DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 29 <-- 29 --> PDF |
A. Mcšlrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pimis heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9-10, CXXIII( 1999). 43 1-452 Oborine Rainfalls U sastojinama prirodnoga rasprostranjen)a munike u Hercegovini, srednja godišnja količina oborina, prema dobivenim podacima, iznosi 1279 mm do 1553 mm. Najniža srednja mjesečna količina oborina zabilježena je u mjesecu kolovozu u iznosu 10 mm. Najviša srednja mjesečna količina oborina zabilježena je u mjesecu studenom u iznosu 352 mm. Za uspijevanje munike najvažniji je raspored oborina po godišnjim dobima. Iz dobivenih podataka razvidan je nepovoljan raspored oborina po godišnjim dobima, što se štetno odražava na razvoj munike, posebice u ljetnom razdoblju (srpanjkolovoz). Najmanje oborina padne u ljetnom razdoblju u količini od 46 mm do 49 mm, stoje prosječno 15,3 odnosno 16,3 mm mjesečno. Prema podacima za meteorološku postaju, koja u istraživanom području ima najveću količinu oborina godišnje (1553 mm), od ukupne količine oborina na proljeće otpada 23,5%, ljeto 8,9%, jesen 38,1% i zimu 29,5%. Na ukupno vegetacij sko razdoblje otpada samo 36,7% oborina, koje s temperaturom višom od 5°C odnosno 10°C, iznosi 305 odnosno 205 dana u godini. Prema podacima za meteorološku postaju, koja ima najmanju količinu oborina godišnje (1279 mm), od ukupne količine oborina na proljeće otpada 29,4%, ljeto 11,4%, jesen 28,6% i zimu 30,6%. Na ukupno vegetacijsko razdoblje otpada nešto više, ali opet samo 40,3%, koje s temperaturom od 5°C odnosno 10°C, iznosi 324 odnosno 223 dana u godini. Srednji broj kišnih dana kreće se od 107 do 122. Mnogo je važniji broj snježnih dana, čiji broj prema dobivenim podacima iznosi 12 do 29. Maksimalne visine snijega na tlu iznose od 2 cm do 110 cm. Vrhovi stabala munike posebice mogu stradati od teškog vlažnog snijega. Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da sastojine u kojima munika prirodno pridolazi, pokazuju dobro uspijevanje u Hercegovini na onim područjima gdje imaju dostatne količine vlage i zračne i oborinske. Vjetrovi Područje prirodnog rasprostranjenja munike u Hercegovini dostaje vjetrovito. Na tom području dominantan je vjetar sjeveroistočnog smjera (bura) koji je tipičan za područje krša uopće. Dominantni i značajni vjetrovi sjevernoga smjera pusu intenzitetom učestalosti od 43%, Winds a vjetrovi južnoga smjera pusu intenzitetom učestalosti od 20%. Istraživano područje svojstveno je po tome, što ukupan broj dana u godini bez vjetra iznosi 25%, a ukupan broj dana s vjetrom iznosi 75%. Utjecaj bure je od izuzetnog značenja za uzgoj šuma na tome području. Tlo Pojava različitih tipova tala je u tijesnoj vezi s pojavom vrste geološke podloge. Tereni na kojima se prostiru kompleksi čistih prirodnih sastojina munike u Hercegovini geološki su građeni od mlađih vapnenastih i dolomitnih stijena kredne starosti, a u višim predjelima od vapnenastih i dolomitnih stijena trijaske i jurnc starosti, s izrazitim kraškim oblicima reljefa. Na matičnoj podlozi tih stijena najčešće su zastupljeni kompleksi tala na vapnencu i dolomitu, od kojih su na strmim te Ground renima najčešće zastupljene crnice, a na blažim padinama i nagibima smeđa vapnenasta tla, dok su u podnožjima padina i u vrtačama zastupljena ilimerizirana tla. Na vapnencu je utvrđen evolucijski niz tala od plitke crnice, srednje dubokog smeđeg tla do dubokog ilimeriziranog tla. Na dolomitnoj podlozi razvila se rendzina i njena serija plitkih tala s manje skeleta u profilu i bez izrastanja kamenih blokova na površinu tla, stoje posebice karakteristično za kraško područje. Karakterizacija tipova tala Character of ground Rendzine na dolomitu zastupljene su na plohi 3. (Orlov kuk) i predstavljene profilom Orlov kuk 3. To su pretežito plitka tla i po mehaničkom sastavu sitno pjeskovite ilovače, odnosno skeletoidne pjeskovito glinene ilovače. Kod tih je tala spomenuti skelet karbonatan. Količina slobodnih karbonata veća je od 56%, a reakcija tala je alkalična. Površinski horizont je jako humozan, a prijelazni horizont još je uvijek dosta humozan. U zavisnosti od sadržaja humusa, gotovo je analogno i učešće dušika u tlima, a i odnos C:N je povoljan. Ta su tla u pogledu fiziološki aktivnih hraniva na granici slabe i osrednje opskrbljenosti s K205, dok su slabo opskr bljena fiziološki aktivnim P205. Hranidbena vrijednost ovih tala na dolomitu (rendzina) je prema tome manja nego kod crnica na vapnencu. Crnice na vapnencu zastupljene su na plohi 2. (Kraljeva kleka) i predstavljene profilom Kraljeva kleka 2. To su plitka i izrazito skeletna tla. Na profilu tog tla razvidno se ističe oko 5 cm debeo podhorizont A0 kojeg tvore borove iglice različitog stupnja razloženosti. Profil tala je zbog puno skeleta prozračan i propušta vodu. Međutim, sitnica tla ipak je porozna i dobro ocjedita zbog stabilne mrvičasto-graškaste strukture, iako je po strukturi glina. Reakcija tala je neutralna, što kemijska svojstva istih nedvojbeno po |