DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9 10,CXX1I1( 1999), 453-459 UDK 630* 831 + 839 STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI USAGE AND ENERGY POTENTIAL OF BIOMASS FROM WOOD PROCESSING INDUSTRY IN ZAGREB COUNTY Stjepan RISOVIĆ* i Julije DOMAC** SAŽETAK: U radu se po prvi puta iznose detaljni rezultati analize stanja korištenja i energetskog potencijala drvnog ostatka iz drvno-prerađivačke industrije u Zagrebačkoj županiji. Za potrebe analize izvršeno je istraživanje, ali i ekspertna procjena kojom su obuhvaćeni gotovo svi pogoni drvno-prerađivačke industrije na području županije. Analizirani su svi relevantni čimbenici kao što su godišnja prerada trupaca, odnosno proizvodnja drvnih sortimenata, količina drvnog ostatka koji nastaje, njegovo korištenje (u vlastitoj kotlovnici, briketiranje, prodaja, odlaganje i si.) godišnje potrebe za energijom te postojeća energetska infrastruktura (kotlovnice i/ili sušione na drvni ostatak ili priključak na plinsku mrežu). Istraživanje je provedeno u prvoj polovici 1999. godine, a podaci o preradi trupaca i nastalom drvnom ostatku prikazani su za 1997 i 1998. te procijenjeni za 2000. godinu. Rezultati pokazuju daje riječ o znatnom energetskom potencijalu koji ostaje neiskorišten, ali i daje trenutno stanje njegovog gospodarenja neodgovarajuće i zabrinjavajuće. Ključne riječi: biomasa, drvni ostatak, energija 1. UVOD Introduction Hrvatska ima bogatu tradiciju u preradi drva, a pilaDio drvnog ostatka koji se ne koristi na različite se ne i proizvodnja piljene grade pripada među prve indunačine uklanja iz pogona uz dodatni trošak i štetan utjestrijske kapacitete uopće. Velik broj današnjih drvno-caj na okoliš. Iskorištavanjem drvnog ostatka u kogenpreradivačkih poduzeća ima već stoljetnu tradiciju proeracijskim postrojenjima mogli bi se u potpunosti izvodnje i izvoza. Unatoč velikom padu proizvodnje u pokriti troškovi električne energije. Postojeća kogenrazdoblju od 1989. do 1993. godine, industrijska preraeracijska postrojenja za proizvodnju električne energije da drva po udjelu u društvenom proizvodu, broju zapoi topline građena su šezdesetih godina i najčešće su već slenih i doprinosu u izvozu ostaje značajan segment hrviše godina izvan uporabe [1]. vatskog gospodarstva. Svi gubici koji nisu pravi šumski otpad te dio kore U drvno-prerađivačkoj industriji Hrvatske nastaju tehničkog drva, kao i onaj dio drva koji se zbog propivelike količine različitog drvnog ostatka (Tablica 1). sanih mjernih metoda prenosi šumskim sortimentima u Taj se ostatak trenutačno najčešće koristi samo djelopogone drvne industrije, uključuje se u ostatak odnosno mično i to za podmirenje osnovnih toplinskih potreba otpad pri obradi drva. Taj dio ostatka ovisi o iskorištepogona (grijanje i tehnološke potrebe). nju pri obradi drva, načinu obrade i namjeni drva, a može iznositi i do 70%. Većinu ostatka čine otpiljci pri uzdužnom i poprečnom kraćenju piljenica te neuporabljivi dijelovi piljenica zbog unutarnjih grešaka drva. Pre * Doc. dr. se. Stjepan Risović, Šumarski fakultet Zagreb, ma mjestu nastajanja značajno se razlikuju svojstva vaSvetošimunska 25, Zagreb žna za energetsko iskorištavanje, odnosno ogrjevnost i ** Julije Domac, dipl. inž.. Energetski institut "Hrvoje Požar", mokrina (tablica 2). Ulica grada Vukovara 37, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 48 <-- 48 --> PDF |
S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASI-; IZ DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 453-459 Tablica 1. Ukupna količina drvne biomase u drvno-prerađivačkim poduzećima u Republici Hrvatskoj (podaci za 1993. do 1996., 1997. te predviđanje 2000. i 2005. godinu) [1] Table 1 Total amount of wooden biomass in Croatian wood industry (data for period from 1993 to 1996, 1997 and estimation for 2000 and 2005) [1] Sortiment 1993-1996 1997 2000 2005 Pilanski i furnirski trupci, m3 992 336 1 150 000 1 300 000 1 750 000 Kora, piljevina, kruti otpad, m3 446 551 517500 585 000 787 500 Za finalnu preradu, m3 451513 523 250 591500 796 250 Piljevina, blanjevina, kruti otpad, m3 225 756 261 625 295 750 398 125 Tablica 2. Prosječna ogrjevnost (Hd) i mokrina nekih vrsta drvne biomase [1] Table 2 Average low calorific value (HJ and moisture of some types of wooden biomass [1] Porijeklo biomase Ogrjevnost Mokrina, % Hd, MJ/kg komadi sjecka piljevina blanjevina bruševina Šumski ostatak 4,6-10,1 45-75 Okoravanje 7,3-10,1 45-60 45-60 Pilane 11,7 45-60 45-60 Masiva 11,7 25-32 25-32 25-32 25-32 Proizvodnja pokućstva 14,6 10-22 10-20 10-22 10-22 10-22 Proizvodnja furnira 11,3 28-36 28-36 28-36 Proizvodnja šperploča 10,9 32-40 32-40 32-40 Proizvodnja iverica 11,7 25-32 25-32 25-32 25-32 25-32 Proizvodnja drvenjače 5,5-10.1 45-70 45-70 45-70 Iskorištavanjem energetskog potencijala drvnog osma izračunat je na temelju prikupljenih podataka za tatka ostvaruju se brojni pozitivni učinci, kao što su po1996. godinu (tablica 3). Za ilustraciju količine energije većanje energetske učinkovitosti, korištenje domaćeg koja bi se mogla proizvesti promatraju se dva načina energenta, smanjenje utjecaja na okoliš te zbrinjavanje energetskog iskorištavanja drvne biomase: proizvodnja drvnog ostatka koji ostaje kao otpad. energije u toplinskim sustavima (u = 0.78) te u kogene racijskim postrojenjima (ue = 0.29 i u, = 0.62). Energetski potencijal drvne mase u Republici Hrvatskoj koja nastaje u drvno-prerađivačkim poduzeći Tablica 3. Raspoloživa količina i energetski potencijal drvnog ostatka iz drvno-prerađivačkih poduzeća u 1996. godini Table 3 Available amount and energy potential of wood waste from wood industry in 1996] Sortiment Količina biomase, m3 Teoretski energetski potencijal, PJ Moguća toplinska energija, PJ (u = 0.78) Moguća električna energija, TWh (ue =0.29) moguća toplinska energija, PJ (ut =0.62) Kora, piljevina, kruti otpad 446 550 2,945 2,297 0,237 1 825 Finalni otpad Prostorno drvo1 225 760 181234 1,814 1,195 1,415 0,932 0,146 0,096 1 123 0 742 Granjevina 152 721 0,669 0,522 0,054 0414 UKUPNO 1 006 265 6,623 5,166 0,533 4 104 ! Pod pojmom "prostorno drvo" ovdje se smatra onaj drvni ostatak iz drvno-prerađivačkih poduzeća koji se zbog svojih karakteristika (kvrge, trulež u sredini,...) ne može koristiti ni kao celulozno ni kao rudno drvo, a trenutačno se koristi kao ogrjevno drvo u kućanstvima. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 49 <-- 49 --> PDF |
S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-I´RERAĐ. IND, Šumarski list hi. 9 10, CXXIII (1999), 453-459 2. OBJEKTI I METODE ISTRAŽIVANJA - Objects and Methods Opisana analiza provedena je u svrhu utvrđivanja bali bi poslužiti kao osnova za izradu studije izvodljivopostojećeg stanja, mogućnosti i energetskog potencijala sti za projekt kogeneracijskog postrojenja (istovremena drvnog ostatka u okolici Zagreba. Rezultati analize tre- proizvodnja električne i toplinske energije) na području Tablica 4. Anketirana drvno-prerađivačka poduzeća u okolici Zagreba Table 4 Interviewed wood industries in Zagreb area Redni broj Poduzeće Adresa 1. Pilana Peranović Dugo selo, Lukarska 9c 2. KDS-Valentak Gračec, Zagrebačka 105 3. MDI-PV Vrbovec, A. Starčevića 3 4. Pilana Pukanić Vukovina, Pucekovići 44 5. Pilana Petko Velika Gorica, Bukevje 13 6. ADM - Prerada drva Vukovina, Stara cesta 1 7. Javor d.o.o. Sveta Nedjelja, Betonska cesta 2 8. Savrić d.d. Zagreb, Jukićeva 24 9. DIP Turopolje d.d. Velika Gorica, Turopoljska 4 10. Barec-parketi Dubrovčak Lijevi, Savska 16 11. Gramip Dubrava, Radnička 33 12. Svehla Nada Ogulinec, Zagrebačka 16 13. Pilana Kranjec Bedenica 14 14. Pilana Vlahović Samobor, Josipova 3 15. Drvo-prom Velika Gorica, Rakitovec 244 16. Dl Zelina Sv. Ivan Zelina, V. Nazora 64 17. Drvometalija d.o.o. Bregana, Grdanjci 1 18. Pilana Svetec Dugo selo, Ferenčakova 1 19. Davorin trgovina Sesvete - Lukarišće 20. Pilana Krašić Krašić, Krašić 66 21. Vrhovec d.o.o. Jakovlje 22. Pilana Maretić Kupinec, Kupinec 42 23. Pilana Bešinić Lonjica, Lonjica4 24. Pinea doo Kupinec, Kupinec 128 25. Bartolomej produkt Sv. Ivan Zelina, Obrež 8 26. Parkant Dugo selo, Josipa Padovana 60 27. Dušak d.o.o. Gradec, Repinec 56 28. Pilana Vučinovec Dubrava, Zgelišće 40 29. PPS Galeković Velika Gorica, Mraclin 30. Pilana Jedvaj Gornja Bistra 31. Cvitaš d.o.o. Buševec, Vinogradska bb 32. Drvofaks Dugo Selo, Zorićeva 152 33, Solidum-Zužić d.o.o. Zagreb, Petrova 60 34. Pilana Parić Donja Lomnica 35. Pilana Antunović Sesv. Kraljevac, Kobiljačka 102/1 36. Dl Novoselec Park hrvatskih mučenika, Novoselec 37. Drvopromet Zorić Samobor, Giznik 3 38. Pilana Telišman Samobor, Bobovica 44 39. Bukovinski d.o.o. Senkovec, Zanatska 1 lb 40. Bohor d.o.o. Bjelovar, Varaždinska 22 455 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 50 <-- 50 --> PDF |
S. Risović i .1, Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERCiETSKI POTENCIJAL BIOMASE I/. DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9 -10, CXXIII (1999), 453-459 Velike Gorice, kao jednog od demonstracijskih projekaZa utvrđivanje mogućeg kapaciteta postrojenja treba ta u sklopu Nacionalnog energetskog programa BIOEN. osim potreba za energijom i osobitosti potrošnje energiOsim značajne koncentracije drvno-prerađivačke induje utvrditi i ukupne količine te dinamiku nastajanja drvstrije, dodatna prednost ovog projekta je već postojeća nog ostatka kao budućeg energenta, pa je stoga provedetoplinska mreža u Velikoj Gorici, te sadašnje, znatno no istraživanje u drvno-prerađivačkim poduzećima u korištenje ulja za loženje na tome području, cnergenta okolici Zagreba (tablica 4, karta 1). čije korištenje ima znatne negativne učinke na okoliš. POOSREDA ?*?&L MARIJA BISTRICA vvflr :A ´´ ^4jf\ , 7-^ ^ --UR.CA }^.."^5.% \ ´//.´´ I SIUaiCRt M ——»g ´-V4 Zf UNA*** ~tf I »\/ 1 i i V/t»*** TOCUCE ^?"jÄ!4b^´Ä DSLME´^ I 19 I POOS Kr o JuGQ SEIO* 0 !B !$TAL IVANIĆ. . T^V^^-S»»«*^ afMMEUM GORICA C**""*1´ 5IS/ Karta 1. Anketirana drvno-prerađivačka poduzeća u okolici Zagreba Map 1 Interviewed wood industries in Zagreb area Tijekom istraživanja posebna je pozornost posvećeostvarene prerada trupaca, na prikupljanju podataka i utvrđivanju: ukupne količine drvnog ostatka, zainteresiranosti poduzeća za sudjelovanje u prosadašnjeg korištenja drvnog ostatka, jektu, viška drvnog ostatka, kapaciteta prerade trupaca, vlastitih potreba za električnom i toplinskom energijom. 3. REZULTATI - Results Istraživanjem su obuhvaćena sva poduzeća u čijem proizvodnom procesu nastaje drvni ostatak, bez obzira o kakvom je konačnom proizvodu riječ (piljena građa, parketi, namještaj i si.). Može se primijetiti daje struktura anketiranih tvrtki prema kapacitetu prerade, pri čemu se promatra količina prerađenih trupaca u jednoj smjeni (m78h), prilično jednolika (slika 1), pa su tako obuhvaćene i posve male pilane kapaciteta prerade nekoliko mV8h, ali i veliki proizvoSlika 1. Struktura anketiranih poduzeća prema kapacitetu prerade trupaca u jednoj đači kao što su DRVOPROM (80 mV8h) smjeni (mV8h) Figure 1 The structure of interviewed companies by the capacity of the timber ili DIP TUROPOLJE (70 mV8h). processed in one shift (m!/8 hours) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 51 <-- 51 --> PDF |
S. Rispvić Domac: STANJE KORIŠTENJA 1 ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-PRKRAĐ. IND. Šumarski list br. 9 10, CXXIII (1999), 453-459 Ostvarena prerada trupaca promatrana je za 1996, 1997. i 1998. godinu, i može se Ostvarena prerada trupaca, m primjetiti porast prerade (slika 2). Porast prerade uzrokovanje djelomično povećanjem proizvodnje u pojedinim poduzećima, ali i otvaranjem novih pogona. Ipak, anketa je pokazala da je u promatranom razdoblju od 1996. do 1998. godine i zatvoren određeni broj pilana (7), pa podaci o njihovoj preradi i nastaloj količini drvnog ostatka nisu mogli biti uzeti u obzir. Općeniti je zaključak da bi s gledišta gospodarske učinkovitosti, a ponajprije razvoja i obnove Republike Hrvatske, bilo puno bolje da su neki od novopodignutih pogona izgrađeni na području na kojem se provodi sječa, budući da se najčešće radi o nerazvijenim, odnosno područjima od poSlika 2. Ukupna ostvarena prerada trupaca u anketiranim poduzećima sebne državne skrbi. Figure 2 Total of timber processed in the interviewed companies Sukladno zabilježenom porastu prerade trupaca bilježi se i porast količina drvnog ostatka, a zbog namjene istraživanja i karaktera projekta tražila se i procjena ukupnih količina ostatka u 2000. godini. Rezultati su potvrdili poznate spoznaje o znatnim količinama drvnog ostatka na području Zagrebačke županije (slika 3), pa se tako u 2000. godini očekuje čak 69 570 tona ostatka, stoje za 23,3 posto više nego u 1998. godini. Za usporedbu, količina drvnog ostatka je u 1998. godini povećana za 6,3 posto u odnosu na 1997. godinu, pa je očito da anketirane tvrtke na buduću proizvodnju gledaju vrlo optimistično. Za budućnost projekta energetskog iskorištavanja drvnog ostatka najznačajnija je bila spoznaja o sadaš njem korištenju drvnog ostatka te o eventualnom višku nakon podmirenja vlastitih potreba. Velika većina tvrtki koristi drvni ostatak u vlastitim kotlovnicama za grijanje prostorija i sušenje drva, dok jedna tvrtka koristi plin kao energent. Samo jedna tvrtka (PPS Galeković, Velika Gorica) briketira dio drvnog ostatka, dok se peletiranje ili drugi postupci obrade uopće ne primjenjuju. Dio drvnog ostatka prodaje se ili poklanja pučanstvu za ogrjev, stelju i slične namjene, a dio se dijeli vlastitim radnicima. Znatan broj tvrtki drvni ostatak odlaže na deponije, koristi ga za "zatrpavanje kanala", "rasipavanje po tlu radi stvaranja humusa" ili ga jednostavno "baca". Za većinu poduzeća zbrinjavanje drv nog ostatka predstavlja znatan problem, a za organizirani su odvoz i otkup po simboličkim, minimalnim cijenama zainteresirana čak i poduzeća koje trenutačno svu količinu viška drvnog ostatka uspijevaju prodati okolnom pučanstvu. Od 40 poduzeća 35 ih je iskazalo da imaju višak drvnog ostatka, dok samo pet zasada uspijeva zbrinuti sav drvni ostatak koji nastaje u procesu proizvodnje. Od navedena 35 poduzeća, u dva se poduzeća planira podizanje novih kotlovnica i sušara, pa će ukupna količina viška drvnog ostatka biti nešto manja. Iskazani višak drvnog ostatka kreće se od nekoliko desetaka tona kod manjih pogona do nekoliko tisuća tona (7000 - 7500 tona u DIP Slika 3. Ukupna količina drvnog ostatka u anketiranim poduzećima u tonama Figure 3 Total amount of wood waste in interviewed companies in tons Turopolju) godišnje kod većih pro |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 52 <-- 52 --> PDF |
S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 453-459 izvođača i znatno se razlikuje (slika 4). Dinamika nastajanja izravno ovisi o proizvodnji, odnosno preradi trupaca, ali najveće količine viška drvnog ostatka bilježe se u ljetnim mjesecima, kada je vlastita potrošnja najmanja. Iskazano upućuje da bi buduće postrojene za ekonomsko iskorištavanje trebalo imati i značajne skladišne kapacitete. Ukupna količina viška drvnog ostatka u 1998. godini iznosila je 31 175 tona. Prema dobivenim količinama viška drvnog ostatka moguće je izračunati i energetski potencijal. Iako je ri ječ o drvnom ostatku kod kojeg se mokrina i donja ogrjevnost međusobno znatno razlikuju, procjenjuje se da je u 1998. godini ukupni energetski potencijal samo iskazanog viška iznosio oko 0,33 PJ, stoje više nego dovoljno za rad mogućeg kogcneracijskog postrojenja. Dodatno treba napomenuti da znatan energetski potencijal predstavlja i šumski ostatak i prostorno drvo s područja Uprave šuma Zagreb, koji nastaju pri redovitim radovima u šumi, a čijim bi se energetskim iskorištavanjem ostvarili višestruko pozitivni učinci [2]. Slika 4. Raspodjela drvnog ostatka u tonama prema anketiranim tvrtkama Figure 4 Distribution of wood waste in interviewed wood industries in tons 4. ZAKLJUČAK - Conclusion U radu se nastojalo upozoriti na opravdanost korištenja biomase iz drvno-prerađivačkih pogona u Zagrebačkoj županiji za proizvodnju energije. Istraživanje provedeno u 40 poduzeća pokazalo je sljedeće: 35 poduzeća iskazalo je da imaju višak drvnoga ostatka, samo pet ih za sada zbrinjava sav drvni ostatak, ukupni višak drvnoga ostatka u 1988. godini iznosio je 31 175 tona, energetska vrijednost iskazanog viška drvnog ostatka u 1998. godini iznosi oko 0,33 PJ, u 2000. godini očekuje se više drvnoga ostatka, oko 23,3% nego u 1998. godini, dio drvnoga ostatka prodaje se, poklanja pučanstvu za ogrjev, stelju, odlaže na deponije ili baca. Nedvojbeno je daje glede izrazitog nedostatka primarnih energenata u Hrvatskoj potrebno s mnogo više pozornosti i sredstava nego do sada podupirati istraživanje, razvoj i korištenje šumske biomase. Veće korištenje ne znači samo smanjenje uvoza primarnih energenata, nego i smanjenje zagađivanje okoliša. Energetski potencijal šumske biomase, upućuje na potrebu da se pri planiranju razvoja energetskoga sustava u Zagrebačkoj županiji, biomasi kao izvoru energije, posveti znatno veća pozornost. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 53 <-- 53 --> PDF |
S. Risović i J. Domac: STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO.-PRERAĐ. IND. Šumarski list br. 9 10, (XXIII (1999), 453-459 5. LITERATURA - References Domac, J. etal (1998): BIOEN - Program korištenja Sever, S. et al (1996): Gospodarenje šumama u Hrenergije biomase i otpada. Prethodni rezultati i vatskoj. Razvoj i organizacija hrvatskoga enerbuduće aktivnosti. Energetski institut "Hrvoje getskoga sektora 6. Energetski institut "Hrvoje Požar", Zagreb, pp 179 Požar", Zagreb, pp 76 SUMMARY: The Croatian wood processing industry generates significant quantities of different wood waste. Large arising of waste wood is being produced in various forms; some 55% of incoming wood may not appear as processed timber. Most often, waste wood is being re-used only partially for covering the basic needs for heat in production (wood drying) and for heating. Significant part of this wood waste is being discarded in a variety of ways, which draws additional costs and impact on the environment. The exploiting of these quantities of wood waste could fully cover the energy consumption of wood industry processes. The existing power production units in this industry are mostly obsolete and out of order. Exploiting of the wood waste in Croatia could bring the number of benefits: the increase of energy efficiency, the use of domestic energy source and the possibility of developing the domestic technology, decrease of the impact on environment, disposal of the wood waste that is otherwise regarded as trash. This paper deals with detailed results analyze of state of the art of wood waste usage and energy potential in the Zagreb county. The analysis was conducted as a part of´prefectsibility study of CHP (combined heat and power) plant project around Velika Gorica. A great advantage for project realization is existing heat network in Velika Gorica. A successful realization could encourage launching other similar projects ofbiomass use within wood industry in Croatia. The most important part of the analysis was an interview, which was carried out in almost all wood processing factories and sawmills in the county. Analyzed were all relevant factors as annual production and capacity, amount of generated wood waste, current usage of wood waste (own boiler room, briquetting, selling, composting, disposal and similar), annual need for energy (both electricity and heat) and existing infrastructure. The interview was carried out in the first half of the year 1999, and relevant data about timber processing and generated amount of wood waste are shown for 1997 and 1998 and estimated for the year 2000. Given results show significant, yet unused energy potential of wood waste in Zagreb county as well as non-adequate and serious state of its management. Interviewed were more than 40 wood processing factories and sawmills in the county where 31175 tons of wood waste was produced in 1998 which gives energy potential of 0,33 PJ. Additionally, forest residues from the Zagreb county forests represent significant energy potential. Key words: biomass, wood waste, energy |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 54 <-- 54 --> PDF |
® GeoTcha Prodaja geodetskih instrumenata Prodaja fotogrametrijske opreme Prodaja GPS-sustava Servis Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring" Dalekozori i povećala NIVELIRI TEODOLITI ZEISS MJERNE STANICE LASERSKI NIVELIRI MJERNE VRPCE MJERNI KOTAČI LASERSKE LIBELE HTAMAYA PLANIMETRI - klasični GeoFENNEL NIVELIRI OPREMA "GEOTEHA" PRODAVAONICA I SERVIS Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB tel/f ax 01/3735-178, tel 3730-036 |