DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 30 <-- 30 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Firnis heldreichü Christ U HERCEGOVINI kazuju. Crnice na vapnencu, osim toga, sadrže velik po) stotak slobodnih karbonata zbog obilja sitnih skeletnihličestica. Spomenuta tla dobro su opskrbljena s K2Os, 5, slabo opskrbljena s P205 i dosta su do jako humoznai. .. Smeđa tla na vapnencu zastupljena su na plohi 1. (Sess- -tiver) i predstavljena profilom Šestiver 1. Površinskiahorizonti tih tala slični su naprijed opisanim plitkim tliima na odgovarajućim plohama, ali s manje humusa-do)- - Šumarski listhr.9 10, CXXI1I (1999). 43 1-452 sta humozno, ne uzevši u obzir posebno izdvojeni podhorizont A0A, profila Šestiver I. Dublji horizonti spomenutih tala su lake gline, dobro utemeljene graškastomrvičaste strukture. Reakcija tala je slabo kisela, slobodnih karbonata nema, a odnos C:N je povoljan, kao i kod većine takvih tala. Ta tla su aktivnim hranivima, kao rendzine i crnice, dobro opskrbljena fiziološki aktivnim kalijem, dok su slabo opskrbljena fosforom. Biološka svojstva -Biological characteristic Munika je jednodomna, anemofilna, heliofilna, kalcifilna vrsta drveća, ali istodobno se može razvijati na aaterenima sa silikatnim supstratom na sekundarnim staništima u području dodira vapnenaste i silikatnc matične podloge, cvjeta u svibnju i lipnju, ovisno o nadmorskoj visini, razmnožava se sjemenom i najčešće nasta- Reproduktivnost Munika se prirodno razmnožava samo sjemenomi. .. Umjetni način razmnožavanja, osim sjetvom sjemenai, ,, do sada gotovo i nije poznat i primjenjivan. Vegetativnli iinačin razmnožavanja, osim nekih pojedinačnih pokušaja, nije se ostvario. Vegetativno razmnožavanje kod ddmunike imalo bi veliko značenje uopće, pa bi njegova aarealizacija bila posebice važna. Time bi uvelike bio olak- Adaptivnost Od izuzetne je važnosti svojstvo svake vrste drvećai, ,, pa tako i munike da se može prilagoditi na određene eeuvjete života i rasta. Munika je u Hercegovini prirodno oopridošla u isprekidanom arealu kao tercijarni relikt i eni- -demna vrsta drveća. Unošenje u kulture do sada nema aaveće razmjere. Međutim, u određenim ekološkim prilikama koje vladaju u području Submediterana i visokih hhplanina, munika je našla svoje mjesto prilagodivši se i na aatla razvijena na vapnencu i dolomitu (primarna staništa) )) i na sušniju klimu (manje zračne vlage i oborina) naseljavajući najčešće strme kamenite i stjenovite terene eesubalpinskog pojasa, u čemu nema konkurencije. Pored ddtoga munika je našla svoje mjesto na serpentinskoj i silikatnoj podlozi s nešto povoljnijom klimom (sekundarna aastaništa) u zoni dodira sa vapnenastim i dolomitnim supstratom. Munika ima široku amplitudu u odnosu na temperaturu, jer podnosi niske zimske, ali i visoke ljetne eetemperature. Vrlo je skromna u odnosu na tlo i vlagu u uunjemu. Prirodno uspijeva obično na prisojnim stranamai, ,, gdje je najčešće tlo nerazvijeno, gdje matična stijena aa METODA RADA - Pri istraživanju uspijevanja i proizvodnih mogućnosti šuma munike u Hercegovini odlučio sam se za primjenu kontrolne metode mjerenja pri utvrđivanju prirasta i produkcije. njuje strme, kamenite i stjenovite terene subalpinskog pojasa, te u tom pogledu nema konkurencije. Formira čiste ili mješovite sastojine s drugim četinjačama i listačama. U pogledu općeg rasprostranjeni a munika je endemična vrsta središnjeg i zapadnog dijela Balkanskog i južnog dijela Apeninskog poluotoka. Reproductive šan izbor individua koje daju veće prinose, brže prirašćuju te postižu veće dimenzije i slično. Praktična primjena vegetativnog razmnožavanja u Hercegovini i šire još uvijek nije realizirana. U sastojinskim uvjetima stabla munike počinju donositi sjeme nakon 40. godine, a na osami znatno ranije. Rodne godine ponavljaju se svake 2 do 3 godine. -Adaptation izbija na površinu i gdje vladaju sušni uvjeti tijekom vegetacijskog razdoblja. Primarno se stanište munike nalazi u subalpinskom području, najčešće na karbonatnoj podlozi. Glede otpornosti prema suši i skromnosti, taj bor dobro uspijeva u takvim uvjetima, te su njegove sastojine stabilne. Munika kao izrazito kalcifilna vrsta može se razvijati i na terenima sa silikatnim supstratom u zoni dodira sa vapnenastom odnosno dolomitnom matičnom podlogom, ukoliko nema konkurencije ostalih vrsta drveća s bržim rastom. Takve mogućnosti obično postoje kada na manjim nadmorskim visinama ili osojnim stranama požar ili sječa potisnu primarnu šumsku vegetaciju, pa se munika javlja kao pionirska vrsta u procesu njihovog zarašćivanja. Tada su njene šume na sekundarnom staništu i predstavljaju prvu etapu u progresivnoj sukcesiji. U tom slučaju one su produktivnije, ali njihovo trajnije održavanje uvjetovano je odgovarajućim gospodarenjem diktiranim bioekologijom ove vrste drveća. U uvjetima primarnog staništa munika se dobro razvija i prirodno regenerira. Methods of research Za praćenje razvoja i prirasta stabala izabrao sam metodu analize stabala. Kontrolna metoda mjerenja zahtijeva duže razdoblje mjerenja, kako bi se dobili pouzdani rezultati istraživanja. |