DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 52 <-- 52 --> PDF |
S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 453-459 izvođača i znatno se razlikuje (slika 4). Dinamika nastajanja izravno ovisi o proizvodnji, odnosno preradi trupaca, ali najveće količine viška drvnog ostatka bilježe se u ljetnim mjesecima, kada je vlastita potrošnja najmanja. Iskazano upućuje da bi buduće postrojene za ekonomsko iskorištavanje trebalo imati i značajne skladišne kapacitete. Ukupna količina viška drvnog ostatka u 1998. godini iznosila je 31 175 tona. Prema dobivenim količinama viška drvnog ostatka moguće je izračunati i energetski potencijal. Iako je ri ječ o drvnom ostatku kod kojeg se mokrina i donja ogrjevnost međusobno znatno razlikuju, procjenjuje se da je u 1998. godini ukupni energetski potencijal samo iskazanog viška iznosio oko 0,33 PJ, stoje više nego dovoljno za rad mogućeg kogcneracijskog postrojenja. Dodatno treba napomenuti da znatan energetski potencijal predstavlja i šumski ostatak i prostorno drvo s područja Uprave šuma Zagreb, koji nastaju pri redovitim radovima u šumi, a čijim bi se energetskim iskorištavanjem ostvarili višestruko pozitivni učinci [2]. Slika 4. Raspodjela drvnog ostatka u tonama prema anketiranim tvrtkama Figure 4 Distribution of wood waste in interviewed wood industries in tons 4. ZAKLJUČAK - Conclusion U radu se nastojalo upozoriti na opravdanost korištenja biomase iz drvno-prerađivačkih pogona u Zagrebačkoj županiji za proizvodnju energije. Istraživanje provedeno u 40 poduzeća pokazalo je sljedeće: 35 poduzeća iskazalo je da imaju višak drvnoga ostatka, samo pet ih za sada zbrinjava sav drvni ostatak, ukupni višak drvnoga ostatka u 1988. godini iznosio je 31 175 tona, energetska vrijednost iskazanog viška drvnog ostatka u 1998. godini iznosi oko 0,33 PJ, u 2000. godini očekuje se više drvnoga ostatka, oko 23,3% nego u 1998. godini, dio drvnoga ostatka prodaje se, poklanja pučanstvu za ogrjev, stelju, odlaže na deponije ili baca. Nedvojbeno je daje glede izrazitog nedostatka primarnih energenata u Hrvatskoj potrebno s mnogo više pozornosti i sredstava nego do sada podupirati istraživanje, razvoj i korištenje šumske biomase. Veće korištenje ne znači samo smanjenje uvoza primarnih energenata, nego i smanjenje zagađivanje okoliša. Energetski potencijal šumske biomase, upućuje na potrebu da se pri planiranju razvoja energetskoga sustava u Zagrebačkoj županiji, biomasi kao izvoru energije, posveti znatno veća pozornost. |