u 10 ha) tlo. gospodarskoj jedinici - potrebno održavanje i eventualna izgradnja novih kanala zbog osnovne odvodnje, GJ Cret-Varoški lug smještena je u slivu rijeke Sapri čemu ne smije doći do utjecaja na podzemne vode. ve i njezinih pritoka Lonje i Glogovnice. Od stajaćih Nadmorska visina iznosi između 100-110 metara, što voda valja napomenuti rukavac Crnec kao manje deodgovara nizinskim šumama hrasta lužnjaka, nešto ja presije, koje su veći dio godine pod vodom, posebice u senovih, johovih šuma, vrbe, topole. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Čret - Varoški lug: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Obreška 525,75 14,82 -525,75 Bešlinac 710,43 --710,43 Ukupno: 1236,18 --1236,18 Drvna zaliha iznosi 199292 m3 odnosno 181 m´/ha. kih područja i veličine dozvoljene izgradnje u okruženju šume i poljoprivrede. Prevladavaju šume hrasta luž Sve su šume gospodarske, što iznosi 1189,22 ha, njaka i kitnjaka i bukove šume. Nadmorska visina je od obrasle i produktivne površine. Razlika (46,96 ha) od 100 do 189 metara. Odjel/odsjek 11 a površine 32,65 ha planimetrirane površine odnosi se na neproduktivno priznata je sjemenska sastojina hrasta kitnjaka (šuma s (24,95 ha) i neplodno (22,01 ha). posebnom namjenom). GJ Marča - zauzima zapadne ogranke Moslavačke Šume ove gospodarske jedinice su smještene u nagore. Prostire se na području Zagrebačke i Bjelovarsko-seljenim mjestima, u neposrednoj blizini Kloštar IvaniBilogorske županije. Uglavnom je dobro arondirana, ća i Ivanić Grada koji je veliko industrijsko sjedište, pa pa predlažemo zaštitnu zonu 50 m od ruba šume bez izuz gospodarsku, ove šume imaju izražene ostale, općegradnje, obzirnost kod određivanja granica građevinskorisne funkcije. REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Marča: KO po katastru otpalo dodano planimetrirano ha Obreška 1522,11 --1522,11 Dabei 459,57 --459,57 Caginec 105,58 0,60 -104,98 Sirincc 31,36 --31,36 Sumečani 84,15 0,68 -83,47 Marča 29,87 -14,70 44,57 Ukupno: 2232,64 1,28 14,70 2246,06 Drvna zaliha iznosi 633568 m3 odnoso 293 mVha. Zagrebačka županija - GJ Marča: Gospodarskih šuma ima 2156,64 ha, zaštitnih šuma Odjel/odsjek Površina (35e, t) 9,72 ha, sjemenskih objekata (11a) 32,65 ha 1-4 266,11 (šuma s posebnom namjenom). Obraslo (2165,73 ha) i 5a 21,35 produktivno (33,28 ha) zemljište je na 2199,01 ha. Ne d5b B.B. žup.* plodno 39,35 ha i neproduktivno 7,70 ha čini 47,05 ha. d5c,l B.B.žup. Unutar Zagrebačke županije od toga se nalazi 10a, 1 24,61+0,35 odjel/odsjek 1-4, 5a, dio 5b, dio5c,(l), 10a, (1), 11, 12, ll-dl6a 290,42 13dodl6a, 16b(l-5), 17a, dl7c (1,2), 21a (1,2,3,4,5, 16b(l-5) 31,00+1,37 6),22,23,d23e,24do39. 17a 34,33 Županiji Bjelovarsko-Bilogorskoj pripada daljnjih dl 7c (1,2) B.B.žup. 520,12 ha (odjeli/odsjeci d5b,d5c, 6-9, 10b,c,dl6a, 17b, 21a (1,2,4,5,6) 37,55+1,09 d 17c, 18-20, 21 b (3), d23e) ove gospodarske jedinice. 22,23(d23e) 134,16 Unutar Zagrebačke županije nalazi se 1725,94 ha 24-39 883,60 zemljišta, od toga 1682,96 ha obraslo+proizvodno, Ukupno: 1725,94 9,72 ha zaštitnih šuma, 32,65 ha sjemenskih objekata i 1640,59 ha gospodarskih šuma. * B.B. žup. = Bjelovarskoa-Bilogorska županija |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 77 <-- 77 --> PDF |
A. Tustonjić, J. Pavelić. N. Farkaš-Topolnik. T. Đuričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, CXXII1 (1999),469-485 PRIJEDLOZI ZA RASPRAVU I ZAKLJUČKE: 1. Predlažemo zaštitu državnih šuma na način da se ne dozvoli njihovo presijecanje, prenamjena ni narušavanje šumskoga ruba. Za uvjete izgradnje 50 metara od ruba šume uvažiti smjernice Poduzeća za šume, a gdje god je to opravdano moguće, prostornim planom zabraniti izgradnju (u tekstu predložene cjeline). Riješiti status privatnih šuma. Postojeću izgradnju zadržati u datim gabaritima, kako bi bila primjerena okolišu. Ne povećavati dozvoljenu izgradnju objekata u zaštitnoj zoni šume. Ne ograđivati privatne parcele u blizini šume. 2. Spriječiti krčenje i prenamjenu državnih i privatnih šuma, čiji je omjer na Županiji zagrebačkoj 51% državnih : 48% privatnih šuma, stoje vrlo visok postotak privatnih šuma u odnosu na Republiku Hrvatsku (81% : 18%) i predstavlja otežavajuću okolnost u planiranju prostora. 3. Postojeće šumsko-gospodarske karte uključiti u zelene zone prostornoga plana u suradnji s Direkcijom JP "Hrvatske šume", uz osnivanje zaštitne zone 50 metara od ruba šume. 4. Treba izraditi programe gospodarenja odnosno obnove pojedinih spomeničkih kompleksa uz suradnju s lokalnom samoupravom. Zaštićene šume ne mogu sve biti prepuštene prirodnom razvoju niti zapuštene, nego uz produženje ophodnje (FZ) treba intenzivirati šumskouzgojne radove na manjim površinama u dugim pomladnim razdobljima uz financijsku pomoć. Predlažemo izradu detaljnih planova uređenja sa obnovom i održavanjem. 5. U šumama zaštićenim prema Zakonu o zaštiti prirode (Parkovi prirode, Park šume, Značajni krajolici i drugi objekti) treba biti obvezno stručno gospodarenje šumama. Stupanj zaštite može utjecati na način i intenzitet gospodarenja, ali osnovna šumarska načela (njega i obnova) ostaju isti. 6. Sve šume zaštićene Zakonom o zaštiti prirode prema Zakonu o šumama čl. 8 su šume s posebnom namjenom (šume unutar Parka prirode Medvednica, Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, park šume Tepec-Palačnik-Stražnik, posebni rezervat šumske vegetacije Stupnički-Obreški lug, park šu- LITERATURA Matić,S.,Prpić,B. 1997.: Program njege, obnove i održavanja te ekološke i socijalne funkcije parkšuma na području Grada Zagreba, Šum. list 5-6: 255-242. Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Matić, S.: 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ma Božjakovina). Stoga se već u propisu načina gospodarenja u šumsko-gospodarskim osnovama (GJ Bistranska gora, GJ Tepec-Palačnik-Stražnik, GJ Žumberak-Novoselska gora, GJ Kal-Javorac, GJ Limbuš-Sava, GJ Črnovščak i druge) uvažava njihova specifična namjena propisom načina i intenziteta gospodarenja. Treba znati da je gospodarenje zaštićenim objektima prirode u slučaju da se radi o šumi, samo jedan segmenat gospodarenja šumom. Tako postoje dodatno zaštićene šume, kao park šume Turopoljskog luga, Januševac, sjemenski objekti, posebno zaštićena područja unutar parkova prirode i slično a kojih nema u Zakonu o zaštiti prirode nego ih štiti Zakon o šumama. Ono stoje potrebno uraditi je - zoniranje temeljnog fenomena, koje implicite određuje način gospodarenja određenim šumskim kompleksima, glede ekološke funkcije koja se želi naglasiti. 7. Izraditi i obnoviti Programe gospodarenja privatnim šumama. Osigurati čuvanje privatnih šuma, jedinstveno i stvarno gospodarenje privatnim šumama uz pomoć stručne organizacije. Novcem se ne može vratiti posječeno stablo niti prirodna autoktona šuma na prostor gdje je ona trebala ostati a iskrčena je ili prenamijenjena. Zato je izuzetno važna evidencija i pravilno gospodarenje kojeg nema bez ažurnih trenutnih i stvarnih podataka, kontrole i upravljanja. Ne može se govoriti o čuvanju prirodnih vrijednosti, zaštiti prostora, cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta, osobito vrijednih dijelova prirode i slično, ukoliko nemamo ažurirane podatke, sustav evidencije i zaštite. Sumsko-gospodarska osnova je osnovni dokumenat prostornog uređenja šuma i šumskog zemljišta. Predlažemo privatne šume ucrtati kao zaštićene zelene zone u prostorne planove. 8. Definitivno riješiti pitanje otvorenih kopova i nedovršenih ostalih zahvata u prostor šuma (kamenolomi, šljunčare i drugo) s obaveznim prijedlozima njihove konačne rekultivacije. 9. Vodotoci, potoci i ostali vodni objekti unutar šuma gospodarskih jedinica; njihov vodni režim i održavanje trebalo bi jasno planirati. - References ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save. Šumarski fakultet Zagreb, 2. kongres ekologa Jug., knjiga 1, str. 877-895. Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Matić, S., Seletković, Z. i dr. 1979: Utvrđivanje ekološkog stupnja ugroženosti šumskih ekosistema |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 78 <-- 78 --> PDF |
A. Tustonjić, .1. Pavclić. N. Farkaš-Topolnik, I. Đuričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJI; Šumarski liši br. 9 10. CXXIII (1999).469-4X5 ostalih prostora vršnog centralnog područja i loŠGO GJ "Črnovščak" - u izradi kaliteta Brestovac. Šumarski fakultet Sveučilišta ŠGO GJ "Duboki jarak" - u izradi u Zagrebu. Zagreb. ŠGO GJ "Zelinske šume", važnost 1993-2002, god. Schneider- Jacoby M. & Ern H. 1993: Park priŠGO GJ "Žutica" - u izradi rode Lonjsko polje. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb. ŠGO GJ "Veliki Jantak", važnost 1992.-2001. god. ŠGO GJ "Limbuš-Sava", važnost 1991-2000. god. ŠGO GJ "Čret-Varoški lug", važnost 1991.-2000. god. ŠGO GJ "Bistranska gora" - u izradi ŠGO GJ "Marča", važnost 1992.-2001. god. ŠGO GJ "Žumberak- Novoselska gora", važnost Programi za gospodarenje privatnim šumama 1993-2002. god. Hrvatsko šumarsko društvo: 1998: Šume Medvednice ŠGO GJ "Kal- Javorac", važnost 1991-2000, god. jučer-danas-sutra, Zagreb. ŠGO GJ "Tepec- Palačnik- Stražnik", važnost Urbanistički zavod grada Zagreba: 1988: Prostorni plan 1995-2004. god. Medvednica, Zagreb. ŠGO GJ "Turopoljski lug", važnost 1995-2004. god. Republički zavod za zaštitu prirode: 1979: Park prirode ŠGO GJ "Šiljakovačka Dubrava II", važnost "Medvednica"-studija zaštite prirode-, Zagreb. 1994-2003. god. Zbornik radova savjetovanja: Privatne šume u HrvatŠGO GJ "Vukomeričke Gorice II", važnost skoj u ozračju Helsinške konferencije o zaštiti i 1995-2004. god. očuvanju europskih šuma, Zagreb, 1994. g. ŠGO GJ "Stupnički i Obreški lug", važnost Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1997: Gospo1990- 1999. god. darenje šumama i šumskim prostorom na poŠGO GJ "Lučko- Ježdovec", važnost 1990- 1999. god. dručju grada Zagreba i Zagrebačke županije, ŠGO GJ "Savski vrbaci", važnost 1990- 1999. god. Zagreb. SUMMARY: The paper gives an overview of the area under state forests managed by the Forest Office Zagreb. Those forests are partly located in the area of County of Zagreb. Protective and transitional zones have been proposed with the following objectives: to lossen conflicts of interest between civil eingineering and forestry, ensure access to forests, and preserve the diversity of natural resources to counterbalance an increasing urbanisation of Zagreb surroundings, industrialization, developement of communications and other prossures on undeveloped land. Certain possibilities can be found in registering, preserving and managing private forests, especially when linked to state forests or when representing larger units. The proposals for forest protection involve a ban on building forest roads, changing the purpose of forests or distributing forest edges. To satisfy building conditions 50 m away from the edge, guidelines issued by the Forest Enterprise should be followed, and where possible, building should be banned by the regional plan (the paper proposes forest units). The existing building activities should be retained within the given dimensions so that they conform to the surroundings. Building in the protected forest zone should not be allowed. Private plots in the vicinity of forests should not be fenced off Forests protected by the Nature Protection Act (Nature Parks, Park Forests, Important Landscapes and other facilities) must be managed on a professional basis. The degree of protection may affect management Methods and Intensity, but the fundamental forestry principles (tending and regeneration) remain the same. The basic phenomenon should be zoned. This implies management methods in certain forest complexes in terms of the ecological functions to be en- chanced. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 79 <-- 79 --> PDF |
unikomerc-uvoz STIHL Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |