DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 41 <-- 41 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinux heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br.9 10. CXX111 (1999). 431-452 ZAKLJUČAK - Conclusion Na temelju provedenih istraživanja o uspijevanju čistih prirodnih sastojina munike u Hercegovini može se zaključiti sljedeće: Munika je tercijarni relikt očuvan tijekom glacijacije na Balkanskom poluotoku i endemna vrsta bora, isprekidanog odnosno disjunktnog, ograničenog i malog prirodnog areala, koja uspijeva na površini od 1.528 ha na prostoru Hercegovine u čistim prirodnim sastojinama na planinskom gorju od 1.000 1.900 m nadmorske visine, s kontinentalno-planinskom klimom koju karakterizira duga zima i snijegovi te s submediteranskom klimom hladnijeg pojasa, a za svoj razvoj traži vrlo skromne uvjete, u kojima tome boru druge vrste drveća ne mogu biti konkurencija. U vrlo surovim uvjetima i škrtim proizvodnim mogućnostima tala, munika može uspijevati i prirodno se obnavljati tamo gdje nijedna druga vrsta drveća ne može uzrasti kao normalno i visoko drvo. Široka ekološka amplituda munike omogućava da istu unosimo na područje kraških gorja koja su vrlo siromašna i bezvodna i na kojima crni bor ne dolazi, posebice zato što je munika vrsta drveća s najmanjim zahtjevima u Europi i s izraženim pionirskim svojstvima. Sastojine munike čine prirodnu rijetkost šumske vegetacije s izraženom zaštitnom (ekološkom) funkcijom, pri čemu treba naglasiti hidrološku, protuerozijsku i klimatsku ulogu, društvenom (socijalnom) funkcijom, pri čemu treba naglasiti turističku, estetsku i rekreacijsku ulogu, proizvodnom (mirovinskom) funkcijom, pri čemu treba kod gospodarske kao sporedne uloge naglasiti izvanredna tehnička svojstva drva munike i na kraju pionirskom funkci jom pri čemu treba posebno još jednom naglasiti sve ono stoje karakteristično za to svojstvo munike kao vrste drveća. Čiste prirodne sastojine munike u Hercegovini nalaze se na sljedećim tlima: smeđe tlo na vapnencu (Šestiver - ploha broj 1.), crnice na vapnencu (Kraljeva kleka - ploha broj 2.), rendzina na dolomitu (Orlov kuk - ploha broj 3.), koja su neutralna do slabo alkalna Ph 6,9 do 7,8 (područje planine Čvrsnice) te pokazuju manjak fosfora. Veliki postotak slobod- Munika u Hercegovini Munika na Kosovu i u Crnoj Gori Odstupanje nih karbonata kod rendzina na dolomitu nastao je zbog velike količine sitnih skeletnih čestica. Munika je vrsta drveća sporijeg rasta i prirasta pa u dobi od 60. godina u istraživanim sastojinama srednje stablo sastojine ima drvnu masu tek od 0,15 m1. Kulminacija visinskog i debljinskog prirasta kod stabala munike u usporedbi s ostalim borovima, posebice s crnim borom koji je s munikom biološki dosta blizak, nastupa dosta kasnije, dok kulminacija volumnog prirasta kod stabala munike nastupa znatno kasnije nakon kulminacije visinskog i debljinskog prirasta. Sastojine munike u Hercegovini bilježe tečajni godišnji prirast od 2,3 do 5,6 mVha sveukupne drvne mase, a prosječni dobni prirast također sveukupne drvne mase od 2,0 do 3,7 mVha u starosti od 60 godina. Produkcija sveukupne drvne mase u sastojinama munike, također znatno kasnije kulminira, a u dobi od 60 godina produkcija u istraživanim sastojinama iznosi do 6,0 mVha godišnje. Volumen sveukupne drvne mase (sa sitnom granjevinom) varira od 127 do 214 mVha, a u prosjeku iznosi 153 mVha. Volumni godišnji tečajni prirast, iskazan također u sveukupnoj drvnoj masi, kreće se od 2,09 do 5,63 m3 po hektaru. Prosječni podaci dobiveni ovim istraživanjem za volumen u čistim prirodnim sastojinama munike u Hercegovini (Čvrsnica) (u prosjeku 153mVha sveukupne drvne mase) dobro se slažu s prosječnim podacima o volumenu za čiste prirodne sastojine munike u Hercegovini (131 mVha krupnog drveta) i Čvrsnici (124 mVha krupnog drveta), koje je dobio Ćuri ć 1967. godine iz šumskogospodarskih osnova, obzirom daje volumen krupnog drveta u čistim prirodnim sastojinama munike manji za oko 20% od sveukupne drvne mase istih. Volumen i volumni prirast prirodnih čistih sastojina munike u Hercegovini (Čvrsnica), znatno su manji od volumena odnosno volumnog prirasta prirodnih čistih sastojina munike na Kosovu i u Crnoj Gori), koje je istraživao J o v i ć 1971. Odstupanja u naprijed spomenutim taksacijskim elementima u prosječnim vrijednostima iznose kako slijedi: Volumen Volumni prirast u mVha u mVgod/ha 214 5,63 380 5,84 166 0,21 |