DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 35 <-- 35 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10. CXXIII (1W9), 43 1-452 Mišljenja sam da nije potrebno posebice dokazivati mlatka, istraživane sastojine munike mogu uspješno da se sa ovolikim, iako prosječnim brojem biljaka po- prirodno obnavljati. Broj stabala sastojine Broj stabala po hektaru u istraživanim sastojinama varira u podosta širokom intervalu i to od 785 do 2.060 komada. Prosječan broj stabala munike po hektaru, za sve istraživane sastojine iznosi 1.377 komada. Broj sta Tablica 9. Debljinska struktura stabala sastojina naziv broj debljinski Number of trees bala po hektaru iznad taksacijske granice od 5 cm za istraživane sastojine prikazanje u tablici 9. U sadržaj tablice nisu uračunata stabla listača i planinskoga bora, odnosno krivulja (ploha broj 3.) koja sam našao na po stupanj (cm) stabala pokusne pokusne 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 ukupno po plohe plohe broj stabala % hektaru Šestiver 1 34,1 20,3 11,0 8,4 6,4 Kraljevska kleka 2 36,1 17,8 12,6 7,3 7,3 Orlov kuk 3 42,2 29,3 18,6 7,9 1,4 Ukupno 37,5 22,5 14,1 7,8 5,0 kusnim plohama u sastojinama munike. Broj ovih stabala u prosjeku iznosi 58 komada po hekatru. Na temelju rezultata istraživanja prikazanih u spomenutoj tablici razvidna je "kosa" debljinska struktura stabala na svim pokusnim plohama. Naime, najveći je relativni udio stabala u prvom debljinskom stupnju (sredine 7,5 cm). Međutim, ako uz prethodno imamo u vidu da je broj stabalaca neposredno ispod taksacijske granice (stabalca prsnog promjera 0 do 5 cm), daleko veći od broja stabala u prvom (i u drugom) debljinskom stupnju, s izuzetkom na plohi broj 3., tada se s još većom sigurnošću može zaključiti da je raspodjela stabala po ] Debljinska struktura a RPLOH1 I 900 Debljinska struktura stabala a PPLOHI 2 \ \ \ Debljinska struktura stabala a P.PLOHI U 800 sve pokusne plohe 700 600 \ 500 \ \ \ 400 \ V \ 300 2 V\\ \\ \ 200 ´ x 10 0 ^ ^-:----:^ N *> — +-;--^:^T-. DI.30 IO 20 30 40 50 60 /0 Grafikon 3. Debljinska struktura stabala u sastojinama munike 5,6 6,2 4,4 2,6 0,9 0,1 100,0 1.287 7,4 0,5 4,5 8,2 - 4,8 2,8 - 2,4 0,5 0,1 1,1 - 0,3 - - 100,0 100,0 100,0 785 2.060 1.377 debljinskim stupnjevima "kosa". Pored toga, na nekim pokusnim plohama (pokusne plohe 1. i 2.) uočava se blaga tendencija formiranja tzv. druge kulminacije stabala u višem debljinskom stupnju (37,5 cm). Međutim, taje kulminacija blago izražena, a do toga je u istraživanim sastojinama (odjeli 22 i 23) došlo zato što se u njima već dogodio proces neposrednog međusobnog visinskog raslojavanja stabala, odnosno došlo je do formiranja dviju etaža. Nakon dobivenih rezultata zapitao sam se da li je "kosa" debljinska struktura stabala u istraživanim sastojinama munike logična prirodna pojava. Mišljenja sam daje "kosa" debljinska struktura stabala munike, zbog toga što treba uzeti u obzir činjenicu da su istraživane sastojine po površini relativno velike (površina najmanjeg odjela iznosi 24, a najvećeg 91 ha), ipak logična prirodna pojava. Na grafikonu 3. prikazana je debljinska struktura stabala munike za sve pokusne plohe pojedinačno, te debljinska struktura stabala munike u prosjeku za sve istraživane sastojine zajedno. Broj stabala pojedinih uzgojno-tehničkih kvalitetnih klasa, u prosjeku za sve istraživane sastojine zajedno, prikazanje u tablici 10. Iz rezultata prikazanih u prethodnoj tablici može se zaključiti da nešto malo više od jedne trećine od ukupnoga broja stabala u istraživanim sastojinama munike dolazi u III kvalitetnoj klasi, u koju spadaju ona stabla koja sa stajališta proizvodnje kvalitetnoga drva, ne bi se ni trebala nalaziti u šumi. Stoga je kvaliteta stabala u sastojinama munike, uzevši u širokom prosjeku, nešto lošija. Naime, razlog tomu leži u dosta nepovoljnim stanišnim uvjetima, kao što su posebice velike nadmorske visine, gdje su stabla relativno niža, malodrvnija i jako granata. |