DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9 10,CXX1I1( 1999), 453-459 UDK 630* 831 + 839 STANJE KORIŠTENJA I ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE IZ DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI USAGE AND ENERGY POTENTIAL OF BIOMASS FROM WOOD PROCESSING INDUSTRY IN ZAGREB COUNTY Stjepan RISOVIĆ* i Julije DOMAC** SAŽETAK: U radu se po prvi puta iznose detaljni rezultati analize stanja korištenja i energetskog potencijala drvnog ostatka iz drvno-prerađivačke industrije u Zagrebačkoj županiji. Za potrebe analize izvršeno je istraživanje, ali i ekspertna procjena kojom su obuhvaćeni gotovo svi pogoni drvno-prerađivačke industrije na području županije. Analizirani su svi relevantni čimbenici kao što su godišnja prerada trupaca, odnosno proizvodnja drvnih sortimenata, količina drvnog ostatka koji nastaje, njegovo korištenje (u vlastitoj kotlovnici, briketiranje, prodaja, odlaganje i si.) godišnje potrebe za energijom te postojeća energetska infrastruktura (kotlovnice i/ili sušione na drvni ostatak ili priključak na plinsku mrežu). Istraživanje je provedeno u prvoj polovici 1999. godine, a podaci o preradi trupaca i nastalom drvnom ostatku prikazani su za 1997 i 1998. te procijenjeni za 2000. godinu. Rezultati pokazuju daje riječ o znatnom energetskom potencijalu koji ostaje neiskorišten, ali i daje trenutno stanje njegovog gospodarenja neodgovarajuće i zabrinjavajuće. Ključne riječi: biomasa, drvni ostatak, energija 1. UVOD Introduction Hrvatska ima bogatu tradiciju u preradi drva, a pilaDio drvnog ostatka koji se ne koristi na različite se ne i proizvodnja piljene grade pripada među prve indunačine uklanja iz pogona uz dodatni trošak i štetan utjestrijske kapacitete uopće. Velik broj današnjih drvno-caj na okoliš. Iskorištavanjem drvnog ostatka u kogenpreradivačkih poduzeća ima već stoljetnu tradiciju proeracijskim postrojenjima mogli bi se u potpunosti izvodnje i izvoza. Unatoč velikom padu proizvodnje u pokriti troškovi električne energije. Postojeća kogenrazdoblju od 1989. do 1993. godine, industrijska preraeracijska postrojenja za proizvodnju električne energije da drva po udjelu u društvenom proizvodu, broju zapoi topline građena su šezdesetih godina i najčešće su već slenih i doprinosu u izvozu ostaje značajan segment hrviše godina izvan uporabe [1]. vatskog gospodarstva. Svi gubici koji nisu pravi šumski otpad te dio kore U drvno-prerađivačkoj industriji Hrvatske nastaju tehničkog drva, kao i onaj dio drva koji se zbog propivelike količine različitog drvnog ostatka (Tablica 1). sanih mjernih metoda prenosi šumskim sortimentima u Taj se ostatak trenutačno najčešće koristi samo djelopogone drvne industrije, uključuje se u ostatak odnosno mično i to za podmirenje osnovnih toplinskih potreba otpad pri obradi drva. Taj dio ostatka ovisi o iskorištepogona (grijanje i tehnološke potrebe). nju pri obradi drva, načinu obrade i namjeni drva, a može iznositi i do 70%. Većinu ostatka čine otpiljci pri uzdužnom i poprečnom kraćenju piljenica te neuporabljivi dijelovi piljenica zbog unutarnjih grešaka drva. Pre * Doc. dr. se. Stjepan Risović, Šumarski fakultet Zagreb, ma mjestu nastajanja značajno se razlikuju svojstva vaSvetošimunska 25, Zagreb žna za energetsko iskorištavanje, odnosno ogrjevnost i ** Julije Domac, dipl. inž.. Energetski institut "Hrvoje Požar", mokrina (tablica 2). Ulica grada Vukovara 37, Zagreb |