DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 28 <-- 28 --> PDF |
A. Mcštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9--10. CXXIII (1999), 43 1 -452 d) Mugo-Pinetum-heldreichii Fukarek 1966. zauzima više nadmorske visine subalpinskog graničnog područja s borom krivuljom, gdje je zastupljen subalpinski oblik stabala munike u fitocenozama krivulja i munike. Prema zemljopisnom položaju, prirodno rasprostranjenje munike u Hercegovini nalazi se između 43° 23´ 00" i 44° sjeverne zemljopisne širine, odnosno između 17" i 19° zemljopisne dužine istočno od Griniča. Na nadmorskoj visini od 1.183 m nalazi se glečersko jezero Blidinje, površine 4,0 kvadratna kilometra, iznad kojeg se u smjeru sjeveroistok-jugozapad prostiru prirodne čiste sastojine munike na planini Cvrsnici, s najvećim vrhom Pločno koji ima nadmorsku visinu od 2.226 m. U tom dijelu prirodnoga pridolaska te vrste bora na rubnim dijelovima šuma prema zapuštenim i napuštenim planinskim pašnjacima i rudinama, zamjetno je izrazito proširivanje munike prirodnim pomlađivanjem. Tako se na mnogim mjestima danas mogu vidjeti mlade sastojine munike s tendencijom daljnjega napredovanja i širenja na površine nekadašnjih planinskih pašnjaka. Osnovni razlog za takvu pojavu je veliko smanjenje stočnoga fonda na tom prostoru, zatim veliko iseljavanje ljudi s područja u podnožju planine Čvrsnice te iščezavanja nomadskog stočarenja uopće na području Hercegovine. Nalazišta - Finding places Značajniji kompleksi čistih sastojina munike u Hercegovini nalaze se na planinama Prenju (863 ha), Cvrsnici i Čabulji (472 ha), Veležu i Nevesinjskoj Crnoj Gori (105 ha) i Orjenu-Štirovniku (76 ha). Na planini Cvrsnici u predjelima najzapadnije i najsjevernije granice prirodnoga rasprostranjen]´a, munika se nalazi izvan granica šumskogospodarskih područja, a taj prostor pripada području krša općine Posušje, u sastavu gospodarske jedinice Cvrsnica (dio) ukupne površine 340,0 ha u kategoriji ostale visoke šume. Dio čistih sastojina munike u Hercegovini nalazi se u sastavu "Srednje Neretvanskog" šumskogospodarskog područja, kao i u sastavu Klima Areal prirodnoga rasprostranjenja šumskih zajednica munike uklapa se u submediteransko područje, gdje zauzimaju pretežito najviša područja (uglavnom između 1.000 do 1.900 m) do kojih kroz riječne doline (Neretve s pritokama: Drežanjkom, Doljankom, Ramom i drugima) dopire klima s više topline i vlage od kontinentalnih dijelova. Područje prirodnoga rasprostranjenja munike nalazi se na granici mediteranske i kontinentalne klime, gdje su zračna strujanja različita i po jačini i po dužini trajanja. Iz navedenog, može se zaključiti da Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura zraka iznosi od 14,4°C do 9,1°C. Međutim, ukoliko se uz pomoć termičkoga gradijenta izvrši izračun srednje godišnje temperature za visoku zonu od 1.000 do 1.900 m nadmorske visine u kojoj se nalaze odrasle prirodne sastojine munike, srednja godišnja temperatura za tu zonu iznosi od 5,4°C do 0,9° C. Na temelju prethodnog može se zaključiti da munika u Hercegovini uspijeva u prirodnim sastojinama u rasponu srednjih godišnjih temperatura zraka od -0,9ÜC do 5,4°C. Najniža srednja mjesečna temperatura je 0,9°C u siječnju, dok je najviša srednja mjesečna temperatura 24,6°C u srpnju. Iz podataka o srednjim mjesečnim maksimumima i minimumima razvidno je sljedeće: srednji "Gornje Neretvanskog" šumskogospodarskog područja. Prema podacima šumskogospodarskih osnova, ukupna površina šumskih sastojina u kojima je zastupljena munika u Bosni i Hercegovini iznosi 5.865 ha, što čini svega oko 0,5% ukupne površine visokih šuma. Od navedene površine na čiste sastojine munike otpada 1.528 ha. Pod čistim sastojinama munike razumijevam one u kojima je munika zastupljena sa 90 ili više posto, uzevši u obzir volumen drveta. Značajnija umjetna rasprostranjenost šumskih kultura munike na većim površinama u Hercegovini nije zabilježena, osim pojedinačne sadnje po više desetaka pojedinačnih sadnica. Climate su klimatski uvjeti područja prirodne rasprostranjenosti munike u Hercegovini vrlo heterogeni, te se mogu razlikovati uvjeti kontinentalno-planinske klime i submediteranske klime hladnijega pojasa. U sastojinama munike ne postoje meteorološke postaje, pa su uzete vrijednosti četiri najbliže meteorološke postaje: Mostar, Konjic, Posušje i Tomislavgrad i to desetogodišnji prosjeci u razdoblju od 1981 do 1990. za meteorološku postaju Mostar, te u razdoblju od 1971 do 1980. za meteorološke postaje Konjic, Posušje i Tomislavgrad. Air temperature mjesečni maksimum najtoplijeg mjeseca (M) kreće se od 23,7°C do 31,7"C, srednji mjesečni minimum najhladnijeg mjeseca (m) kreće se od -3,3°C do 1,9"C, termičko odstupanje (M-m) od 29,8°C do 26,4°C. Prema podacima o apsolutnim godišnjim temperaturnim minimumima razlike su velike i kreću se od -18,8°C do -8,8°C. Apsolutni godišnji temperaturni maksimumi manje se razlikuju i kreću se od 35,0°C do 41,2°C. Za uspijevanje munike važan je broj ledenih dana s temperaturom ispod -10"C. Ako se više takvih dana pojavi kontinuirano, munika može stradati. Na temelju prednjih podataka zaključujem da je munika glede temperature zraka vrlo plastična vrsta bora. |