DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 51 <-- 51 --> PDF |
S. Rispvić Domac: STANJE KORIŠTENJA 1 ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-PRKRAĐ. IND. Šumarski list br. 9 10, CXXIII (1999), 453-459 Ostvarena prerada trupaca promatrana je za 1996, 1997. i 1998. godinu, i može se Ostvarena prerada trupaca, m primjetiti porast prerade (slika 2). Porast prerade uzrokovanje djelomično povećanjem proizvodnje u pojedinim poduzećima, ali i otvaranjem novih pogona. Ipak, anketa je pokazala da je u promatranom razdoblju od 1996. do 1998. godine i zatvoren određeni broj pilana (7), pa podaci o njihovoj preradi i nastaloj količini drvnog ostatka nisu mogli biti uzeti u obzir. Općeniti je zaključak da bi s gledišta gospodarske učinkovitosti, a ponajprije razvoja i obnove Republike Hrvatske, bilo puno bolje da su neki od novopodignutih pogona izgrađeni na području na kojem se provodi sječa, budući da se najčešće radi o nerazvijenim, odnosno područjima od poSlika 2. Ukupna ostvarena prerada trupaca u anketiranim poduzećima sebne državne skrbi. Figure 2 Total of timber processed in the interviewed companies Sukladno zabilježenom porastu prerade trupaca bilježi se i porast količina drvnog ostatka, a zbog namjene istraživanja i karaktera projekta tražila se i procjena ukupnih količina ostatka u 2000. godini. Rezultati su potvrdili poznate spoznaje o znatnim količinama drvnog ostatka na području Zagrebačke županije (slika 3), pa se tako u 2000. godini očekuje čak 69 570 tona ostatka, stoje za 23,3 posto više nego u 1998. godini. Za usporedbu, količina drvnog ostatka je u 1998. godini povećana za 6,3 posto u odnosu na 1997. godinu, pa je očito da anketirane tvrtke na buduću proizvodnju gledaju vrlo optimistično. Za budućnost projekta energetskog iskorištavanja drvnog ostatka najznačajnija je bila spoznaja o sadaš njem korištenju drvnog ostatka te o eventualnom višku nakon podmirenja vlastitih potreba. Velika većina tvrtki koristi drvni ostatak u vlastitim kotlovnicama za grijanje prostorija i sušenje drva, dok jedna tvrtka koristi plin kao energent. Samo jedna tvrtka (PPS Galeković, Velika Gorica) briketira dio drvnog ostatka, dok se peletiranje ili drugi postupci obrade uopće ne primjenjuju. Dio drvnog ostatka prodaje se ili poklanja pučanstvu za ogrjev, stelju i slične namjene, a dio se dijeli vlastitim radnicima. Znatan broj tvrtki drvni ostatak odlaže na deponije, koristi ga za "zatrpavanje kanala", "rasipavanje po tlu radi stvaranja humusa" ili ga jednostavno "baca". Za većinu poduzeća zbrinjavanje drv nog ostatka predstavlja znatan problem, a za organizirani su odvoz i otkup po simboličkim, minimalnim cijenama zainteresirana čak i poduzeća koje trenutačno svu količinu viška drvnog ostatka uspijevaju prodati okolnom pučanstvu. Od 40 poduzeća 35 ih je iskazalo da imaju višak drvnog ostatka, dok samo pet zasada uspijeva zbrinuti sav drvni ostatak koji nastaje u procesu proizvodnje. Od navedena 35 poduzeća, u dva se poduzeća planira podizanje novih kotlovnica i sušara, pa će ukupna količina viška drvnog ostatka biti nešto manja. Iskazani višak drvnog ostatka kreće se od nekoliko desetaka tona kod manjih pogona do nekoliko tisuća tona (7000 - 7500 tona u DIP Slika 3. Ukupna količina drvnog ostatka u anketiranim poduzećima u tonama Figure 3 Total amount of wood waste in interviewed companies in tons Turopolju) godišnje kod većih pro |