DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 42 <-- 42 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Istraživane čiste sastojine crnog bora u Hercegovini (pokusna ploha broj 4. lokalitet - Lisac, na Cvrsnici) potvrđuje također da su volumen i volumni prirast veći Munika u Hercegovini Crni bor u Hercegovini Odstupanje Istraživana sastojina crnoga bora ima prosječnu starost od 64 godine, a sastojina munike 58 godina. Volumen i volumni prirast čistih sastojina munike u odnosu na volumen i volumni prirast crnoborovih sastojina iznosi 88,4 %, odnosno 92,2%. Stvarna odstupanja približna su utvrđenom odstupanju, poglavito zato što se crnoborova sastojina nalazi na nešto boljem bonitetu staništa i u starijoj dobi od sastojine munike. Naprijed predočeni pokazatelji iskazani za crni bor i muniku odnose se na sveukupnu drvnu masu. Proizvodne mogućnosti čistih sastojina munike na planini Cvrsnici u Hercegovini razvidno su manje u odnosu na proizvodne mogućnosti čistih sastojina (šuma) munike u drugim područjima prirodnoga rasprostranjenja (areala), kao i u odnosu na proizvodne mogućnosti visokih šuma drugih vrsta drveća. Za čiste sastojine munike u Hercegovini ponajprije dolazi u obzir sustav oplodnih sječa s izrazito malim grupama i dugim pomladnim razdobljem za razliku od do sada primjenjivanog stablimičnog prebornog sustava gospodarenja u tim šumama. Moguć je i sustav gospodarenja skupinastim sječama, ali uz primjenu što manjih skupina i što dužeg pomladnog razdoblja. Stoje pomladno razdoblje duže, to je sustav gospodarenja bliži prebornom grupimičnom sustavu gospodarenja šumama. Na izrazito strmim terenima, sa stajališta veće i bolje zaštite čistih prirodnih sastojina munike u Hercegovini, pogodan je i stablimični sustav gospodarenja, koji je upitan samo glede ekonomskih razloga. S gospodarskoga stajališta iz čistih sastojina munike na Cvrsnici trebalo bi ukloniti 47,1 m5 drvne mase prosječno po hektaru, što bi za konačni cilj trebalo imati bolju kvalitetu sastojina i njihovo bolje prirodno obnavljanje. Spomenuta količina drvne mase odnosi se na volumen stabala provedene probne doznake sastojina. Ukoliko bi se iz istraživanih sastojina htjela iskoristiti drvna masa provedene probne doznake (47,1 mVha) onda bi to trebalo učiniti u nekoliko navrata s jačinom intenziteta sječa najviše do 15%. Imajući u vidu relativno mali volumen i volumni prirast i uopće usporenu dinamiku rasta i razvoja čistih sastojina munike u istraživanom području te Šumarski listbr.9 10. CXXIII (1999). 431-452 od volumena i volumnog prirasta u čistim sastojinama munike u Hercegovini. Utvrđena odstupanja iznose kako slijedi: Volumen Prirast u mVha u mVgod/ha 214 5,63 242 6,10 28 0,47 loše stanišne prilike, bilo bi potrebno najmanje 30 do 50 godina da se iz tih sastojina munike iskoristi navedena drvna masa koliko iznosi volumen stabala probne doznake. Naime, toliko godina bi trebalo trajati pomladno razdoblje sastojina kada bi se primjenjivao sustav gospodarenja skupinastim sječama i prirodno pomlađivanje sastojina, jer umjetno pomlađivanje ne dolazi u obzir glede loših stanišnih prilika. Sastojine munike u Hercegovini na temelju rezultata istraživanja bilježe srednji promjer 16,4 cm, srednju visinu 7,1 m i srednji bonitetni razred 3,4 (taksacijska granica iznosila je 5,0 cm). Srednji promjer izračunat je kao aritmetička sredina promjera stabala, a srednja visina kao aritmetička sredina visina stabala u sastojinama. Tako izračunati srednji promjeri, odnosno srednje visine, uvijek su manji od srednjih promjera, odnosno srednjih visina izračunatih pomoću temeljnica. Pored toga i niža taksacijska granica ovdje je djelomično doprinijela smanjenju srednjega promjera i srednje visine istraživanih sastojina. Muniku u čistim prirodnim sastojinama u Hercegovini na površini od 1.528 ha treba štititi i zaštititi posebnom brigom i gospodarskim mjerama, kako glede njene prirodne rijetkosti kao endemnog tercijarnog relikta, tako i glede njenih ostalih mnogostrukih funkcija. Posebice treba mnogo poraditi na proširivanju areala munike, svagdje gdje to ekološki uvjeti dozvoljavaju, a ponajprije na području visokog, hladnijeg i krševitog hercegovačkog gorja. Pored toga postojeće čiste prirodne sastojine munike treba sačuvati kao temeljni nukleus za reprodukciju i kao neponovljivi spomenik prirodne rijetkosti. Prilikom uređivanja prirodnih čistih sastojina munike ne mogu se propisati jedinstveni postupci, metode uređivanja i način obnavljanja za cijelo područje Hercegovine. Kakvi će se postupci, metode i načini koristiti, može biti predmetom nekog drugog istraživanja. - Prezentirani rezultati istraživanja trebali bi izazvati dodatni poticaj za mnoga dodatna istraživanja sastojina munike, te istodobno isprovocirati dodatnu pozornost i brigu za te šume i tu endemnu, reliktnu i rijetku vrstu drveća. |