DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 411-422 UDK 630* 114.2 + 237 (001) MELIORACIJSKI UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU AMELIORATION EFFECTS OF FOREST CULTURES ON THE KARST IN RELATION TO THE PEDOSPHERE Vlado TOPIC* SAŽETAK: U radu su prikazani melioracijski učinci pojedinih šumskih vrsta na pedosferu. Istraživanja su provedena na stalnom eksperimentalnom objektu Klačine u kulturama crnoga jasena (Eraxinus ornus L.), atlaskoga cedra (Cedrus atlantica Man.), bijeloga graba (Carpinus orientalis Mili), crnoga bora (Pinus nigra Arn.), primorskoga bora (Pinus pinaster Ait.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) koje su podignute 1958. godine. Kulture se nalaze u prugama, iste su starosti i razvijaju se u istim ekološkim uvjetima. Prva pedološka istraživanja obavljena su godinu dana prije pošumljavanja plohe (1957. godine), zatim u 19., 25. i 32. godini starosti kultura. Dobiveni su vrlo zanimljivi podaci o količini listinca i sadržaja humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod istraživanim kulturama. Najveće količine listinca registrirane su pod kulturom atlaskog cedra, a najmanji sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom crnog bora. Ključne riječi: melioracijski učinci, šumske kulture, krš, crni jasen, atlaski cedar, bijeli grab, crni bor, primorski bor, hrast medunac, pedosfera, listinac, humus, dušik, fosfor, kalij. UVOD - Introduction Melioracijski utjecaj pojedinih šumskih vrsta drveentalis Mili), crnoga bora (Pinus nigra Arn.), primorsća, pogotovo na pedosferu, vrlo je složen i predstavlja koga bora (Pinus pinaster Pat.) i hrasta medunca (Querjoš uvijek neistraženo područje šumskih melioracija. cus pubescens Willd.).Na osnovi provedenih istraživaOvim istraživanjima u svijetu pridaje se veliko značenja, ponajprije pedoloških, koja su obavljena 1957., nje, a kod nas toj problematici poklanjaju posebnu po1977., 1983. i 1990. godine, utvrdili smo promjene u zornost (Ani ć 1959,Horvat 1965,Komlenović i tlu, odnosno melioracijske učinke pojedinih šumskih Maye r 1995, Martinovi ć 1968, 1969, 1975, Ma vrsta. Jedan od kriterija za prosudbu kvalitete i razine yer 1979, Pernar, Bakšić i Spanjol 1999, To-melioracijskog učinka istraživanih vrsta, koje se ovdje i mašević 1994, Topić 1988, 1992 i dr). Međutim, prikazuju, nesumnjivo je i sadžaj humusa, dušika, fosegzaktnih dugoročnih istraživanja koja se tom problefora i kalija u tlu. matikom bave ima vrlo malo. Eksperimentalna ploha U ranijim istraživanjima na pokusnoj plohi Klačine Klačine, na kojoj se već 33 godine obavljaju dana istra (Topić 1988, 1990, 1992, 1997) analiziranje rast i živanja, pruža mogućnosti brojnih analiza rezultata ra prirast istraživanih šumskih vrsta, te količine i kemi da. U ovome radu istraživanja su provedena u kultura zam šumskog listinca pod navedenim kulturama. Ova ma crnoga jasena (Fraxinus ornus L.), atlaskoga cedra istraživanja značajna su za racionalno gospodarenje šu (Cedrus atlantica Man.), bijeloga graba (Carpinus ori mama i šumskim zemljištima, posebice na kršu. Među tim, ona su zaustavljena na pokusnoj plohi Klačine, jer * Dr. se. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju je ploha minirana u Domovinskom ratu 1992. godine. krša, Split |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 6 <-- 6 --> PDF |
V. Topic: MELIORACIJSKl UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFKRU Šumarski list br. 9-10. CXXIII (1999). 411-422 PODRUČJE I OBJEKT ISTRAŽIVANJA - Area and object of investigation Pokusna ploha Klačine nalazi se na području šumarije Sinj. Osnovana je 1956. godine i čini sastavni dio melioracijskog kompleksa Klačine, ukupne površine 40 ha. Pošumljavanje na ovoj šumsko-pokusnoj plohi izvršeno je u proljeće 1958. godine. Ploha je smještena na padinama desne obale rijeke Cetine, a najviša točka joj je 395 m. Okružena je visokim i strmim lancima Dinare i Svilaje, te nizom manjih i većih brežuljaka Cetinske udoline. Ploha je tipična za submediteransko krško područje Dalmacije i nalazi se gotovo u njegovom središnjem dijelu. Geološki, ploha je dosta homogena, a izgrađena je od krednih vapnenaca s lećama dolomita na kojima se METODE RADA Terenska pedološka istraživanja obavljena su u četiri navrata i to: 1957., 1977., 1983.1 1990. godine. Prva pedološka istraživanja obavio je Z. Gračanin 1957. godine, dakle neposredno nakon osnivanja plohe Klačine. Tada su unutar šumarske plohe, površine 6,57 ha, otvorena 3 pedološka profila. Uz opis njihove vanjske i unutarnje morfologije sabrani su i uzorci za mehaničku i kemijsku analizu. Godinu dana kasnije (1958. godine) na toj su plohi obavljena pošumljavanja navedenim šumskim vrstama. Nakon obavljena pošumljavanja na plohi, ali sada u kulturama, obavljena su nova pedološka istraživanja 1977., 1983. i 1990. godine. Tijekom travnja 1977. godine iskopana su po tri pedološka profila u svakoj pruzi naprijed navedenih šumskih kultura, osim pruge bijelog graba u kojoj su otvorena dva pedološka profila. Uzorci za laboratorijsku analizu tla uzimani su iz svakog profila, ali samo iz humusno akumulativnog horizonta (A), koji je inače najviše utjecan od šumskih kultura. Radi potpunijeg i cjelovitijeg prikaza djelovanja šumskih nasada na proučavano šumsko tlo izvršena je 1983. godine i analiza kambičnog (B)rz horizonta. U ovoj godini otvorena su po dva pedološka profila u navedenim kulturama. Profili su otvoreni neposredno uz one iz 1977. godine, ili su na istom mjestu prošireni i produbljeni. Uzorci su uzeti iz svih profila. U lipnju 1990. godine ponovo su uzeti uzorci iz istih pedoloških profila u navedenim kulturama, ali samo iz humusno akumulativnog horizonta (A). Na terenu gdje su otvore danas nalaze smeđa tla (kalcikambisol). Prema Köppenu, ovo područje spada u toplu i umjereno toplu klimatsku zonu, a prema kišnom faktoru u humidnu klimu. Tijekom vegetacijskog razdoblja padne 500 mm ili 40,5% od ukupne godišnje količine oborina. Najviše oborina ima mjesec prosinac - 163 mm, a najmanje srpanj - 63 mm. Nije rijedak slučaj da pojedini ljetni mjeseci ili uopće nemaju oborina, ili se one javljaju u neznatnim količinama. Područje u kojem leži dana ploha pripada mediteransko- montanskom pojasu listopadne vegetacije sveze bijelog i crnog graba (Ostryo - Carpinetum orientalis). - Work methods ni pedološki profili uzeti su i uzorci listinca (Ol + Of pothorizont zajedno) na površini 30 x 30 cm za potrebe određivanja količine i njezinog kemizma. U laboratoriju Zavoda za istraživanje tla Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, analizirani su uzorci tla (pH u vodi i KCl elektrometrijski, sadržaj humusa određenje 1977., 1983. i 1990. godine po Tj urinu, a 1957. godine Novak-Peliškovom modifikacijom titrimetrijske metode Walkley-Blackove, sadržaj fiziološki aktivnog fosfora i kalija određenje Al - metodom i dvostrukim laktatnim postupkom po Egner-Riehmu (1957. godine), sadržaj ukupnog dušika po Kjeldahlu, mehanički sastav tla pipet-metodom i stabilnost strukturnih agregata metodom M. Gračanina). Uzorci listinca odmah su nakon sabiranja vagani, zatim sušeni na zraku u laboratoriju, potom u sušioniku sa 105°C i ponovo vagani. Nakon što su izračunate količine listinca za svaku vrstu, određenje i sadržaj bioelemenata u njoj (dušik je određen metodom K j e 1 d a h 1 a, kalcij i magnezij AAS metodom, fosfor i kalij spaljivanjem biljnog materijala suhim postupkom, iz ekstrakta je određen fosfor spektrofotometrijski, a kalij plamen-fotometrijski. Podaci o količinama i kemizmu listinca pod istraživanim kulturama na pokusnoj plohi Klačine prikazani su u radu (Topić 1992). Regresijska i korelacijska analiza primijenjena je pri utvrđivanju utjecaja količine listinca na promjene u sadržaju humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA - Research results and discussion Rezultati istraživanja prikazani su u tablicama 1, 2, izraženom poliedričnom strukturom. Sadržaj čestica 3 i 4. Iz rezultata otvorenih pedoloških profila, odnosno gline (<0,002) u A horizontu varira od 37,1 do 68,3%, a njihovih laboratorijskih analiza, vidljivo je da su tla na u kambičnom (B)rz horizontu od 52,7 do 78,6%. Prema plohi Klačine teškog mehaničkog sastava, ali s dobro podacima Z. Gračanina (1957. godine) u momentu os |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 7 <-- 7 --> PDF |
V. Topic: MELIORACIJSKI UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski listbr. 9-10, CXXm (1999), 411-422 nivanja plohe Klačine bila je u jednom njenom dijelu gaženjem i erozijom uništena stabilnost većih agregata. Stabilni su ostali uglavnom mrvičasti ili mrvičasti do graškasti agregati. Međutim, prema analizama iz 1977. godine na plohi Klačine u A horizontu nalaze se potpuno stabilni strukturni agregati, stoje sigurno rezultat vegetacijskog utjecaja. Jasno se uočava, iz navedenih tablica, da su pH vrijednosti tala na plohi Klačine i nakon trideset tri godine ostale gotovo nepromijenjene, stoje i normalno, glede činjenice daje ploha geološki i pedološki dosta homogena. Reakcija tla u H20 varira kod svih istraživanih uzoraka, kako onih uzetih iz 1957, tako i onih iz 1990. godine, od 6,0 do 8,0 pH. Prosječna pH vrijednost u površinskom A horizontu iznosi 7,0, a u (B)rz horizontu 7,2. Analizirajući tablice 2, 3 i 4, odnosno njihove podatke dobivene 1977, 1983. i 1990. godine, vidi se da su humusno akumulativni horizonti kod svih profila veoma humusni. Količina humusa u kambičnom (B)rz horizontu znatno je niža, a prema podacima iz 1983. godine (tab. 3) srednja se vrijednost kreće od 1,53 do 2,84 %. Isto tako ova su tla bogata, pa čak i vrlo bogata, ukupnim dušikom. S dubinom se sadržaj dušika isto tako u svim profilima smanjuje. U (B)rz horizontu srednje CM CN o o O i q en "ö CN «et o i "L .J 03 OO 03 O es CN E m i ´ OO a o E «n CO CJ 03 __ o CO --H .-. o ^ co -t-> ^^ r, >ü — o E o 03 ,—i IT) -*J in "J, VO i i >n >—H © S c~~ ^o" oo" B o" in o o IT) IT) S ^H CO in © — E CN " o o r- E © i i CN rn Os id o" E VD 3 E o_ O} SO O q °V o ft´ 00 o rt Ö o N (2 o /—-1» OJ o l~~ r, e ifl o ~Sb tu sc o 03 ^ E o c i4 ft i os 3 O 03 --H "1 >o CL z C3S o OS vrijednosti variraju od 0,08 do 0,20% što opet ukazuje Gl avatl ´opert i 03 ^f rf n m u na srednju do dobru opskrbljenost dušikom i ovog hori ^J w a CO OH OJ N & zonta. Međutim, ovdje je posebno interesantno istaći > O J^ ^ H) in SO razliku u sadržaju humusa i dušika u tlu pod različitim _ CO CO >CO \0 i 1 m ft «3 "« o «"i ni X D o o o vrstama šumskog drveća, vrstama s kojima se i eksper M <]) imentiralo na plohi te utjecaju količine listinca na nji hov sadržaj. M . _ -C OJ J=, , 1 o m o ON O e t~; o^ "t o U ^ —^ OH Ö o Najveći sadržaj humusa i ukupnog dušika registri 5 o a a CA! CO a o> VO O CN V O «* OO E ^ ran je pod kulturom crnoga jasena (srednja vrijednost za humus je 6,14%, maksimalna 9,18%; srednja vrijed CN a^. ix "T U. oo r> ft ÜId ,—1 r-" —^ vo" O nost za dušik iznosila je 0,28%, maksimalna 0,44%), a 33 Gl Ü C zatim dolaze tla pod kulturom atlaskoga cedra i bijelo ga graba. Najmanje vrijednosti nalaze se u tlima pod eei — ´j-i VO o o CN cn o OS u o^ > oo o cn qTT 03 ^o" l> in kulturom crnoga bora (srednja vrijednost za humus je +2 r~ u 03 C X 3,9%, minimalna 3,09%, dušikom 0,15% odnosno 0,11%). Uz crni bor slabiji postotak humusa i dušika r-1 ´St ft IT) C3\ OK OO CN O r--o o o ** nalazi se i pod kulturom primorskoga bora. Iz tih podataka vidljivo je da su četinjače, osim atlaskoga cedra, na plohi Klačine pokazale manji intenzitet akumuliranja humusa i dušika od listača, iako produciraju znatno veću količinu listinca, stoje sigurno rezultat sporijeg transformiranja šumskog listinca, kao i E ^D" oo" vo" r-^ t~-" x´ J= n o c 03 03 in o s s CO OO 0 in 1) ft VO S nj OJ 1 IT) 1 3 o >n o o o 1 > r, Q CN oo Q a. 03 -^ O -g 03 o u co > ft N C o c N cd N N V-H "Č3 kau nple manjeg postotka dušika u njoj (To p i ć 1992). o o M O N < < E E ^ a U o3 wa o o a< N c-o 33 33 O — — =+H c« , i ej ´ö1 -2 3 q S o — CN ri d -O j-> PQ o Z Dft rfl CT) H H |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 11 <-- 11 --> PDF |
V. Topic: MELIORACIJSKI UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski list br. 9-10, CXXII1 (1999), 411-422 Tla na istraživanom objektu slabo su opskrbljena fii hrast medunac); sadržaj fosfora - od 0,017 mg/100 g ziološki aktivnim fosforom, a dobro s kalijem. U svim (crni bor) do 0,303 mg/100 g (crni jasen), a sadržaj kalija profilima otvorenim 1977, 1983. i 1990. godine, od 0,172 mg/100 g (atlaski cedar) do 1,465 mg/100 g (crpogotovo u A horizontu, sadržaj fosfora u prosjeku je ni jasen). 2,3 - 3,8 puta veći nego u profilima otvorenim 1957. godine, što je rezultat vegetacijskog utjecaja. Najviše fosfora nalazi se u tlima pod kulturom crnoga jasena, s većom količinom listinca, nešto manje pod kulturom hrasta medunca, primorskoga bora, bijeloga graba, atlaskoga cedra i crnoga bora. Nema podataka iz 1957. godine o fiziološki aktivnom kaliju, ali iz podataka pedoloških analiza iz 1977, 1983. i 1990. godine vidi se da su tla na plohi Klačine opskrbljena srednje do dobro (14,0 - 29,5 mg/100 g tla) tim bioelementom. Treba pretpostaviti da ovakve opskrbljenosti nije bilo u momentu osnivanja plohe. Maksimalna vrijednost kalija zabilježena je u humusno akumulativnom horizontu i to u njegovom površinskom dijelu, pod kulturom crnoga jasena iznosila je 29,5 mg/l 00 g tla. Na osnovi rezultata istraživanja kalija u 1983. godini (tab. 3) vidljivo je da se njegov sadržaj smanjuje po dubini profila. U kambičnotn (B)rz horizontu srednje vrijednosti variraju od 6,7 mg/100 g tla (atlaski cedar) do 13,2 mg/100 g tla (crni jasen). Provedeni regresijski račun pokazao je (si. 1, 2, 3, 4, 5, 6) da se s povećanjem jedinice šumskog listinca sadržaj humusa u tlu (A horizont) povećao od 0,115% (kod atlaskoga cedra) do 0,631% (kod crnog jasena); sadržaj dušika od 0,0048% (atlaski cedar) do 0,025% (crni jasen N Humus % % 0,48,0 - 7,0< u6,0- 5,00,2 -4,0 Vrijednosti koeficijenta korelacije (r), koji pokazuje jačinu veze ili stupanj zavisnosti dvije promjenjive, u ovim istraživanjim (si. 1, 2, 3, 4, 5, 6), kreće se u sljedećim granicama: za humus - od 0,869 (atlaski cedar) do 0,989 (hrast medunac) za dušik - od 0,873 (crni bor) do 0,977 (hrast medunac) za fosfor - od 0,783 (crni jasen) do 0,933 (bijeli grab) za kalij - od 0,808 (primorski bor) do 0,974 (crni jasen) Minimalne vrijednosti koeficijenta korelacije, na razini značajnosti od 5% a uz odgovarajući broj stupnjeva slobode, iznosi 0,707, odnosno 0,811, dok na razini značajnosti od 1 % iznosi - 0,834, odnosno 0,917 (P e t z 1974). Iz prikazanih rezultata vidi se da postoji pozitivna korelacija velike jačine između sadržaja humusa, dušika, fosfora i kalija i šumskog listinca istraživanih vrsta drveća. Značajnost koeficijenta korelacije (r), također je testirana pomoću t - testa. Na razini značajnosti od 5%, granična vrijednost "t" uz odgovarajući broj stupnjeva K20 PJOJ mg/100g mg/100g 0,1 3,0- 2,0 - 1,0o . y = 3,050 r = 0,924 i y = 0,157 r = 0,907 - Humus + 0,631 x -N + 0,025 x x P2 O5 y = 1,403 + 0,303 x r = 0,783 K2 0 y = 11,687+1,465 x r = 0,974 10 1 2 i 4 16 1 8 Listinac - Leaf litter t/ha 20,0 - 4.0 -15,0 - 3,0 r-10,0 2,0 5,0 1,0 Slika 1. Grafički prikaz regresije količine šumskog listinca na sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom crnoga jasena (Fraxinus ornus L.) Figure 1. Regression graph of quantity of leaf litter on the content of humus, nitrogen, phosphorus and pottassium in the soil under Flowering Ash (Fraxinus ornus L.) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 12 <-- 12 --> PDF |
V. Topic: MELIORACUSKl UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski list br. 9-10, CXXI1I (1999), 411-422 slobode iznosi 2,45 odnosno 2,78. Budući daje dobive- Na osnovi koeficijenta korelacije izračunat je koefina vrijednost računski znatno veća, može se zaključiti cijent determinacije (r), čije su vrijednosti različite gleda je ta korelacija statistički signifikantna, čak i većim de vrste drveća, zavisno i nezavisno promjenljive. Sudijelom visoko signifikantna na razini od 1%. deći prema vrijednostima toga koeficijenta, promjene u KO P:Os N Humus mg/l00g «ng/lOOg % % 0,4 -8,0 -20,0 - 4,0 7,0- 0,3 -6,0 --15,0 3,0 5,00,2 4,0- 10,0 2,0 0,1 3,0 - 2,0 - 0-^—.—Humus y = 3,043 + 0,115 x r = 0,869 A N P2O 2^s y = 1,722 + 0,039 x r = 0,879 . K2 0 - 5,0 1,0 1,0y = 0,132 + 0,0048 x r » 0,882 y = 13,109+ 0,172 x r = 0,868 I ~r~ 20 10 40 30 Listinac - Leaf litter t/ha Slika 2. Grafički prikaz regresije količine šumskog listinca na sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom atlaskoga cedra (Cedrus atlantica Man.) Figure 2. Regression graph of quantity of leaf litter on the content of humus, nitrogen, phosphorus and pottassium in the soil under Atlas Cedar (Cedrus atlantica Man.) K3O P2O5 N Humus mg/100g mg/100g % % 20,0 -4,0 0,4-8,0 7,0 15,0 3,0 0,3-6,0 5,0 0,2-4,0-10,0 2,0 O ——Humus p2o5 3,0 y = 3,236 + 0,352 x y = 2,444 + 0,073 x r = 0,897 r = 0,933 2,0 -4 N K20 _ 5,0 1,0 y = 0,138 +0,018 x y = 13,287 + 0,583 x r = 0,910 r = 0,965 1,0 —T J 10 Listinac - Leaf litter t/ha Slika 3. Grafički prikaz regresije količine šumskog listinca na sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom bijeloga graba (Carpinus orientalis Mili.) Figure 3. Regression graph of quantity of leaf litter on the content of humus, nitrogen, phosphorus and pottassium in the soil under Oriental Hornbeam (Carpinus orientalis Mill.) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 13 <-- 13 --> PDF |
V. Topic: MELIORACIJSKl UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski listbr. 9-10, CXX1II (1999), 411-422 sadržaju humusa objašnjavaju se sa 75,5% (za atlaski mjene u sadržaju fosfora (P205) - 61,3% (crni jasen) do cedar) do 97,8% (za hrast medunac), promjenama u ko- 87,0% (bijeli grab) i promjene u sadržaju kalija (K20) ličini šumskog listinca; promjene u sadržaju dušika (N) 0d 65,3% (primorski bor) do 93,1 % (bijeli grab), a osta - 76,2% (za crni bor) do 95,4% (hrast medunac); pro-10 (1 - r), utjecajem drugih, neistraženih čimbenika. K20 PA Humus mg/lOOg mg/100g 4 / O Humus y =1,217 + 0,514 x r = 0,989 20,0 -4,0 0,4-8,04 N y = 0,008 + 0,025 X 7,0 -r = 0,977 15,0 -3,0 03 -6,0 5,0 - 10,0 2,0 0,2-4,0 P2O5 3,0 y = 2,459 + 0,104 x r = 0,924 5,0 1,0 0,1-2,0 - K20 >´ y» 10,939+ 1,054 x r = 0,936 1,0 1^ 10 Listinac - Leaflitter t/ha Slika 4. Grafički prikaz regresije količine šumskog listinca na sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) Figure 4. Regression graph of quantity of leaf litter on the content of humus, nitrogen, phosphorus and pottassium in the soil under Oak Downy (Quercuspubescens Willd.) K20 P,Os N Humus mg/100g mg/100g % 0 . Humus y = 0,039 +0,212 x 20,0 -4,0 0,4-8,0-r = 0,961 4 N y - 0,046 + 0,0059 x 7,0 r = 0,898 X PA - 15,0 -3,0 03 -6,0-y- 1,994 +0,058 x r = 0,846 K20 5,0 y = 9,865+ 0,307 x r » 0.808 - 10,0 2,0 0,2-4,0 3,0 0,1-2,0 -5,0 -1,0 1,0 20 30 10 Listinac - Leaf litter t/ha Slika 5. Grafički prikaz regresije količine šumskog listinca na sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom primorskoga bora (Pinuspinaster Ait.) Figure 5. Regression graph of quantity of leaf litter on the content of humus, nitrogen, phosphorus and pottassium in the soil under Maritime Pine (Pinus pinaster Ait) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 14 <-- 14 --> PDF |
V. Topic: MELIORACUSKI UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski lislbr. 9-10. CXX1I1 (1999), 411-422 Prema jednadžbama regresije navedenih na slikama rizontu proučavanih zemljišta. Međutim, s obzirom na 1, 2, 3,4, 5 i 6, za istražene šumske vrste drveća, kako je relativno mali broj opservacija jednadžbe regresije ne već navedeno, promjena količine listinca za jedinicu bi se mogle koristiti za interpoliranje izvan granica u mjere odgovara promjena sadržaja humusa, dušika, kojima je obavljeno istraživanje. fosfora i kalija u tlu, tj. u humusno akumulativnom ho K20 Pj05N Humus mg/100g B>g/100g % % o Humus X PA y = 1,562 + 0,145« y = 2,247+ 0,021 x -20,0 4,0 0,4-8,0-r = 0,903 r = 0,849 A N . K20 y = 0,050 + 0,0058 x y = 7,717 +0,482 x 7,0-r - 0,873 r = 0,920 - 15,0 3,0 03 -6,0 5,0 - 10,0 2,0 0,2-4,0 3,0 5,0 1,0 0,1-2,0 1,0 . — —r~ r~ 10 20 Listinac - Leaf litter t/ha Slika 6. Grafički prikaz regresije količine šumskog listinca na sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom crnoga bora (Pinus nigra Arn.) Figure 6. Regression graph of quantity of leaf litter on the content of humus, nitrogen, phosphorus and pottassium in the soil under Black Pine (Pinus nigra Arn.) ZAKLJUČCI Na osnovi dugoročnih proučavanja i rezultata istraživanja na pokusnoj plohi Klačine o melioracijskim učincima istraživanih šumskih vrsta na pedosferu, može se zaključiti: 1. Melioracijski učinci pojedinih šumskih vrsta, u odnosu na pedosferu, vrlo su značajni i različiti. Učinci se manifestiraju kako u kemijskim, tako i fizikalnim promjenama u tlu. 2. Pod istraživanim četinjačama na plohi Klačine, u istim ekološkim uvjetima, utvrđene su veće količine listinca, a manji sadržaj, osim kod atlaskog cedra, ukupnog dušika i humusa u tlu, pogotovo njegovom humusno akumulativnom horizontu, nego pod kulturama listača, posebice crnim jasenom i bijelim grabom, stoje sigurno rezultat sporijeg transformiranja šumskog listinca (četinjaka) četinjača, kao i manjeg postotka dušika u njoj. Najmanje vrijednosti nalaze se u tlima pod kulturom crnog bora. Fiziološki aktivnog fosfora najviše sadrže tla pod kulturom crnoga jasena s većom količinom listinca, nešto ma-- Conclusions nje pod kulturom hrasta medunca, primorskoga bora, bijeloga graba i atlaskoga cedra, a najmanje pod kulturom crnoga bora. Isto se tako i kalija nalazi najviše u tlima pod kulturom crnoga jasena, a najmanje pod kulturom crnoga i primorskoga bora. 3. Provedeni regresijski račun pokazao je da se s povećanjem jedinice šumskog listinca, sadržaj humusa u tlu (A horizont) povećao od 0,115% (kod atlaskoga cedra) do 0,631 % (kod crnog jasena); sadržaj dušika od 0,0048% (atlaski cedar) do 0,025% (hrast medunac i crni jasen); sadržaj fosfora - od 0,017 mg/l 00 g (crni bor) do 0,104 mg/100 g (hrast medunac), a sadržaj kalija od 0,172 mg/100 g (atlaski cedar) do 1,465 mg/100 g (crni jasen). 4. Korelacija između sadržaja humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu ( A horizont) i šumskog listinca istraživanih vrsta drveća na plohi Klačine statistički je signifikantna, čak i većim dijelom visoko signifikantna na razini od 1%. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 15 <-- 15 --> PDF |
V. Topic: MELlORACUSKl UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KkSU U ODNOSU NA PhUOSFERU Šumarski listbr. 9-10, CXXII1 (1999), 411-422 LITERATURA - References A n i ć, M., 1959: Uzgajanje šuma, Ekologija šumskog nih zasoljavanju kod Rapca. Zemljište i biljka, drveća i šuma, Zagreb. Vol. 28, No 2: 99-106. Gračanin, M., 1950: Metodika ekoloških istraživaPernar, N., Bakšić, D., Španj ol,Ž., 1999: Neke nja tla, Priručnik za tipološko istraživanje i karti-značajke humizacije u borovim kulturama na ranje vegetacije, Zagreb. otoku Rabu, Šumarski list 3-4, str. 101-108, Zagreb. Gračanin , Z., 1957: Pedološke prilike demonstracionog objekta kod Peruče, Zagreb. Petz , B., 1974: Osnovne statističke metode, Zagreb. H or vat, A., 1965: Melioracije degradiranih šumskih Tomašević, A., 1994: Meliorativni utjecaj kulture terena, svezak I Krš, skripta pp 178, Zagreb. alepskoga bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinuspinea Endl.) na degradirano stanište hras Komlenović, N. i Mayer, B., 1995: Uspijevanje ta medunca (Querco pubescentis -Carpinetum mladih borovih kultura osnovanih na kamenjari otoka Paga. Rad., Vol. 30, Br. 1: 23-36, Šumarski orientalis H-ić, Anić 1959) u zadarskom području. Glas. šum. pokuse, 30: 223-298, Zagreb. institut, Jastrebarsko. Topić, V, 1988: Upotrebljivost nekih autohtonih i Martinović , J., 1968: Prilog poznavanju sastava otalohtonih šumskih vrsta kod pošumljavanja sub pada lišća (iglica) drveća u nekim šumskim fitomediteranskog krškog područja Dalmacije, Dok cenozama na području krša zapadne Hrvatske, Šumarski list 11-12, str. 452-464, Zagreb. torska disertacija. Topić , V., 1990: Prirast nekih vrsta četinjača na sub Martinović , J., 1969: Prilog poznavanju promjena plodnosti tla pod utjecajem šumskoga drveća, mediteranskom krškom području Dalmacije, ŠuŠumarski list 7-8,str. 242-257, Zagreb. marski list 11-12, str. 441-450, Zagreb. Topić , V., 1992: Količina i kemizam šumske prostirke Martinović , J., 1975: Energija nakupljanja bioelemenata u lišću šumskog drveća u Istri, Akademipod nekim šumskim kulturama na kršu, Šumarski list 9-10, str. 407-414, Zagreb. ja nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebno izdanje - XXIII, Odjeljenje prirodnih i mateTopić, V, 1997: Upotrebljivost autoktonih listača pri matičkih nauka, knjiga 5, Sarajevo. pošumljavanju krša, Šumarski list 7-8, str. 343 Mayer , B., 1979: Utjecaj kultura alepskoga i brucij-352, Zagreb. skoga bora na tlo primorskih kamenjara izlože SUMMARY: This paper deals with the amelioration effects of forest sorts on thepedosphere. The investigations are long lasting (33 years) and are done on the experimental object Klačine on Flowering Ash (Fraxinus ornus L.J, Atlas Cedar (Cedrus atlantica Man.), Oriental Hornbeam (Carpinus orientalis Mill.), Black Pine (Pinus nigra Am.), Maritima Pine (Pinus pinaster Ait.) and Oak Downy (Quercus pubescens Willd.) which were planted in 1958. The trees are in lines, they are of the same age and they develop in the same ecologic conditions. The first pedologic investigations were done one year before afforestation of the plot (in 1957) and later at the age of 19, 25 and 32 of the trees. Very interesting data were obtained about the quantity of leaf litter, humus, nitrogen, phosphorus and potassium in the soil under the investigated trees. The greatest quantities of leaf litter were noticed under Atlas Cedar and the smallest quantity of humus, nitrogen, phosphorus and potassium in the soil under Black Pine. These investigations are important for the rational managing of forest and forest soils, especially on karst. But the investigations stopped on the experimental plot Klačine because it was mined in the war in 1992. The plot is on the area of forestry of Sinj. It was founded in 1956 and it is a part of the amelioration complex Klačine, of the entire area of 40 ha. The afforestation of this forest experimental plot was done in the spring of 1958. It is situated on the slopes of the right bank of the river Cetina, with the highest point of 395 m. The plot is typical for the submediterranean karst part ofDalmatia and it lies nearly in its middle part. Geologically, the plot is quite homogenuous and is made of limestones with pebbles of dolomites on which are brown soils |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V. Topic: MHLIORACI.ISKJ UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski list br. 9-10, CXXH1 (1999), 411-422 nowdays. According to Koppen, this area belongs to warm and moderately warm climatic zone, and according to rain factor into humid climate. During the vegetation period 500 mm or 40,5 % of the entire year rainfall falls. The most rainfall has December, 163 mm and the least July, 63 mm. It is not seldom that some summer months either do not have any rainfall or very little. The area in which the plot lies belongs to the Mediterranean-mountain area of the deciduous vegetation o/YOstryo-carpinetum orientalis). From the data obtained on the experimental plot Klačine it can be seen that the amelioration effects of forest sorts on the pedosphere are important and different. The effects manifest in the chemical and physical changes in the soil. Under coniferous trees there are bigger quantities of leaf litter, and less content, except at Atlas Cedar, of entire nitrogen and humus in the soil, especially in its humus accumulative horizon, than under decidious trees, especially Flowering Ash and Oriental Hornbeam, what is surely the result of slower transforming of leaf litter of coniferous trees and less percentage of nitrogen in it. The least values are in soils under Black Pine. Physiologically active phosphorus contain the soils under Flowering Ash with larger quantity of leaf litter, a little less under Oak Downy, Black Pine, Oriental Hornbeam and Atlas Cedar, and the least under Black Pine. Also the potassium lies most in the soils under Flowering Ash and least under Black Pine and Maritima Pine. The regression account showed that with the increase of unit of leaf litter the humus in soil (A horizon) increased from 0,115 % (Atlas Cadar) till 0,631 % (Flowering Ash), the content of nitrogen from 0,0048 % (Atlas Cedar) till 0,025 % (Oak Downy) and (Flowering Ash) the content of phosphorus from 0,017 mg/100 g (Black Pine) till 0,104 mg/lOOg (Oak Downy) and content of potassium from 0,172 mg/100g (Atlas Cedar) till 1,465 mg/J00g (Flowering Ash). The correlation between the content of humus, nirogen, phosphorus and potassium with soil (A horizon) and leaf litter of investigated species on the Klačine plot is statistically significant, even mostly high significant on the level of1%. Key words: amelioration effects, forest cultures, karst, Flowering Ash, Atlas Cedar, Oriental Hornbeam, Black Pine, Oak Downy, pedosphere, leaf litter, humus, nitrogen, phosphorus, potassium. |