DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 39 <-- 39 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pimis heldreichii Christ U HERCEGOVINI zbog čega mu je omogućen brži rast i razvoj. Naime sastojina na plohi broj 3. nalazi se u početnoj fazi diferenciranja etaža i preborne strukture. Prirast drvne mase usporenje u prvim godinama života, a kasnije vrlo intenzivan. Kulminacija volumnoga prirasta još uvijek nije nastupila ni kod jednog analiziranog stabla, jer volumni prirast kulminira znatno kasnije od visinskog i debljinskog prirasta. Na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti da je najveći prosječni godišnji volumni prirast, kod analiziranoga stabala, iznosio 0,0048 m3 u razdoblju od 40 do 50. godine na plohi broj RAZVOJ I PRIRAST SASTOJINA Šumarski list br. 9-10, CXXII1( IW)). 431-452 1. (Šestiver), s tendencijom daljnjega porasta, stoje vidljivo i na grafikonu 6. Prosječni godišnji volumni prirast s tendencijom daljnjega porasta zabilježilo je i stablo na plohi 2. (Kraljeva kleka) u iznosu od 0,0050 m3 u razdoblju od 50 do 60. godine, ali mala je vjerojatnost da analizirano stablo na plohi 2. dostigne prosječni godišnji volumni prirast analiziranoga stabla na plohi 1. Stoga je velika vjerojatnost da analizirano stablo na plohi 1. u starosti od 60. godina ima veći prosječni godišnji volumni prirast od 0,0050 m\ koji je imalo analizirano stablo na plohi 2. u toj starosti. Development and growth of forest Razvoj i prirast sastojina u visinu - Development and growth of forest in high Na temelju izmjerenih visina stabala na svim pokusmalo razlikuju. Razlog tomu je što su sve istraživane nim plohama, te konstruiranih visinskih krivulja za pojedine pokusne plohe, predočenih na grafikonu broj 7., može se govoriti o razvoju i prirastu sastojina u visinu. Iz pokazatelja na spomenutom grafikonu razvidno je da se visinska krivulja najmlađe sastojine pomaknula nešto niže u odnosu na starije sastojine, i da se visinske krivulje sastojina na svim pokusnim plohama općenito 10 15 ZO 25 30 35 40 45 50 55 60 d(cr Grafikon 7. Visinske krivulje sastojina sastojine ipak približno istog bonitetnog razreda i što su stabla u najmlađoj sastojini podjednake visine i starosne dobi kojima tek predstoji diferenciranje u etaže te diferenciranje preborne strukture. Sastojina na plohi broj 1. (Šestiver) ima najveću visinsku krivulju na kojoj je tlo upravo najdublje i najproduktivnije. ld(cm) 0.5 0.4 0.3 O.Z 0.1 - ^ßgipsp? s^A^/ 0,0 20 30 40 ./J 138 god.l ^7.1 2 16 2 god.l 50 60 70 d(cr Grafikon 8. Debljinski prirast sastojina na plohama Razvoj i prirast sastojina u debljinu Development and growth of forest in corpulence Razvoj i prirast srednjeg stabla sastojine u debljinu promatrao sam na temelju dvije izmjere. Pokazatelji koji su predočeni u tablici 2. ukazuju na sljedeće: sastojine na plohama 1. i 2. najbolje su se razvijale, a u njima su utvrđene i najveće distribucije debljina stabala kao i razvoj u debljinu pojedinih stabala u sastojinama; sastojina na plohi broj 3. najslabije se razvijala, najmlađa je od svih istraživanih sastojina, ima najveći obrast od svih istraživanih sastojina te je stoga i najgušća, a u Razvoj i prirast drvne mase sastojina - Na temelju pokazatelja dviju inventarizacija može se govoriti o razvoju i prirastu drvne mase sastojina. Pokazatelji spomenutih inventarizacija prikazani su u dobi od 38 godina imala je promjer srednjeg stabla od 12,5 cm; najveći prosječni periodički godišnji debljinski prirast srednjeg stabla, prema pokazateljima predočenim u tablici 2., je na plohi broj 1. (Šestiver) i iznosi 0,14 cm, a za razdoblje od 15 godina promjer srednjeg stabla porastao je od 16,6 cm na 18,7 cm i na plohi broj 1. prosječni dobni prirast srednjeg stabla u debljinu je najveći i iznosi 2,1 cm. Development and growth of wood mass tablicama 3. i 4. Godišnji volumni prirasti sastojina na pojedinim plohama prikazanje u tablici 15. |