DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9 10,CXX1I1( 1999), 453-459
UDK 630* 831 + 839


STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ
DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI


USAGE AND ENERGY POTENTIAL OF BIOMASS FROM WOOD
PROCESSING INDUSTRY IN ZAGREB COUNTY


Stjepan RISOVIĆ* i Julije DOMAC**


SAŽETAK: U radu se po prvi puta iznose detaljni rezultati analize stanja
korištenja i energetskog potencijala drvnog ostatka iz drvno-prerađivačke industrije
u Zagrebačkoj županiji. Za potrebe analize izvršeno je istraživanje,
ali i ekspertna procjena kojom su obuhvaćeni gotovo svi pogoni drvno-prerađivačke
industrije na području županije. Analizirani su svi relevantni čimbenici
kao što su godišnja prerada trupaca, odnosno proizvodnja drvnih sortimenata,
količina drvnog ostatka koji nastaje, njegovo korištenje (u vlastitoj kotlovnici,
briketiranje, prodaja, odlaganje i si.) godišnje potrebe za energijom
te postojeća energetska infrastruktura (kotlovnice i/ili sušione na drvni ostatak
ili priključak na plinsku mrežu). Istraživanje je provedeno u prvoj polovici
1999. godine, a podaci o preradi trupaca i nastalom drvnom ostatku prikazani
su za 1997 i 1998. te procijenjeni za 2000. godinu. Rezultati pokazuju daje riječ
o znatnom energetskom potencijalu koji ostaje neiskorišten, ali i daje trenutno
stanje njegovog gospodarenja neodgovarajuće i zabrinjavajuće.


Ključne riječi: biomasa, drvni ostatak, energija


1. UVOD Introduction
Hrvatska ima bogatu tradiciju u preradi drva, a pilaDio
drvnog ostatka koji se ne koristi na različite se
ne i proizvodnja piljene grade pripada među prve indunačine
uklanja iz pogona uz dodatni trošak i štetan utjestrijske
kapacitete uopće. Velik broj današnjih drvno-caj na okoliš. Iskorištavanjem drvnog ostatka u kogenpreradivačkih
poduzeća ima već stoljetnu tradiciju proeracijskim
postrojenjima mogli bi se u potpunosti
izvodnje i izvoza. Unatoč velikom padu proizvodnje u pokriti troškovi električne energije. Postojeća kogenrazdoblju
od 1989. do 1993. godine, industrijska preraeracijska
postrojenja za proizvodnju električne energije
da drva po udjelu u društvenom proizvodu, broju zapoi
topline građena su šezdesetih godina i najčešće su već
slenih i doprinosu u izvozu ostaje značajan segment hrviše
godina izvan uporabe [1].
vatskog gospodarstva.


Svi gubici koji nisu pravi šumski otpad te dio kore
U drvno-prerađivačkoj industriji Hrvatske nastaju tehničkog drva, kao i onaj dio drva koji se zbog propivelike
količine različitog drvnog ostatka (Tablica 1). sanih mjernih metoda prenosi šumskim sortimentima u
Taj se ostatak trenutačno najčešće koristi samo djelopogone
drvne industrije, uključuje se u ostatak odnosno
mično i to za podmirenje osnovnih toplinskih potreba otpad pri obradi drva. Taj dio ostatka ovisi o iskorištepogona
(grijanje i tehnološke potrebe). nju pri obradi drva, načinu obrade i namjeni drva, a može
iznositi i do 70%. Većinu ostatka čine otpiljci pri uzdužnom
i poprečnom kraćenju piljenica te neuporabljivi
dijelovi piljenica zbog unutarnjih grešaka drva. Pre


*
Doc. dr. se. Stjepan Risović, Šumarski fakultet Zagreb, ma mjestu nastajanja značajno se razlikuju svojstva vaSvetošimunska
25, Zagreb
žna za energetsko iskorištavanje, odnosno ogrjevnost i


** Julije Domac, dipl. inž.. Energetski institut "Hrvoje Požar",


mokrina (tablica 2).


Ulica grada Vukovara 37, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 48     <-- 48 -->        PDF

S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASI-; IZ DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 453-459
Tablica 1. Ukupna količina drvne biomase u drvno-prerađivačkim poduzećima u Republici Hrvatskoj (podaci za
1993. do 1996., 1997. te predviđanje 2000. i 2005. godinu) [1]


Table 1 Total amount of wooden biomass in Croatian wood industry (data for period from 1993 to 1996, 1997
and estimation for 2000 and 2005) [1]


Sortiment 1993-1996 1997 2000 2005
Pilanski i furnirski trupci, m3 992 336 1 150 000 1 300 000 1 750 000
Kora, piljevina, kruti otpad, m3 446 551 517500 585 000 787 500
Za finalnu preradu, m3 451513 523 250 591500 796 250
Piljevina, blanjevina, kruti otpad, m3 225 756 261 625 295 750 398 125


Tablica 2. Prosječna ogrjevnost (Hd) i mokrina nekih vrsta drvne biomase [1]
Table 2 Average low calorific value (HJ and moisture of some types of wooden biomass [1]
Porijeklo biomase Ogrjevnost Mokrina, %
Hd, MJ/kg komadi sjecka piljevina blanjevina bruševina
Šumski ostatak 4,6-10,1 45-75
Okoravanje 7,3-10,1 45-60 45-60
Pilane 11,7 45-60 45-60
Masiva 11,7 25-32 25-32 25-32 25-32
Proizvodnja pokućstva 14,6 10-22 10-20 10-22 10-22 10-22
Proizvodnja furnira 11,3 28-36 28-36 28-36
Proizvodnja šperploča 10,9 32-40 32-40 32-40
Proizvodnja iverica 11,7 25-32 25-32 25-32 25-32 25-32
Proizvodnja drvenjače 5,5-10.1 45-70 45-70 45-70


Iskorištavanjem energetskog potencijala drvnog osma
izračunat je na temelju prikupljenih podataka za
tatka ostvaruju se brojni pozitivni učinci, kao što su po1996.
godinu (tablica 3). Za ilustraciju količine energije
većanje energetske učinkovitosti, korištenje domaćeg koja bi se mogla proizvesti promatraju se dva načina
energenta, smanjenje utjecaja na okoliš te zbrinjavanje energetskog iskorištavanja drvne biomase: proizvodnja
drvnog ostatka koji ostaje kao otpad. energije u toplinskim sustavima (u = 0.78) te u kogene


racijskim postrojenjima (ue = 0.29 i u, = 0.62).


Energetski potencijal drvne mase u Republici Hrvatskoj
koja nastaje u drvno-prerađivačkim poduzeći


Tablica 3. Raspoloživa količina i energetski potencijal drvnog ostatka iz drvno-prerađivačkih poduzeća u
1996. godini


Table 3 Available amount and energy potential of wood waste from wood industry in 1996]


Sortiment Količina
biomase,
m3
Teoretski
energetski
potencijal, PJ
Moguća
toplinska
energija, PJ
(u = 0.78)
Moguća
električna
energija, TWh
(ue =0.29)
moguća
toplinska
energija, PJ
(ut =0.62)
Kora, piljevina, kruti otpad 446 550 2,945 2,297 0,237 1 825
Finalni otpad
Prostorno drvo1
225 760
181234
1,814
1,195
1,415
0,932
0,146
0,096
1 123
0 742
Granjevina 152 721 0,669 0,522 0,054 0414
UKUPNO 1 006 265 6,623 5,166 0,533 4 104


! Pod pojmom "prostorno drvo" ovdje se smatra onaj drvni ostatak iz drvno-prerađivačkih poduzeća koji se zbog svojih karakteristika
(kvrge, trulež u sredini,...) ne može koristiti ni kao celulozno ni kao rudno drvo, a trenutačno se koristi kao ogrjevno drvo u kućanstvima.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 49     <-- 49 -->        PDF

S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-I´RERAĐ. IND, Šumarski list hi. 9 10, CXXIII (1999), 453-459
2. OBJEKTI I METODE ISTRAŽIVANJA - Objects and Methods
Opisana analiza provedena je u svrhu utvrđivanja bali bi poslužiti kao osnova za izradu studije izvodljivopostojećeg
stanja, mogućnosti i energetskog potencijala sti za projekt kogeneracijskog postrojenja (istovremena
drvnog ostatka u okolici Zagreba. Rezultati analize tre- proizvodnja električne i toplinske energije) na području


Tablica 4. Anketirana drvno-prerađivačka poduzeća u okolici Zagreba


Table 4 Interviewed wood industries in Zagreb area


Redni broj Poduzeće Adresa
1. Pilana Peranović Dugo selo, Lukarska 9c
2. KDS-Valentak Gračec, Zagrebačka 105
3. MDI-PV Vrbovec, A. Starčevića 3
4. Pilana Pukanić Vukovina, Pucekovići 44
5. Pilana Petko Velika Gorica, Bukevje 13
6. ADM - Prerada drva Vukovina, Stara cesta 1
7. Javor d.o.o. Sveta Nedjelja, Betonska cesta 2
8. Savrić d.d. Zagreb, Jukićeva 24
9. DIP Turopolje d.d. Velika Gorica, Turopoljska 4
10. Barec-parketi Dubrovčak Lijevi, Savska 16
11. Gramip Dubrava, Radnička 33
12. Svehla Nada Ogulinec, Zagrebačka 16
13. Pilana Kranjec Bedenica 14
14. Pilana Vlahović Samobor, Josipova 3
15. Drvo-prom Velika Gorica, Rakitovec 244
16. Dl Zelina Sv. Ivan Zelina, V. Nazora 64
17. Drvometalija d.o.o. Bregana, Grdanjci 1
18. Pilana Svetec Dugo selo, Ferenčakova 1
19. Davorin trgovina Sesvete - Lukarišće
20. Pilana Krašić Krašić, Krašić 66
21. Vrhovec d.o.o. Jakovlje
22. Pilana Maretić Kupinec, Kupinec 42
23. Pilana Bešinić Lonjica, Lonjica4
24. Pinea doo Kupinec, Kupinec 128
25. Bartolomej produkt Sv. Ivan Zelina, Obrež 8
26. Parkant Dugo selo, Josipa Padovana 60
27. Dušak d.o.o. Gradec, Repinec 56
28. Pilana Vučinovec Dubrava, Zgelišće 40
29. PPS Galeković Velika Gorica, Mraclin
30. Pilana Jedvaj Gornja Bistra
31. Cvitaš d.o.o. Buševec, Vinogradska bb
32. Drvofaks Dugo Selo, Zorićeva 152
33, Solidum-Zužić d.o.o. Zagreb, Petrova 60
34. Pilana Parić Donja Lomnica
35. Pilana Antunović Sesv. Kraljevac, Kobiljačka 102/1
36. Dl Novoselec Park hrvatskih mučenika, Novoselec
37. Drvopromet Zorić Samobor, Giznik 3
38. Pilana Telišman Samobor, Bobovica 44
39. Bukovinski d.o.o. Senkovec, Zanatska 1 lb
40. Bohor d.o.o. Bjelovar, Varaždinska 22
455




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 50     <-- 50 -->        PDF

S. Risović i .1, Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERCiETSKI POTENCIJAL BIOMASE I/. DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9 -10, CXXIII (1999), 453-459
Velike Gorice, kao jednog od demonstracijskih projekaZa
utvrđivanje mogućeg kapaciteta postrojenja treba
ta u sklopu Nacionalnog energetskog programa BIOEN. osim potreba za energijom i osobitosti potrošnje energiOsim
značajne koncentracije drvno-prerađivačke induje
utvrditi i ukupne količine te dinamiku nastajanja drvstrije,
dodatna prednost ovog projekta je već postojeća nog ostatka kao budućeg energenta, pa je stoga provedetoplinska
mreža u Velikoj Gorici, te sadašnje, znatno no istraživanje u drvno-prerađivačkim poduzećima u
korištenje ulja za loženje na tome području, cnergenta okolici Zagreba (tablica 4, karta 1).
čije korištenje ima znatne negativne učinke na okoliš.


POOSREDA ?*?&L


MARIJA BISTRICA


vvflr


:A ´´ ^4jf\ , 7-^ ^ --UR.CA }^.."^5.%


\ ´//.´´ I SIUaiCRt M ——»g ´-V4 Zf UNA***


~tf
I »\/ 1 i i V/t»*** TOCUCE


^?"jÄ!4b^´Ä DSLME´^ I 19


I POOS


Kr


o


JuGQ SEIO*


0
!B


!$TAL IVANIĆ.


. T^V^^-S»»«*^ afMMEUM GORICA C**""*1´


5IS/


Karta 1. Anketirana drvno-prerađivačka poduzeća u okolici Zagreba


Map 1 Interviewed wood industries in Zagreb area


Tijekom istraživanja posebna je pozornost posvećeostvarene
prerada trupaca,
na prikupljanju podataka i utvrđivanju: ukupne količine drvnog ostatka,


zainteresiranosti poduzeća za sudjelovanje u prosadašnjeg
korištenja drvnog ostatka,
jektu, viška drvnog ostatka,


kapaciteta prerade trupaca, vlastitih potreba za električnom i toplinskom energijom.
3. REZULTATI - Results
Istraživanjem su obuhvaćena sva poduzeća
u čijem proizvodnom procesu
nastaje drvni ostatak, bez obzira o kakvom
je konačnom proizvodu riječ (piljena
građa, parketi, namještaj i si.). Može
se primijetiti daje struktura anketiranih
tvrtki prema kapacitetu prerade, pri čemu
se promatra količina prerađenih trupaca
u jednoj smjeni (m78h), prilično
jednolika (slika 1), pa su tako obuhvaćene
i posve male pilane kapaciteta prerade
nekoliko mV8h, ali i veliki proizvoSlika
1. Struktura anketiranih poduzeća prema kapacitetu prerade trupaca u jednoj
đači kao što su DRVOPROM (80 mV8h) smjeni (mV8h)


Figure 1 The structure of interviewed companies by the capacity of the timber


ili DIP TUROPOLJE (70 mV8h).


processed in one shift (m!/8 hours)




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 51     <-- 51 -->        PDF

S. Rispvić Domac: STANJE KORIŠTENJA 1 ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-PRKRAĐ. IND. Šumarski list br. 9 10, CXXIII (1999), 453-459
Ostvarena prerada trupaca promatrana
je za 1996, 1997. i 1998. godinu, i može se Ostvarena prerada trupaca, m
primjetiti porast prerade (slika 2). Porast
prerade uzrokovanje djelomično povećanjem
proizvodnje u pojedinim poduzećima,
ali i otvaranjem novih pogona. Ipak,
anketa je pokazala da je u promatranom
razdoblju od 1996. do 1998. godine i zatvoren
određeni broj pilana (7), pa podaci


o njihovoj preradi i nastaloj količini drvnog
ostatka nisu mogli biti uzeti u obzir.
Općeniti je zaključak da bi s gledišta gospodarske
učinkovitosti, a ponajprije razvoja
i obnove Republike Hrvatske, bilo
puno bolje da su neki od novopodignutih
pogona izgrađeni na području na kojem se
provodi sječa, budući da se najčešće radi o
nerazvijenim, odnosno područjima od poSlika
2. Ukupna ostvarena prerada trupaca u anketiranim poduzećima
sebne državne skrbi. Figure 2 Total of timber processed in the interviewed companies


Sukladno zabilježenom porastu prerade trupaca bilježi
se i porast količina drvnog ostatka, a zbog namjene
istraživanja i karaktera projekta tražila se i procjena
ukupnih količina ostatka u 2000. godini. Rezultati su
potvrdili poznate spoznaje o znatnim količinama drvnog
ostatka na području Zagrebačke županije (slika 3),
pa se tako u 2000. godini očekuje čak 69 570 tona ostatka,
stoje za 23,3 posto više nego u 1998. godini. Za usporedbu,
količina drvnog ostatka je u 1998. godini povećana
za 6,3 posto u odnosu na 1997. godinu, pa je
očito da anketirane tvrtke na buduću proizvodnju gledaju
vrlo optimistično.


Za budućnost projekta energetskog iskorištavanja
drvnog ostatka najznačajnija je bila spoznaja o sadaš


njem korištenju drvnog ostatka te o eventualnom višku
nakon podmirenja vlastitih potreba. Velika većina tvrtki
koristi drvni ostatak u vlastitim kotlovnicama za grijanje
prostorija i sušenje drva, dok jedna tvrtka koristi
plin kao energent. Samo jedna tvrtka (PPS Galeković,
Velika Gorica) briketira dio drvnog ostatka, dok se peletiranje
ili drugi postupci obrade uopće ne primjenjuju.
Dio drvnog ostatka prodaje se ili poklanja pučanstvu
za ogrjev, stelju i slične namjene, a dio se dijeli
vlastitim radnicima. Znatan broj tvrtki drvni ostatak
odlaže na deponije, koristi ga za "zatrpavanje kanala",
"rasipavanje po tlu radi stvaranja humusa" ili ga jednostavno
"baca". Za većinu poduzeća zbrinjavanje drv


nog ostatka predstavlja znatan problem,
a za organizirani su odvoz i
otkup po simboličkim, minimalnim
cijenama zainteresirana čak i
poduzeća koje trenutačno svu količinu
viška drvnog ostatka uspijevaju
prodati okolnom pučanstvu.
Od 40 poduzeća 35 ih je iskazalo
da imaju višak drvnog ostatka, dok
samo pet zasada uspijeva zbrinuti
sav drvni ostatak koji nastaje u
procesu proizvodnje. Od navedena
35 poduzeća, u dva se poduzeća
planira podizanje novih kotlovnica
i sušara, pa će ukupna količina
viška drvnog ostatka biti nešto
manja.


Iskazani višak drvnog ostatka
kreće se od nekoliko desetaka tona
kod manjih pogona do nekoliko tisuća
tona (7000 - 7500 tona u DIP


Slika 3. Ukupna količina drvnog ostatka u anketiranim poduzećima u tonama
Figure 3 Total amount of wood waste in interviewed companies in tons Turopolju) godišnje kod većih pro




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 52     <-- 52 -->        PDF

S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 453-459
izvođača i znatno se razlikuje (slika 4). Dinamika nastajanja
izravno ovisi o proizvodnji, odnosno preradi
trupaca, ali najveće količine viška drvnog ostatka bilježe
se u ljetnim mjesecima, kada je vlastita potrošnja
najmanja. Iskazano upućuje da bi buduće postrojene za
ekonomsko iskorištavanje trebalo imati i značajne skladišne
kapacitete. Ukupna količina viška drvnog ostatka
u 1998. godini iznosila je 31 175 tona.


Prema dobivenim količinama viška drvnog ostatka
moguće je izračunati i energetski potencijal. Iako je ri


ječ o drvnom ostatku kod kojeg se mokrina i donja ogrjevnost
međusobno znatno razlikuju, procjenjuje se da
je u 1998. godini ukupni energetski potencijal samo iskazanog
viška iznosio oko 0,33 PJ, stoje više nego dovoljno
za rad mogućeg kogcneracijskog postrojenja.
Dodatno treba napomenuti da znatan energetski potencijal
predstavlja i šumski ostatak i prostorno drvo s područja
Uprave šuma Zagreb, koji nastaju pri redovitim
radovima u šumi, a čijim bi se energetskim iskorištavanjem
ostvarili višestruko pozitivni učinci [2].


Slika 4. Raspodjela drvnog ostatka u tonama prema anketiranim tvrtkama


Figure 4 Distribution of wood waste in interviewed wood industries in tons


4. ZAKLJUČAK - Conclusion
U radu se nastojalo upozoriti na opravdanost korištenja
biomase iz drvno-prerađivačkih pogona u Zagrebačkoj
županiji za proizvodnju energije.


Istraživanje provedeno u 40 poduzeća pokazalo je
sljedeće:


35 poduzeća iskazalo je da imaju višak drvnoga ostatka,


samo pet ih za sada zbrinjava sav drvni ostatak,


ukupni višak drvnoga ostatka u 1988. godini iznosio
je 31 175 tona,


energetska vrijednost iskazanog viška drvnog ostatka
u 1998. godini iznosi oko 0,33 PJ,


u 2000. godini očekuje se više drvnoga ostatka, oko
23,3% nego u 1998. godini,


dio drvnoga ostatka prodaje se, poklanja pučanstvu
za ogrjev, stelju, odlaže na deponije ili baca.
Nedvojbeno je daje glede izrazitog nedostatka primarnih
energenata u Hrvatskoj potrebno s mnogo više
pozornosti i sredstava nego do sada podupirati istraživanje,
razvoj i korištenje šumske biomase. Veće korištenje
ne znači samo smanjenje uvoza primarnih energenata,
nego i smanjenje zagađivanje okoliša.


Energetski potencijal šumske biomase, upućuje na
potrebu da se pri planiranju razvoja energetskoga sustava
u Zagrebačkoj županiji, biomasi kao izvoru energije,
posveti znatno veća pozornost.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 53     <-- 53 -->        PDF

S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9 10, (XXIII (1999), 453-459
5. LITERATURA - References
Domac, J. etal (1998): BIOEN - Program korištenja Sever, S. et al (1996): Gospodarenje šumama u Hrenergije
biomase i otpada. Prethodni rezultati i vatskoj. Razvoj i organizacija hrvatskoga enerbuduće
aktivnosti. Energetski institut "Hrvoje getskoga sektora 6. Energetski institut "Hrvoje
Požar", Zagreb, pp 179 Požar", Zagreb, pp 76


SUMMARY: The Croatian wood processing industry generates significant
quantities of different wood waste. Large arising of waste wood is being produced
in various forms; some 55% of incoming wood may not appear as
processed timber. Most often, waste wood is being re-used only partially for
covering the basic needs for heat in production (wood drying) and for heating.
Significant part of this wood waste is being discarded in a variety of ways,
which draws additional costs and impact on the environment. The exploiting
of these quantities of wood waste could fully cover the energy consumption of
wood industry processes. The existing power production units in this industry
are mostly obsolete and out of order. Exploiting of the wood waste in Croatia
could bring the number of benefits:


the increase of energy efficiency,


the use of domestic energy source and the possibility of developing the
domestic technology,


decrease of the impact on environment,
disposal of the wood waste that is otherwise regarded as trash.
This paper deals with detailed results analyze of state of the art of wood
waste usage and energy potential in the Zagreb county. The analysis was conducted
as a part of´prefectsibility study of CHP (combined heat and power)
plant project around Velika Gorica. A great advantage for project realization
is existing heat network in Velika Gorica. A successful realization could encourage
launching other similar projects ofbiomass use within wood industry
in Croatia. The most important part of the analysis was an interview, which
was carried out in almost all wood processing factories and sawmills in the
county. Analyzed were all relevant factors as annual production and capacity,
amount of generated wood waste, current usage of wood waste (own boiler
room, briquetting, selling, composting, disposal and similar), annual need for
energy (both electricity and heat) and existing infrastructure. The interview
was carried out in the first half of the year 1999, and relevant data about timber
processing and generated amount of wood waste are shown for 1997 and
1998 and estimated for the year 2000. Given results show significant, yet
unused energy potential of wood waste in Zagreb county as well as non-adequate
and serious state of its management.


Interviewed were more than 40 wood processing factories and sawmills in
the county where 31175 tons of wood waste was produced in 1998 which gives
energy potential of 0,33 PJ. Additionally, forest residues from the Zagreb
county forests represent significant energy potential.


Key words: biomass, wood waste, energy




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 54     <-- 54 -->        PDF

® GeoTcha


Prodaja geodetskih instrumenata
Prodaja fotogrametrijske opreme
Prodaja GPS-sustava
Servis
Uredska oprema,


crtaći pribor "Rotring"
Dalekozori i povećala


NIVELIRI
TEODOLITI


ZEISS


MJERNE STANICE
LASERSKI NIVELIRI


MJERNE VRPCE
MJERNI KOTAČI
LASERSKE LIBELE


HTAMAYA


PLANIMETRI


- klasični
GeoFENNEL


NIVELIRI
OPREMA


"GEOTEHA"
PRODAVAONICA I SERVIS


Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB
tel/f ax 01/3735-178, tel 3730-036