DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 46 <-- 46 --> PDF |
A. Mcšlrovic: [JSPI.Ii:VAN.Ii; MUNIKh I´imis liMivit-lm Christ I I IIJU I.GO\ INI SuiiKii>ki h.st hr. V 1 0. CXXI11 I I W>). 4j I -452 a«fi? fAe rime within which this can be done. The average volume of the test assignment of all research stands is 47.1 m´/ha of total wood mass. This is about 30% of the existing stand volume - /52.93 m´/ha, or approximately a thirteen-year-average yearly increment of3.50 m´/ha. Trees thicker than 50 cm make two thirds or 63.5% volume of the test assignment; those classified as III quality class over four fifth or 82.8%) of the same volume (Table 7). The average number per ha of young whitebark trees in all research stands was 3,822; young spruces 299; young beech trees 287. The number of all tree species together on all test plots was 4,761 (Table 8). The quality of all trees on the test plots classified in three classes (Table 10) is evaluated separately. The number of III quality class trees of all research stands was on the average slightly bigger than 173 or 3 7.0 %>. The development and increment of the trees has been analyzed and shown in Tables and diagrams (Tables 11, 12, and 14; Diagram 4, 5 and 6) according to the usual criteria. The same applies to the stands. The height increment with the analyzed trees up to about thirty years of age is slightly more intensive, later the same or somewhat smaller. The biggest current annual height increment of the analyzed whitebark pines on all test areas was between 0 and 10 years of age. On Plot 1 it was 0.22 m, Plot 2 0.21 m, and Plot 3 0.20 m The diameter growth and increment has a rather even pace: the highest current annual diameter increment was 0.42 cm with the analyzed tree on plot 1 in the period between age 10 and 20. Total wood mass of the analyzed tree on Plot I was 0.16 m3 at age 58, while on Plot 2 it was 0.15 m´ at age 62. The highest average volume increment with the analyzed tree was 0.0048 m´ at age 40 to 50 on Plot 1, with a tendency of further increment. Height curves of the stands generally differ little. At the same time, the lowest height curve was shown with the youngest stand. The height curve of the stand on Plot 1 rises much higher. The best diameter growth was established also on Plot 1. Average age diameter increment of the mean tree is on Plot 1:2.1 cm. On Plot 1 the whitebark stand has achieved its highest yearly volume increment, 5.63 m´/ha. The lowest was recorded on Plot 2: 2.27 m´/ha, where the vegetation coverage was the smallest, 0.53 (Table 15). The forest estimation indices of the investigated stands and the total production are presented in Table 16. The studied whitebark stands site-class ranged from 3.4 to 3.2 (average 3.4); coverage from 0.53 to 0.82 (average 0.75); mean diameter from 12.5 to 18.7 (average 16.4), and the mean height from 5.8 to 8.1 cm (average 7.1). With a yearly yield of the total wood mass 5.75 m´/ha, the whitebark stand on Plot I is the most productive. It is followed by Plot 2 with 4.42 m´/ha, and Plot 3 with 2.99 m´/ha (Table 17). All these results have been obtained at the forest estimation limit of 5 cm. Playing an important protective role as a pioneering species in its habitat, and taking just a small surface for its growth, the whitebark pine is a very special tree in the forests and forestry of Hercegovina. A natural rarity of forest vegetation, its stands have a highly protective function in terms of hydrology, erosion and climate. Its beauty contributes to tourism and recreation of this very poor mountainous arid karst region where Black pine does not grow. It is here only the whitebark pine that can develop into normal trees. Last but not least, whitebark pine wood has high technical properties. The research aim has been obtained. A relict, endemic tree species of Hercegovina, the whitebark pine grows under extreme conditions and on poor soils. Contributing greatly to the beauty of the scenery, it is also a pioneering species, protecting the soil and creating suitable conditions for the arrival of other tree species. With a natural progression upon the grazeland areas, on the mountain of Cvrsnica its wood yield is smaller than in other places, though within satisfactory limits: 2.0 to 6.0 m´/ha. Key words: Growth, Whitebark Pine (Tinus heldreichii Christ), Tertiary relict, endemic species, range, whitebark in Hercegovine, climate, soil, habitat, biological properties, site-class, young growth, development and increment, developemnt and increment of stands, yield. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 44 <-- 44 --> PDF |
A. Mcšlrović: USPIJEVANJE MUNIKF. Finns Iwldicichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10. CXXIII (i «´)), 43 1 -452 Slika 7. Stablo munike (P. heldreichii Christ) najvećeg promjera na pokusnoj plohi 2. sa svojstvenom "pancir" korom (Foto: A. Meštrović) Slika 8. Stablo munike (P. heldreichii Christ) na pokusnoj plohi 2. izniklo iz pukotH ne na vapnenastom kamenom bloku (Foto: A. Meštrović) LITERATURA Antoine , F., 1864: Pinus leucodermis Ant. - Oest. Bat. Zeit. Wien, XIV, P. 366. Blečić,V. &Lakušić,R., 1969: Sume munike (Pinus heldreichii Christ.) na Stitovu i Bjelasici u Crnoj Gori, Glasnik Republ. zavoda za zaštitu prirode, No 2, Titograd. Christ, H., 1863: Übersicht der europäischen Abietinen (Pinus L.) Verhandl. d. Nat. forsch. Gesell. Basel III. 4. P. 549. Christ, H., 1867: Beitrag zur Kenntuis curopaeisch. Pinus Arten., "Flora" N. R. XXV, Regensburg. P. 83. Ćirić, M., 1984: Pedologija, SOUR "Svjetlost", OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 181-307., Sarajevo. Cur i ć, R., 1967: Prilog poznavanju sastojina munike (P. heldreichii Chr.) na području Bosne i Hercegovine, Narodni šumar br. 3-4., Sarajevo. Drinić, P. & Prolić, IM., 1979: Taxationselemente als Anzeiger von produktiznsmöglichkeiten in Panzerkieferwäldern (Pinus heldreichii Christ.), Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knjiga 23. sveska 3-4, 55-103., Sarajevo. Fukarek, P., 1941: Munika, Hrvatski planinar br. 4., 81-91., Zagreb. Fukarek, P., 1941: Povijest otkrića i istraživanja munike ili (bor) smrča (Pinus heldreichii Christ.), G.Z.M., 195-210., Sarajevo. References Fukarek, P., 1941: Prvi prilog poznavanju munike ili smrča (Pinus heldreichii Christ, var. leucodermis), Šumarski list br. 8-9., 348-386., Zagreb. Fukarek, P., 1965: Nalazište prelazne ili hibridne svojte borova na planini Prenju u Hercegovini (Pinus nigradermisFuk, Vid.), Radovi N. D. BiH br. 8., 61-87., Sarajevo. Fukarek, P., 1979: Savremeni pogledi na taksonomiju i nomenklaturu bjelokorog bora - munike, Posebni otisak glasnika zemaljskog muzeja N. S. sv. XVIII - Prirodne nauke, Sarajevo. Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, 1975: Simpozij o munici, Zbornik radova, Beograd. Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu "SILVA" Sarajevo, 1983: Šumskoprivredna osnova za područje krša S. O. Posušje, Sarajevo. Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu "SILVA" Sarajevo, 1985: Izvod iz šumskoprivredne osnove za šumskoprivredno područje "Srednje Neretvansko", Sarajevo. Janković , M. M., 1965: Fritillario - Pinetum heldreichii, nova zajednica munike (Pinus heldreichi) na planini Orjen iznad Boke Kotorske, Arhiv bioloških nauka, 17´., (3)., Beograd. Janković , M., 1962: O specifičnostima u grananju munike (Pinus heldreichii) i njihovom ekološkom aspektu, Arhiv bioloških nauka, XIV, 3-4., 169-184., Beograd. Klepac , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod Znanje, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 41 <-- 41 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinux heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br.9 10. CXX111 (1999). 431-452 ZAKLJUČAK - Conclusion Na temelju provedenih istraživanja o uspijevanju čistih prirodnih sastojina munike u Hercegovini može se zaključiti sljedeće: Munika je tercijarni relikt očuvan tijekom glacijacije na Balkanskom poluotoku i endemna vrsta bora, isprekidanog odnosno disjunktnog, ograničenog i malog prirodnog areala, koja uspijeva na površini od 1.528 ha na prostoru Hercegovine u čistim prirodnim sastojinama na planinskom gorju od 1.000 1.900 m nadmorske visine, s kontinentalno-planinskom klimom koju karakterizira duga zima i snijegovi te s submediteranskom klimom hladnijeg pojasa, a za svoj razvoj traži vrlo skromne uvjete, u kojima tome boru druge vrste drveća ne mogu biti konkurencija. U vrlo surovim uvjetima i škrtim proizvodnim mogućnostima tala, munika može uspijevati i prirodno se obnavljati tamo gdje nijedna druga vrsta drveća ne može uzrasti kao normalno i visoko drvo. Široka ekološka amplituda munike omogućava da istu unosimo na područje kraških gorja koja su vrlo siromašna i bezvodna i na kojima crni bor ne dolazi, posebice zato što je munika vrsta drveća s najmanjim zahtjevima u Europi i s izraženim pionirskim svojstvima. Sastojine munike čine prirodnu rijetkost šumske vegetacije s izraženom zaštitnom (ekološkom) funkcijom, pri čemu treba naglasiti hidrološku, protuerozijsku i klimatsku ulogu, društvenom (socijalnom) funkcijom, pri čemu treba naglasiti turističku, estetsku i rekreacijsku ulogu, proizvodnom (mirovinskom) funkcijom, pri čemu treba kod gospodarske kao sporedne uloge naglasiti izvanredna tehnička svojstva drva munike i na kraju pionirskom funkci jom pri čemu treba posebno još jednom naglasiti sve ono stoje karakteristično za to svojstvo munike kao vrste drveća. Čiste prirodne sastojine munike u Hercegovini nalaze se na sljedećim tlima: smeđe tlo na vapnencu (Šestiver - ploha broj 1.), crnice na vapnencu (Kraljeva kleka - ploha broj 2.), rendzina na dolomitu (Orlov kuk - ploha broj 3.), koja su neutralna do slabo alkalna Ph 6,9 do 7,8 (područje planine Čvrsnice) te pokazuju manjak fosfora. Veliki postotak slobod- Munika u Hercegovini Munika na Kosovu i u Crnoj Gori Odstupanje nih karbonata kod rendzina na dolomitu nastao je zbog velike količine sitnih skeletnih čestica. Munika je vrsta drveća sporijeg rasta i prirasta pa u dobi od 60. godina u istraživanim sastojinama srednje stablo sastojine ima drvnu masu tek od 0,15 m1. Kulminacija visinskog i debljinskog prirasta kod stabala munike u usporedbi s ostalim borovima, posebice s crnim borom koji je s munikom biološki dosta blizak, nastupa dosta kasnije, dok kulminacija volumnog prirasta kod stabala munike nastupa znatno kasnije nakon kulminacije visinskog i debljinskog prirasta. Sastojine munike u Hercegovini bilježe tečajni godišnji prirast od 2,3 do 5,6 mVha sveukupne drvne mase, a prosječni dobni prirast također sveukupne drvne mase od 2,0 do 3,7 mVha u starosti od 60 godina. Produkcija sveukupne drvne mase u sastojinama munike, također znatno kasnije kulminira, a u dobi od 60 godina produkcija u istraživanim sastojinama iznosi do 6,0 mVha godišnje. Volumen sveukupne drvne mase (sa sitnom granjevinom) varira od 127 do 214 mVha, a u prosjeku iznosi 153 mVha. Volumni godišnji tečajni prirast, iskazan također u sveukupnoj drvnoj masi, kreće se od 2,09 do 5,63 m3 po hektaru. Prosječni podaci dobiveni ovim istraživanjem za volumen u čistim prirodnim sastojinama munike u Hercegovini (Čvrsnica) (u prosjeku 153mVha sveukupne drvne mase) dobro se slažu s prosječnim podacima o volumenu za čiste prirodne sastojine munike u Hercegovini (131 mVha krupnog drveta) i Čvrsnici (124 mVha krupnog drveta), koje je dobio Ćuri ć 1967. godine iz šumskogospodarskih osnova, obzirom daje volumen krupnog drveta u čistim prirodnim sastojinama munike manji za oko 20% od sveukupne drvne mase istih. Volumen i volumni prirast prirodnih čistih sastojina munike u Hercegovini (Čvrsnica), znatno su manji od volumena odnosno volumnog prirasta prirodnih čistih sastojina munike na Kosovu i u Crnoj Gori), koje je istraživao J o v i ć 1971. Odstupanja u naprijed spomenutim taksacijskim elementima u prosječnim vrijednostima iznose kako slijedi: Volumen Volumni prirast u mVha u mVgod/ha 214 5,63 380 5,84 166 0,21 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 28 <-- 28 --> PDF |
A. Mcštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9--10. CXXIII (1999), 43 1 -452 d) Mugo-Pinetum-heldreichii Fukarek 1966. zauzima više nadmorske visine subalpinskog graničnog područja s borom krivuljom, gdje je zastupljen subalpinski oblik stabala munike u fitocenozama krivulja i munike. Prema zemljopisnom položaju, prirodno rasprostranjenje munike u Hercegovini nalazi se između 43° 23´ 00" i 44° sjeverne zemljopisne širine, odnosno između 17" i 19° zemljopisne dužine istočno od Griniča. Na nadmorskoj visini od 1.183 m nalazi se glečersko jezero Blidinje, površine 4,0 kvadratna kilometra, iznad kojeg se u smjeru sjeveroistok-jugozapad prostiru prirodne čiste sastojine munike na planini Cvrsnici, s najvećim vrhom Pločno koji ima nadmorsku visinu od 2.226 m. U tom dijelu prirodnoga pridolaska te vrste bora na rubnim dijelovima šuma prema zapuštenim i napuštenim planinskim pašnjacima i rudinama, zamjetno je izrazito proširivanje munike prirodnim pomlađivanjem. Tako se na mnogim mjestima danas mogu vidjeti mlade sastojine munike s tendencijom daljnjega napredovanja i širenja na površine nekadašnjih planinskih pašnjaka. Osnovni razlog za takvu pojavu je veliko smanjenje stočnoga fonda na tom prostoru, zatim veliko iseljavanje ljudi s područja u podnožju planine Čvrsnice te iščezavanja nomadskog stočarenja uopće na području Hercegovine. Nalazišta - Finding places Značajniji kompleksi čistih sastojina munike u Hercegovini nalaze se na planinama Prenju (863 ha), Cvrsnici i Čabulji (472 ha), Veležu i Nevesinjskoj Crnoj Gori (105 ha) i Orjenu-Štirovniku (76 ha). Na planini Cvrsnici u predjelima najzapadnije i najsjevernije granice prirodnoga rasprostranjen]´a, munika se nalazi izvan granica šumskogospodarskih područja, a taj prostor pripada području krša općine Posušje, u sastavu gospodarske jedinice Cvrsnica (dio) ukupne površine 340,0 ha u kategoriji ostale visoke šume. Dio čistih sastojina munike u Hercegovini nalazi se u sastavu "Srednje Neretvanskog" šumskogospodarskog područja, kao i u sastavu Klima Areal prirodnoga rasprostranjenja šumskih zajednica munike uklapa se u submediteransko područje, gdje zauzimaju pretežito najviša područja (uglavnom između 1.000 do 1.900 m) do kojih kroz riječne doline (Neretve s pritokama: Drežanjkom, Doljankom, Ramom i drugima) dopire klima s više topline i vlage od kontinentalnih dijelova. Područje prirodnoga rasprostranjenja munike nalazi se na granici mediteranske i kontinentalne klime, gdje su zračna strujanja različita i po jačini i po dužini trajanja. Iz navedenog, može se zaključiti da Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura zraka iznosi od 14,4°C do 9,1°C. Međutim, ukoliko se uz pomoć termičkoga gradijenta izvrši izračun srednje godišnje temperature za visoku zonu od 1.000 do 1.900 m nadmorske visine u kojoj se nalaze odrasle prirodne sastojine munike, srednja godišnja temperatura za tu zonu iznosi od 5,4°C do 0,9° C. Na temelju prethodnog može se zaključiti da munika u Hercegovini uspijeva u prirodnim sastojinama u rasponu srednjih godišnjih temperatura zraka od -0,9ÜC do 5,4°C. Najniža srednja mjesečna temperatura je 0,9°C u siječnju, dok je najviša srednja mjesečna temperatura 24,6°C u srpnju. Iz podataka o srednjim mjesečnim maksimumima i minimumima razvidno je sljedeće: srednji "Gornje Neretvanskog" šumskogospodarskog područja. Prema podacima šumskogospodarskih osnova, ukupna površina šumskih sastojina u kojima je zastupljena munika u Bosni i Hercegovini iznosi 5.865 ha, što čini svega oko 0,5% ukupne površine visokih šuma. Od navedene površine na čiste sastojine munike otpada 1.528 ha. Pod čistim sastojinama munike razumijevam one u kojima je munika zastupljena sa 90 ili više posto, uzevši u obzir volumen drveta. Značajnija umjetna rasprostranjenost šumskih kultura munike na većim površinama u Hercegovini nije zabilježena, osim pojedinačne sadnje po više desetaka pojedinačnih sadnica. Climate su klimatski uvjeti područja prirodne rasprostranjenosti munike u Hercegovini vrlo heterogeni, te se mogu razlikovati uvjeti kontinentalno-planinske klime i submediteranske klime hladnijega pojasa. U sastojinama munike ne postoje meteorološke postaje, pa su uzete vrijednosti četiri najbliže meteorološke postaje: Mostar, Konjic, Posušje i Tomislavgrad i to desetogodišnji prosjeci u razdoblju od 1981 do 1990. za meteorološku postaju Mostar, te u razdoblju od 1971 do 1980. za meteorološke postaje Konjic, Posušje i Tomislavgrad. Air temperature mjesečni maksimum najtoplijeg mjeseca (M) kreće se od 23,7°C do 31,7"C, srednji mjesečni minimum najhladnijeg mjeseca (m) kreće se od -3,3°C do 1,9"C, termičko odstupanje (M-m) od 29,8°C do 26,4°C. Prema podacima o apsolutnim godišnjim temperaturnim minimumima razlike su velike i kreću se od -18,8°C do -8,8°C. Apsolutni godišnji temperaturni maksimumi manje se razlikuju i kreću se od 35,0°C do 41,2°C. Za uspijevanje munike važan je broj ledenih dana s temperaturom ispod -10"C. Ako se više takvih dana pojavi kontinuirano, munika može stradati. Na temelju prednjih podataka zaključujem da je munika glede temperature zraka vrlo plastična vrsta bora. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 27 <-- 27 --> PDF |
A. Mcštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinu.i heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski liši br. 9 10. CXX11I (1999). 43 1-452 RASPROSTRANJENOST - Expansion Prirodna Munika najčešće tvori čiste sastojine, a ponekad i mješovite sastojine s drugim četinjačama (molika, c. bor, jela) i listačama (bukva) na mediteranskim i submediteranskim planinama Balkanskog poluotoka i južne Italije. Lijepe manje sastojine tvori na bosanskim planinama Hranisavi, Bjelašnici i Visočici, zatim u Hercegovini samo na sjevernim padinama Čvrsnice, Čabulje, Prenja, Veleža i Orijena-Štirovnika. U Crnoj Gori i na Kosovu dolazi na Bijeloj Gori, Lovćenu, Durmitoru, Sinjajevini, Bjelasici, Maganiku, Kameniku, Komovima, Koritniku, Žlijebu i na padinama Prokletija. U Makedoniji se javlja na Galičici, Korabu, Rudoki i na ogranku Sar-planine. U Bugarskoj se javlja na plani- Umjetna Umjetno proširenje areala munike zahtijeva da se svestrano izuči njena ekologija, sposobnost adaptiranja na nova staništa, otpornost i dr. Bioekologija munike danas je dosta dobro upoznata. Munika je prilagođena na kratko vegetacijsko razdoblje, sušno i planinsko ljeto, a isto tako i na surove visokoplaninske uvjete za vrijeme zime. Neprijeporno je da su do sada stečena znanja kroz praktičan ili znanstvenoistraživački rad podstakla šumare da ovu vrstu koriste za pošumljavanje kserotermnijih staništa, unoseći istu ponekad i u mezofilnijc uvjete. Tako su prije četiri do šest desetljeća podignute prve grupacije ili manje kulture te vrste šumskog drveća. Takvi i slični pokušaji omogućuju nam da donesemo i prve zaključke o uspjehu introdukcije mu - Natural ni Pirinu i Slavjanki (Ali-Botuša). U Albaniji je najrasprostranjeniji bor, koji dolazi od sjevera do juga zemlje. U Grčkoj se javlja na sjeveru i to u Epiru, Makedoniji i Tesaliji na planinama Gramosu, Tymphiju, Pindu, Vermionu, Olimpu i donjem Olimpu (Kato-Olimpu). U južnoj Italiji dolazi u Kalabriji i Brazilikati. Prethodnim su nalazišta munike utvrđena od sjevera do juga i od istoka do zapada. Mnogim lokalnim istraživanjima detaljnije je utvrđeno disjunktno rasprostranjenje munike u okviru navedenih granica. U okomitoj rasprostranjenosti obično zauzima pojas od 1.000 do 1.900 m nad morem, ali se javlja i niže (720 m) u Grčkoj i više (2.500 m) na Olimpu također u Grčkoj. Artificial nike na više-manje nepovoljnim specifičnim staništima za muniku na prostoru Balkanskoga poluotoka. Na do sada istraženim staništima na kojima je munika umjetno podignuta, utvrđen je osjetno sporiji rast stabala munike od stabala crnoga bora, što potvrđuje iskustvo daje spor rast u mladosti obilježje te vrste drveća. Na muniku treba računati pri pošumljavanju vrlo siromašnog i oskudnog, kamenitog, vapnenastog, bezvodnog, krševitog planinskog područja, gdje crni bor ne dolazi i gdje samo munika može dati lijepa i pravilno uzrasla stabla. Munika stoga pripada vrstama drveća s najmanjim zahtjevima u Europi - posjeduje širok ekološki raspon, nalazeći se često vrlo visoko u pojasu bora krivulja, dosežući granicu šumske vegetacije. MUNIKA U HERCEGOVINI - Pinus heldreichii Christ in Herzegovina Općenito Na prostoru Hercegovine munika je prirodno rasprostranjena na njenim planinskim lancima u čistim prirodnim sastojinama. Međutim, nerijetko tvori mješovite sastojine sa crnim borom i borom krivuljom, te pojedinačno pridolazi u mješovitim sastojinama bukve i obične jele. Široka ekološka amplituda munike omogućava pojavu većeg broja tipova njenih šuma, odnosno izdvajanje posebne sveze šuma munike Pinion heldreichii, Horv. 1946, što predstavlja široki kompleks fitocenoza, od kojih skup hercegovačkih fitocenoza tvori jedan od osnovnih skupova istih. Do sada je proučen veći broj tipova šuma munike iz skupa hercegovačkih fitocenoza, koje su prirodno pridošle na prethodno navedenim planinama Hercegovine. Hercegovačke šume munike (Pinetum heldreichii hercegovinicum Horv. 1963) javljaju se najčešće u vidu vrlo raskidanih sastojina, gdje se ova vrsta nalazi pojedinačno ili grupimično unutar više fitocenoza visokoplaninskih rudina ili u zajednicama subalpinske bukve i šuma bora krivulja. U Generally ovom prirodnom dijelu areala munika izgrađuje, prema Fukareku (1966.) sljedeće fitocenoze: a) Amphoricarpo-Pinetum heldreichii Fukarek 1966. zauzima izložene i vrlo uske dolomitne grebene s izrazito strmim padinama na nadmorskoj visini od 1.300 do 1.800 m. Odlikuje se brojnim endemnim vrstama, među kojima su za zajednicu svojstvene: Amphoricarpus neumameri, Thesium auricilatum i Hieracium villosum, tipičnih za kserofilne i kamenjarske fitocenoze. b) Senetio-Pinetum heldreichii Fukarek 1966. zauzima relativno povoljnija staništa. Za ovu zajednicu također su karakteristične neke endemne vrste kao što su Senetio vissianianus i Sesleria coerulans. c) Pinetum-nigre-heldreichii Fukarek 1966. zauzima granična područja c. bora i munike, gdje dolazi do prirodnog križanja ovih dviju vrsta borova, što se odražava u morfološkim svojstvima jedne i druge vrste u fitoeenozama crnoga bora i munike. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 26 <-- 26 --> PDF |
A. Mešlrović: USPIJEVANJE MUNIKE Piiuis heldreichii Christ U HERCEGOVINI vitiji kompleksi nalaze se samo u relativno povoljnijim stanišnim uvjetima, Stefanovi ć 1977. Nasuprot ograničenome arealu, šume munike imaju veliko značenje i zbog toga što čine rijetkost u šumskoj vegetaciji, i zbog velike zaštitne uloge u sprječavanju erozije. Zbog izvrsnih tehničkih vrijednosti drveta munike, te šume imaju i određeno gospodarsko značenje. Munika je poznata i kao izrazito pionirska vrsta drveća, zbog čega ima važnu ulogu u dinamici vegetacije, posebice u progresivnoj sukcesiji, Fukare k 1966. Munika je kao vrsta drveća sastavni dio bogate dcndroflore Hercegovine, o kojoj je objavljeno dosta radova, ali i pored toga o njoj se ipak malo zna. Osnovni je razlog tomu, pored ostalog, što su sva dosadašnja istraživanja bila parcijalna, pa su stoga i saznanja o munici takva. Međutim, buduća istraživanja o munici trebalo bi provoditi sa stajaŠumarski list br. 9-1 0. CX.XI 11 (I W9), 431 -452 lišta svestranog prilaženja, jer bi se tako došlo do kompletnih saznanja o toj vrsti drveća. Cilj ovoga istraživanja je doprinos daljnjem rasvjetljavanju nekih proizvodnih karakteristika čistih sastojina munike u Hercegovini, kojemu su osnovne polazišne točke: iznaći nalazišta munike u Hercegovini, istražiti ekološke uvjete u sastojinama munike, istražiti biološka svojstva munike, istražiti razvoj i prirast stabala munike, istražiti razvoj i prirast sastojina munike i istražiti produkciju munike u konkretnim ekološkim uvjetima. U tom smjeru obavljena su istraživanja određenih taksacijskih elemenata za koje sam držao da su dobri pokazatelji proizvodnih mogućnosti šuma munike. Istraživanja su vršena na planini Čvrsnici, gdje se nalazi jedan od najvećih kompleksa čistih sastojina munike u Hercegovini. DOSADAŠNJA SAZNANJA - Past knowledge Sredinom prošloga stoljeća grčki botaničar Theodor Heldreic h proučavajući floru planine Olimp u Grčkoj našao je na njenim padinama jednu novu svojtu borova, koja mu se učinila srodna vrsti Pinus maritima Ait., pa je jednu njenu grančicu pod tim nazivom poslao u Ženevu botaničaru Edmondu Boisseru . Ta ista grančica ležala je u herbariju sve dok nije došla u ruke švicarskoga botaničara Hermana Christa, koji je baš u to vrijeme pripremao monografiju europskih borova. Po uzorku te grančice H. Christ je opisao novu, do tada nepoznatu vrstu borova, kojoj je uz kratko sažet opis dao naziv Pinus heldreichii Christ 1863. U isto vrijeme poznati kolekcionar Franjo Mal y otkrio je na planini Orjenu (tadašnja granica austrijske Dalmacije i turske Bosne) srodnu vrstu borova u velikom broju primjeraka, sa čijih je stabala obilno sakupljeni materijal donio u Beč. Taj je sakupljeni materijal predao botaničaru Franji An to i neu, koji je tada također pripremao monografiju europskih borova. Na temelju vrlo bogato sabranog materijala, F. Antoine prepoznao je specifičan bor, dao vrlo opširan i detaljan opis koji je ilustrirao brojnim originalnim fotografijama, a vrstu nazvao Pinus leucodermis Atoine 1864 & F u kare k 1979. Nakon toga, većina botaničara prilikom otkrivanja novih nalazišta označavali su bjelokori bormuniku nazivom Pinus leucodermis Antoine, Svojta Pinus heldreichii Christ držana je posebnom vrstom, ili je njen naziv pripisivan kao sinonim uz vrstu P. leucodermis Antoine. Tako je bilo sve do novijega vremena kada je ponovo utvrđena, ali i na nov način prikazana veza između tih dviju svojti borova. U tomu posebna zasluga pripada botaničaru Hayek u 1926., koji je postupajući prema pravilima botaničke nomenklature koristio kao prioritetni pa time i ispravni naziv vrste P heldreichii Christ. Od toga vremena do danas, u većini dendrološko-botaničkih rasprava i u dendrologiji, bje lokori bor-munika vodi se pod tim nazivom. Daje bilo moguće jednoznačno i bezprijeporno utvrditi daje ona svojta koju je otkrio Heldreich, a opisao Christ, potpuno istovjetna s onom koju je otkrio M a 1 y i opisao Antoine , ne bi postojao problem u njihovom povezivanju i imenovanju. Naziv P. heldreichii Christ, kao stariji, bio bi jedino ispravan. Iz izloženoga se vidi da postoje različita mišljenja o problemima varijabilnosti i taksonomske pripadnosti bjelokorog bora-munike. Cijelu tu problematiku F u k a r e k 1979. je vrlo dobro prikazao. Njegovo je mišljenje da je munika osnovna vrsta, a da je bjelokori bor hibridnog karaktera nastao križanjem P. leucodermis x P. nigra. Glede činjenice da je bjelokori bor na mnogim nalazištima sličan ili istovjetan s munikom, a da se hibridi s crnim borom javljaju tamo gdje im se areali preklapaju, mišljenje Fukare ka 1979. mora se uvažiti, s time, kako i sam kaže, da to valja potvrditi daljnjim istraživanjima. Ova vrsta drveća pokazuje individualnu i grupnu varijabilnost koja se očituje u morfološkim i fenološkim karakteristikama, rastu i anatomskoj građi iglica, a poznati varijeteti munike su: var. leucodermis (Ant.) Markgraf, var. longiseminis Papaioannou (1975.b), var. paučići Fukarek (1951), var. typica Markgraf(1931) i spontani hibrid između P. nigra x P leucodermis (Fukarek & Vida ko vić 1965) koji se pojavljuje na planini Prenju, lokalitetu Rujište u Hercegovini. Iz prethodnoga proizilazi da munika ima dva taksona var. heldreichii Christ (Syn. var. typicaMarkgr.) i var. leucodermis (Ant.)Markgr. Najveći broj do sada objavljenih radova o munici odnosi se na biljno-zemljopisna istraživanja, istraživanja tala u šumama munike, istraživanje biljnih zajednica u kojima se javlja munika i si. Nasuprot ovomu, izrazito je mali broj radova koji se odnose na istraživanja strukture i proizvodnih obilježja šuma munike. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 45 <-- 45 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Piims heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list hr. 9- 10. C´XXIIl (l1)´)´)), 431-452 Klepac,D. , 1965: Uređivanje šuma, Nakladni zavod Ritter-Studnička , R., 1968: Reliktgesellschaffen Znanje, Zagreb. auf Dolomitböden in Bosnien und der Hercego- Müller , M., K., 1928: Untersuchungen über Pinus vina, VegetatioXV, Den Hag. peuce und Pinus leucodermis in ihren bulgari- Stefan o vie , V., 1986: Fitocenologija sa pregledom sehen Wuchsgebieten, Mitt. d. Staatscfcrstver- šumskih fitocenoza Jugoslavije, II prošireno i waltung Bayerns München. dopunjeno izdanje, Svjetlost Sarajevo, 188-192., Pipan , R., 1953: O kontrolnim metodama uređivanja prebornih šuma, Šumarski list, 57-65., Zagreb. Stöhr , F., 1968: Die einzelstammweise Bestimmung von Kreisfläche, Masse und laufendem Zuwachs Pranj ić, A., 1977: Dendrometrija,Zagreb. pr o h a mi t ffilf de r varioble n Winkelzählprobe, Pranjić , A., 1986: Uređivanje i izmjera šuma, Šu- A. F. u. J. Ztg. H., 12., 1968. marski list br. 7-8, 319-321., Zagreb. Š k o r i ć, A., 1965: Pedološki praktikum, Zagreb. Summary: The first part of the article features the introduction of the Whitebark Pine (Pinus heldreichii Christ) as a Tertiary relict both generally and particularly in the research area. The research objectives are the establishment of conditions for the growth of the Whitebark Pine and the production properties of the pure natural stands in Hercegovina. After considering a detailed description of the name under which the authors have dealt with this species on various locations, the authors agreed upon a single name (Croatian: munikaj. Most papers on the Whitebark Pine refer to the botanical/geographical research and that on the soils and plant associations, while the research into the stand structure and production properties have been rare. The range of the Whitebark Pine, both natural and artificial, is described in detail. It includes the Mediterranean and submediterranean mountains of the Balkan peninsula and south Italy. The hercegovinian location has been described through four phytocenoses where the pine grows naturally. The total area where this species thrives either in pure or mixed stands covers 5,865 ha of which pure stands grow on 1,528 ha. The climate of the hercegovinian range has been described through the data of four meteorological stations: Mostar, Konjic, Posušje and Tomislavgrad. They prove that the White-bark pine thrives in the continental-mountainous and the changed submediterranean climate of the colder belt. The characteristic soil properties were analyzed on the test plots showing the chemical and mechanical properties: brown soil on chalk, humus on chalk and rendzine on dolomite. All these soils lack phosphorus, have a neutral or slightly alkaline reaction (Ph 6.9 to 7.8) and a high percentage of free carbonates in the black soils on chalk and rendzine on dolomite due to the great quantity of tiny skeletal particles. The biological properties, reproduction and adaptability have been dealt with on all needed ecosystems, and a very wide ecological amplitude of the whitebark as a pine species has been established. Described in detail, all four test plots were analyzed as to the growth and increment of one tree from each. The results are shown in tables both for the test areas and each tree in particular. The number of trees in the research stands ranged from 785 to 2,060 per ha. The mean tree diameter of the main stand ranged from 12.5 to 18.7 cm, the volume from 0.06 to 0.17 m) wood mass 125.16 to 214.31 m3 per ha, while the stand age ranged from 38 to 62 years (Table 3). The research results have been analyzed in detail so that the habitat site class is determined according to the tree heights on test area compared to those published by Drinić & Prolić in 1979. All measured stand are within the third site class. Within the research on the volume structure of the test assignment in the stand, the most significant are the results obtained about the natural stand regeneration. Classified according to the diameter structure, the number of trees can be seen in Table 9 and Diagram 3. The assignment was done in order to obtain information about a possible cut size, i.e. the stand regeneration, |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 43 <-- 43 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Firnis heldrcichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10, CXXI1I (1999). 431-452 Slika 1. Munika (P. hekireichii Christ) u pionirskoj ulozi na ljutom kršu (Foto: A. Meštrović) Slika 3. Munika (/> hekireichii Christ) u odjelu 26. gospodarske jedinice Čvrsnica (dio) u prirodnoj progresiji na površineplaninskih livada(Foto: A. Meštrović) Slika 5. Mlado stablo munikc (P. heldreichii Christ) svojstvene piramidalne krošnje u osvajanju makije (Foto: A. Meštrović) Slika 2. Munika (P. hekireichii Christ) na planini Čvrsnici u početnoj fazi prirodne progresije na pašnjačke površine (Foto: A. Meštrović) y-:Yi:C - . « . ´ %\> Slika 4. Prirodni pomladak munika (/> heldrcichii Christ) na pokusnoj plohi 2. u odjelu 22. odsjek "b" u gospodarskoj jedinici Čvrsnica (dio) (Foto: A. Meštrović) Slika 6. Najviše stablo mimike (P. heldreichii Christ) na pokusnoj plohi 1. s prepoznatljivom korom (Foto: A. Meštrović) |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 42 <-- 42 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Istraživane čiste sastojine crnog bora u Hercegovini (pokusna ploha broj 4. lokalitet - Lisac, na Cvrsnici) potvrđuje također da su volumen i volumni prirast veći Munika u Hercegovini Crni bor u Hercegovini Odstupanje Istraživana sastojina crnoga bora ima prosječnu starost od 64 godine, a sastojina munike 58 godina. Volumen i volumni prirast čistih sastojina munike u odnosu na volumen i volumni prirast crnoborovih sastojina iznosi 88,4 %, odnosno 92,2%. Stvarna odstupanja približna su utvrđenom odstupanju, poglavito zato što se crnoborova sastojina nalazi na nešto boljem bonitetu staništa i u starijoj dobi od sastojine munike. Naprijed predočeni pokazatelji iskazani za crni bor i muniku odnose se na sveukupnu drvnu masu. Proizvodne mogućnosti čistih sastojina munike na planini Cvrsnici u Hercegovini razvidno su manje u odnosu na proizvodne mogućnosti čistih sastojina (šuma) munike u drugim područjima prirodnoga rasprostranjenja (areala), kao i u odnosu na proizvodne mogućnosti visokih šuma drugih vrsta drveća. Za čiste sastojine munike u Hercegovini ponajprije dolazi u obzir sustav oplodnih sječa s izrazito malim grupama i dugim pomladnim razdobljem za razliku od do sada primjenjivanog stablimičnog prebornog sustava gospodarenja u tim šumama. Moguć je i sustav gospodarenja skupinastim sječama, ali uz primjenu što manjih skupina i što dužeg pomladnog razdoblja. Stoje pomladno razdoblje duže, to je sustav gospodarenja bliži prebornom grupimičnom sustavu gospodarenja šumama. Na izrazito strmim terenima, sa stajališta veće i bolje zaštite čistih prirodnih sastojina munike u Hercegovini, pogodan je i stablimični sustav gospodarenja, koji je upitan samo glede ekonomskih razloga. S gospodarskoga stajališta iz čistih sastojina munike na Cvrsnici trebalo bi ukloniti 47,1 m5 drvne mase prosječno po hektaru, što bi za konačni cilj trebalo imati bolju kvalitetu sastojina i njihovo bolje prirodno obnavljanje. Spomenuta količina drvne mase odnosi se na volumen stabala provedene probne doznake sastojina. Ukoliko bi se iz istraživanih sastojina htjela iskoristiti drvna masa provedene probne doznake (47,1 mVha) onda bi to trebalo učiniti u nekoliko navrata s jačinom intenziteta sječa najviše do 15%. Imajući u vidu relativno mali volumen i volumni prirast i uopće usporenu dinamiku rasta i razvoja čistih sastojina munike u istraživanom području te Šumarski listbr.9 10. CXXIII (1999). 431-452 od volumena i volumnog prirasta u čistim sastojinama munike u Hercegovini. Utvrđena odstupanja iznose kako slijedi: Volumen Prirast u mVha u mVgod/ha 214 5,63 242 6,10 28 0,47 loše stanišne prilike, bilo bi potrebno najmanje 30 do 50 godina da se iz tih sastojina munike iskoristi navedena drvna masa koliko iznosi volumen stabala probne doznake. Naime, toliko godina bi trebalo trajati pomladno razdoblje sastojina kada bi se primjenjivao sustav gospodarenja skupinastim sječama i prirodno pomlađivanje sastojina, jer umjetno pomlađivanje ne dolazi u obzir glede loših stanišnih prilika. Sastojine munike u Hercegovini na temelju rezultata istraživanja bilježe srednji promjer 16,4 cm, srednju visinu 7,1 m i srednji bonitetni razred 3,4 (taksacijska granica iznosila je 5,0 cm). Srednji promjer izračunat je kao aritmetička sredina promjera stabala, a srednja visina kao aritmetička sredina visina stabala u sastojinama. Tako izračunati srednji promjeri, odnosno srednje visine, uvijek su manji od srednjih promjera, odnosno srednjih visina izračunatih pomoću temeljnica. Pored toga i niža taksacijska granica ovdje je djelomično doprinijela smanjenju srednjega promjera i srednje visine istraživanih sastojina. Muniku u čistim prirodnim sastojinama u Hercegovini na površini od 1.528 ha treba štititi i zaštititi posebnom brigom i gospodarskim mjerama, kako glede njene prirodne rijetkosti kao endemnog tercijarnog relikta, tako i glede njenih ostalih mnogostrukih funkcija. Posebice treba mnogo poraditi na proširivanju areala munike, svagdje gdje to ekološki uvjeti dozvoljavaju, a ponajprije na području visokog, hladnijeg i krševitog hercegovačkog gorja. Pored toga postojeće čiste prirodne sastojine munike treba sačuvati kao temeljni nukleus za reprodukciju i kao neponovljivi spomenik prirodne rijetkosti. Prilikom uređivanja prirodnih čistih sastojina munike ne mogu se propisati jedinstveni postupci, metode uređivanja i način obnavljanja za cijelo područje Hercegovine. Kakvi će se postupci, metode i načini koristiti, može biti predmetom nekog drugog istraživanja. - Prezentirani rezultati istraživanja trebali bi izazvati dodatni poticaj za mnoga dodatna istraživanja sastojina munike, te istodobno isprovocirati dodatnu pozornost i brigu za te šume i tu endemnu, reliktnu i rijetku vrstu drveća. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 40 <-- 40 --> PDF |
A. Mešlrovic: USPIJKVANJII MUNIKE Piiuts licldieichii Christ U HERCIIGOVIM Šumarski listbr. 9-10, CXX111 (1999), 431-452 Tablica 15: Godišnji prirast sastojina munike na plohama Broj Starost Godišnji tečajni prirast (m3) Prosječni dobni prirast (m-) plohe godina Munika Ostalo Ukupno Munika Ostalo Ukupno 1 58 5,63 - 2 62 2,09 0,18 3 38 2,79 0,17 U tablici 15. prikazanje sveukupni godišnji tečajni i sveukupni volumni prosječni dobni prirast za sastojine na svim pokusnim plohama. Na plohi broj 1. (Sestiver) sastojina munike zabilježila je najveći tečajni godišnji volumni prirast koji iznosi 5,63 mVha. Primjer plohe broj 1. razumljiv je tim više, što se tu radi o relativno mladoj odnosno sastojini srednje starosti, dobrog obrasta i na dubljem tlu; Međutim, sastojina na pokusnoj plohi broj 2. (Kraljeva kleka) bilježi najniži tečajni godišnji volumni prirast, jer ima obrast 0,53, najmanji broj stabala po jedinici površine od svih sastojina na pokusnim plohama, i što produktivnu površinu smanjuju vrlo česti kameni blokovi na površini tla koje je dosta plitko. Ako dobiveni prirast sastojine na plohi broj 2. od 2,09 mVha za muniku svedemo na potpuni obrast dobije se veličina prirasta od 3,94 mVha, koji onda odgo 5,63 3,70 -3,70 2,27 1,89 0,13 2,02 2,96 3,35 0,21 3,56 vara glede starosti sastojine. Na temelju dobivenih pokazatelja, tečajni godišnji volumni prirast još nije kulminirao. Stoga je razumljivo da tečajni godišnji volumni prirast nije ni mogao dostići točku kulminacije, kada se zna da isti kulminira dosta nakon kulminacije visinskog i debljinskog prirasta. Vrijeme kulminacije svih navedenih prirasta kod munike kao vrste drveća pomaknuto je u desno, odnosno u stariju dob zbog bioloških svojstava same vrste, zbog ekstremno loših uvjeta staništa na kojima pridolazi i zbog nadmorske visine na kojima prirodno pridolazi u Hercegovini i uopće. Pregled pokazatelja taksacijskih elemenata istraživanih sastojina munike u Hercegovini (Cvrsnica), prikazanje u tablici 16. Pokazatelji prikazani u spomenutoj tablici odnose se na sveukupnu drvnu masu istraživanih sastojina na pokusnim plohama. Tablica 16: Pokazatelji tak sacijskih e emenata sastojina broj površina bonitet obrast srednji srednja po hektaru pokusne pokusne razred sastojine promjer visina broj stabala temeljnica volumen tečajni plohe plohe (cm) (m) (kom) (nf) (nv) prirast (mVg) 1 1,0 3,2 0,82 18,7 8,1 1.287 24,07 214,30 5,63 2 1,0 3,6 0,53 17,9 7,5 785 14,02 117,31 2,09 3 1,0 3,4 0,90 12,5 5,8 2.060 25,80 127,18 2,79 ukupno 1,0 3,4 0,75 16,4 7,1 1.377 21,30 152,93 3,50 PRODUKCIJA Na temelju dvije inventarizacije odnosno dvaju mjerenja na pokusnim plohama u razmaku od 15 godina, izvršenje izračun godišnje produkcije drvne mase za pokusne plohe 1., 2. i 3. Pokazatelji izračuna godišnje produkcije istraživanih sastojina na svim plohama prikazani su u tablici 17 za sveukupnu drvnu masu. Sastojina munike na pokusnoj plohi broj 1. u šumskom Production predjelu Šestiver je najproduktivnija s godišnjom produkcijom sveukupne drvne mase od 5,75 mVha. Sastojina munike na pokusnoj plohi broj 2., svedena na potpuni obrast, imala bi godišnju produkciju od 4,42 mVha. Sastojina munike na pokusnoj plohi broj 3. ima godišnju produkciju od 2,99 mVha, koja je mlada i koja se nalazi u fazi punog razvoja. Tablica 17: Godišnja produkcija drvne mase sastojina Broj Starost Godišnja produkcija pokusne sastojine Munika Ostalo Ukupno plohe (god) (nr) (nr) (m<) 1 58 5,75 -5,75 2 62 2,15 0,19 2,34 3 38 2,81 0,18 2,99 Kontrolno razdoblje (god) 15 15 15 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 37 <-- 37 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKK Pimis heldreiclui Christ U HERCEGOVINI Šumarski listbr. 9-10, CXXI11 (1999), 43 1-452 Tablica 12. Drvna masa analiziranih stabala broj starost drvna masa (m3) u starosti od godina kora plohe (godina) 10 20 30 bez kore 40 50 60 s korom sadašnja starost m3 % 1 58 0,0013 0,0075 0,0216 0,0487 0,0968 -0,1541 0,1638 0,0097 5,9 2 62 0,0011 0,0054 0,0181 0,0430 0,0805 0,1304 0,1429 0,1514 0,0085 5,6 3 38 0,0010 0,0052 0,0205 ---0,0502 0,0534 0,0032 6,0 Tablica 13. Debljinski (id), visinski (ih) i volumni (iv) prirast analiziranih stabala promjera u (cm) broj starost visine u (m) plohe (godina) između pojedinih niže navedenih godina prosječni dobni 0- 10 10-20 20-30 30-40 40-50 50 - 60 s korom 0,26 0,42 0,35 0,30 0,26 0,32 1 58 0,22 0,15 0,14 0,12 0,12 0,14 0,24 0,38 0,32 0,28 0,25 0,30 0,29 2 62 0,21 0,13 0,13 0,11 0,10 0,09 0,13 0,23 0,36 0,30 0,31 ..... ..... 3 38 0,20 0,13 0,12 0,14 Tabl ica 14. Prosječni prirast drvne mase analiziranih stabala broj starost prosječni prirast drvne mase (m3) prosječni dobni plohe (godina) između pojedinih niže navedenih godina prirast s korom (m1) 0-10 10-20 20-30 30-40 40-50 50-60 1 58 0,0001 0,0006 0,0014 0,0027 0,0048 -0,0028 2 62 0,0001 0,0004 0,0013 0,0025 0,0038 0,0050 0,0024 3 38 0,0001 0,0004 0,0015 ---0,0014 Razvoj i prirast stabala u visinu u dobi rane mladosti u istraživanim sastojinama munike u prosjeku iznosio je pratio sam na prirodnom pomlatku zatečenom na pokuoko 20 cm godišnje. Daljnje napredovanje rasta i prirassnim plohama istraživanih prirodnih sastojina munike u ta stabala u visinu pratio sam na analiziranim stablima Hercegovini. U lipnju 1998. godine izmjerio sam na 255 za svaku od pokusnih ploha. Na temelju dobivenih pokomada stabalaca prosječnu visinu od 17,5 cm na svim kazatelja predočenih u tablicama 11. i 13, te grafikonu pokusnim plohama zajedno. Raspon distribucije visina 4. može se zaključiti sljedeće. Visinski prirast u mladoizmjerenih stabalaca munike kretao se od 15 do 20 cm. sti neznatno je intenzivniji do oko tridesete godine, a Spomenuto mjerenje visina obavio sam na stabalcima kasnije je isti ili nešto manji sve do šezdesete godine. relativne starosti od dvije godine. Na svim pokusnim Kulminacija visinskoga prirasta kod analiziranih stabaplohama u istraživanim prirodnim sastojinama munike la nastupila je u razdoblju od 0 do 10 godina. Najveći teobavio sam mjerenje visinskoga prirasta na prirodnom čajni godišnji visinski prirast analizirana stabla munike pomlatku od 255 komada stabalaca, relativne starosti od na svim pokusnim plohama imala su u razdoblju od 0 do 6 do 8 godina. Pri tomu sam se za određivanje relativne 10 godina starosti, koji je na plohi broj 1. (Šestiver) izstarosti stabalaca munike koristio dosadašnjim saznanosio 0,22 m, plohi broj 2. (Kraljeva kleka) 0,21 m i plonjem da se munika kao vrsta drveća grana u pravilnim hi broj 3. (Orlov kuk) 0,20 m. Munika kao vrsta bora dupršljenima. U ispravnost spomenutoga saznanja i sam go živi, raste nešto sporije, osobito u mladoj dobi i teosam se uvjerio tijekom istraživanja, te sam ga i praktiretski naraste do 30 m visine dosežući promjer do 1 mu čno primijenio za određivanje relativne starosti pomlatoptimalnim uvjetima prirodnoga rasprostranjenja. Najka. Visinski prirast u tijeku prvih 6 do 8 godina mjerenih više stablo u istraživanim sastojinama izmjerio sam na stabalaca pomlatka na svim pokusnim plohama zajedno plohi broj 1. s visinom od 18 m. 443 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 35 <-- 35 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10. CXXIII (1W9), 43 1-452 Mišljenja sam da nije potrebno posebice dokazivati mlatka, istraživane sastojine munike mogu uspješno da se sa ovolikim, iako prosječnim brojem biljaka po- prirodno obnavljati. Broj stabala sastojine Broj stabala po hektaru u istraživanim sastojinama varira u podosta širokom intervalu i to od 785 do 2.060 komada. Prosječan broj stabala munike po hektaru, za sve istraživane sastojine iznosi 1.377 komada. Broj sta Tablica 9. Debljinska struktura stabala sastojina naziv broj debljinski Number of trees bala po hektaru iznad taksacijske granice od 5 cm za istraživane sastojine prikazanje u tablici 9. U sadržaj tablice nisu uračunata stabla listača i planinskoga bora, odnosno krivulja (ploha broj 3.) koja sam našao na po stupanj (cm) stabala pokusne pokusne 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 ukupno po plohe plohe broj stabala % hektaru Šestiver 1 34,1 20,3 11,0 8,4 6,4 Kraljevska kleka 2 36,1 17,8 12,6 7,3 7,3 Orlov kuk 3 42,2 29,3 18,6 7,9 1,4 Ukupno 37,5 22,5 14,1 7,8 5,0 kusnim plohama u sastojinama munike. Broj ovih stabala u prosjeku iznosi 58 komada po hekatru. Na temelju rezultata istraživanja prikazanih u spomenutoj tablici razvidna je "kosa" debljinska struktura stabala na svim pokusnim plohama. Naime, najveći je relativni udio stabala u prvom debljinskom stupnju (sredine 7,5 cm). Međutim, ako uz prethodno imamo u vidu da je broj stabalaca neposredno ispod taksacijske granice (stabalca prsnog promjera 0 do 5 cm), daleko veći od broja stabala u prvom (i u drugom) debljinskom stupnju, s izuzetkom na plohi broj 3., tada se s još većom sigurnošću može zaključiti da je raspodjela stabala po ] Debljinska struktura a RPLOH1 I 900 Debljinska struktura stabala a PPLOHI 2 \ \ \ Debljinska struktura stabala a P.PLOHI U 800 sve pokusne plohe 700 600 \ 500 \ \ \ 400 \ V \ 300 2 V\\ \\ \ 200 ´ x 10 0 ^ ^-:----:^ N *> — +-;--^:^T-. DI.30 IO 20 30 40 50 60 /0 Grafikon 3. Debljinska struktura stabala u sastojinama munike 5,6 6,2 4,4 2,6 0,9 0,1 100,0 1.287 7,4 0,5 4,5 8,2 - 4,8 2,8 - 2,4 0,5 0,1 1,1 - 0,3 - - 100,0 100,0 100,0 785 2.060 1.377 debljinskim stupnjevima "kosa". Pored toga, na nekim pokusnim plohama (pokusne plohe 1. i 2.) uočava se blaga tendencija formiranja tzv. druge kulminacije stabala u višem debljinskom stupnju (37,5 cm). Međutim, taje kulminacija blago izražena, a do toga je u istraživanim sastojinama (odjeli 22 i 23) došlo zato što se u njima već dogodio proces neposrednog međusobnog visinskog raslojavanja stabala, odnosno došlo je do formiranja dviju etaža. Nakon dobivenih rezultata zapitao sam se da li je "kosa" debljinska struktura stabala u istraživanim sastojinama munike logična prirodna pojava. Mišljenja sam daje "kosa" debljinska struktura stabala munike, zbog toga što treba uzeti u obzir činjenicu da su istraživane sastojine po površini relativno velike (površina najmanjeg odjela iznosi 24, a najvećeg 91 ha), ipak logična prirodna pojava. Na grafikonu 3. prikazana je debljinska struktura stabala munike za sve pokusne plohe pojedinačno, te debljinska struktura stabala munike u prosjeku za sve istraživane sastojine zajedno. Broj stabala pojedinih uzgojno-tehničkih kvalitetnih klasa, u prosjeku za sve istraživane sastojine zajedno, prikazanje u tablici 10. Iz rezultata prikazanih u prethodnoj tablici može se zaključiti da nešto malo više od jedne trećine od ukupnoga broja stabala u istraživanim sastojinama munike dolazi u III kvalitetnoj klasi, u koju spadaju ona stabla koja sa stajališta proizvodnje kvalitetnoga drva, ne bi se ni trebala nalaziti u šumi. Stoga je kvaliteta stabala u sastojinama munike, uzevši u širokom prosjeku, nešto lošija. Naime, razlog tomu leži u dosta nepovoljnim stanišnim uvjetima, kao što su posebice velike nadmorske visine, gdje su stabla relativno niža, malodrvnija i jako granata. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 34 <-- 34 --> PDF |
A. Mcšlrović: USPIJEVANJE MUNIKE Finns helJreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski listhr. 9-10, CXX1II (1999), 43 1-452 stabala u čistoj sastojini crnoga bora u Hercegovini. Prema tomu, moji rezultati daju manju razliku srednjih visina stabala munike za područje čvrsnice u Hercegovini u usporedbi sa srednjim visinama stabala crnoga bora po Drini ću 1963. Spomenuta razlika srednjih visina stabala munike i crnoga bora, bila bi još manja da su sastojine munike i crnoga bora iste starosne dobi. Probna doznaka sastojina - Trial billet Probnu doznaku stabala u istraživanim sastojinama procesu obnavljanja tih sastojina, te na kraju kojom bi munike obavio sam zato da bi mogao dobiti informacise dinamikom sve to moglo provesti i ostvariti. Deju o mogućem opsegu sječa, kao i o tomu koji bi dio od bljinska i kvalitetna struktura volumena stabala probne postojećega volumena trebalo ukloniti iz istraživanih doznake prikazana je u tablici 7. sastojina munike i isti zamijeniti novim volumenom u Tablica 7: Struktura volumena stabala probne doznake sastojine Debljinski Kvalitetne klase stupanj I II III Ukupno % (cm) Probna doznaka u m3 po hektaru (m3) 5-30 -0,6 30-50 0,1 2,4 Preko 50 -5,0 Ukupno 0,1 8,0 % 0,2 17,0 Iz predočenoga može se zaključiti da u prosjeku za sve istraživane sastojine volumen stabala obuhvaćenih probnom doznakom iznosi 47,1 mVha sveukupne drvne mase. To čini oko 30% od postojećega prosječnog volumena sastojina koji iznosi 152,93 mVha ili približno trinaestogodišnji prosječni volumni prirast koji iznosi 3,5 mVha/god. Na stabla deblja od 50 cm otpada gotovo dvije trećine (63,5%) volumena stabala obuhvaćenih probnom doznakom. Na stabla III uzgojno-tehničke kvalitetne klase otpada preko četiri petine (82,8%) vo 4,5 5,1 10,8 9,6 12,1 25,7 24,9 29,9 63,5 39,0 47,1 100,0 82,8 100,0 lumena, dok stabla I uzgojno-tehničke kvalitetne klase gotovo i nisam doznačivao. Takav pristup je i logičan, zato što sam probnom doznakom zahvatio ponajprije kvalitetno loša stabla, a od njih opet prvo ona koja su deblja. Pri tomu sam svakako vodio brigu i o prostornom rasporedu svih postojećih stabala na pokusnim plohama, kao i o sustavu gospodarenja - vrsti sječa i načinu obnavljanja - za koje sam pretpostavljao da dolaze u obzir za istraživane sastojine. Pomladak u sastojinama munike - Progeny U istraživanim sastojinama munike broj biljaka pomlatka varira u dosta širokom intervalu. U pojedinim sastojinama broj stabalaca munike iznosio je od 2.896 do 4.748 ili u prosjeku 3.822 komada po hektaru. Broj stabalaca pomlatka smreke kretao se od 21 do 576, a u prosjeku je iznosio 299 komada po hektaru. Broj stabalaca pomlatka obične jele kretao se od 124 do 432, a u prosjeku je iznosio 278 komada po hektaru. Broj stabalaca pomlatka bukve kretao se od 78 do 495, a u prosjeku je iznosio 287 komada po hektaru. Ovdje sam uz stabalca munike posebno svrstao ostale četinjače, a uz stabalca bukve ostale listače. Broj biljaka pomlatka u prosječnom iznosu za sve sastojine na pokusnim plohama po klasama uzrasta i vrstama drveća prikazan je u tablici 8. Tablica 8: Broj biljaka pomlatka u sastojinama munike Vrsta drveća Muni ka Ostale četinjače Bukva Ostale listače Ukupno Stabalca visine Stabalca visine Stabalca debljine 10-50 cm 50-130 cm 0-5 cm Ukupno Broj biljaka pomlatka po hektaru (komada) 1.324 1.128 1.370 3.822 212 196 169 577 107 97 83 287 18 25 32 75 1.661 1.446 1.654 4.761 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 33 <-- 33 --> PDF |
A. Mcštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9-10, CXXIII( 1999), 43 I -452 REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research Visine stabala i bonitet staništa - Height of trees and quality of ground Na temelju izmjerenih visina stabala munike na pokusnim plohama izračunao sam srednje visine stabala po debljinskim stupnjevima od 5 cm. Pri tomu sam po istim debljinskim stupnjevima izračunao i srednji prsni promjer stabala, kao aritmetičku sredinu promjera stabala odgovarajućeg debljinskog stupnja. Dobivene rezultate usporedio sam s rezultatima za visine stabala i bonitetne krivulje poDriniću &Proliću 1979. Grafikon 1. Krivulje bonitetnih razreda (I-V) za čiste sastojine munike u Hereegovini po Drinić & Prolić, 1979. vulje koji se odnosi na debljinske stupnjeve u kojima je bio zastupljen najveći udio volumena sastojina. Procijenjeni bonitetni razredi sastojina na pokusnim plohama prikazani su u tablici 16. U tablici 5 prikazane su visine stabala munike u sredini odgovarajućeg bonitetnog razreda (I do V) i volumen stabala za odgovarajući dati prsni promjer i visinu, odnosno bonitet po Drinić & Prolić, 1979. Tablicu sam naznačio kao jednoulaznu volumnu tablicu za muniku u Hercegovini, iz razloga što držim da se tablica može koristiti pri uređivanju tih šuma. U tablici je volumen stabala iskazan u sveukupnoj drvnoj masi (sa sitnom granjevinom), volumen stabala dobiven je preračunavanjem iz Böhmerleovih dvoulaznih drvno-gromadnih tablica za crni bor. Razlike između visina stabala munike i crnoga bora u Hercegovini razvidne su iz sljedeće usporedbe sred- Tablica 6: Visina stabala munike i crnog bora Prsni promjer stabla Srednja visina stabala munike za III bonitetni razred Srednja visina stabala crnoga bora za III bonitetni razred Razlika između srednjih visina stabala munike i crnog bora Snop bonitetnih krivulja za čiste sastojine munike po Driniću & Proliću 1979. prikazan je na grafikonu 1. Neizravnate srednje visine stabala munike za sve pokusne plohe, nanijete na temelju srednjih promjera po debljinskim stupnjevima, prikazane su na grafikonu 2. Na temelju spomenutog snopa bonitetnih krivulja izvršio sam bonitiranje sastojina munike u istraživanim sastojinama. Pri tomu je odlučujući bio onaj dio visinske kri- Grafikon 2. Srednje neizravnane visine stabala munike na pokusnim plohama bonitetnih razreda (I-V) po Drinić & Prolić, 1979. njih visina stabala za III bonitetni razred jedne i druge vrste drveća, koje su prikazane u tablici 6. U tablici 6. prikazane su srednje vrijednosti visina stabala munike i crnoga bora za treći bonitetni razred na planini Čvrsnici u Hercegovini. Visine stabala u čistim sastojinamamunike u Hercegovini po Driniću 1979. približno su za oko jednu trećinu manje od visina stabala u čistim sastojinama crnoga bora izvan područja Hercegovine. Usporedbom srednjih visina stabala koje sam izmjerio u sastojini munike na pokusnoj plohi broj 1. odjel 23 odsjek "a" u dobi od 58 godina i srednjih visina stabala koje sam izmjerio u sastojini crnoga bora na pokusnoj plohi broj 4. odjel 26 odsjek "a" u dobi od 64 godine, spomenuta razlika se razvidno smanjuje, tako da su izmjerene visine stabala u čistoj sastojini munike približno za nešto više od jedne šestine manje od visina (cm) Jedinica 10 30 50 mjere 5,7 10,1 12,8 m 6,8 11,8 15,0 m 1,1 1,7 2,2 m |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 29 <-- 29 --> PDF |
A. Mcšlrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pimis heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9-10, CXXIII( 1999). 43 1-452 Oborine Rainfalls U sastojinama prirodnoga rasprostranjen)a munike u Hercegovini, srednja godišnja količina oborina, prema dobivenim podacima, iznosi 1279 mm do 1553 mm. Najniža srednja mjesečna količina oborina zabilježena je u mjesecu kolovozu u iznosu 10 mm. Najviša srednja mjesečna količina oborina zabilježena je u mjesecu studenom u iznosu 352 mm. Za uspijevanje munike najvažniji je raspored oborina po godišnjim dobima. Iz dobivenih podataka razvidan je nepovoljan raspored oborina po godišnjim dobima, što se štetno odražava na razvoj munike, posebice u ljetnom razdoblju (srpanjkolovoz). Najmanje oborina padne u ljetnom razdoblju u količini od 46 mm do 49 mm, stoje prosječno 15,3 odnosno 16,3 mm mjesečno. Prema podacima za meteorološku postaju, koja u istraživanom području ima najveću količinu oborina godišnje (1553 mm), od ukupne količine oborina na proljeće otpada 23,5%, ljeto 8,9%, jesen 38,1% i zimu 29,5%. Na ukupno vegetacij sko razdoblje otpada samo 36,7% oborina, koje s temperaturom višom od 5°C odnosno 10°C, iznosi 305 odnosno 205 dana u godini. Prema podacima za meteorološku postaju, koja ima najmanju količinu oborina godišnje (1279 mm), od ukupne količine oborina na proljeće otpada 29,4%, ljeto 11,4%, jesen 28,6% i zimu 30,6%. Na ukupno vegetacijsko razdoblje otpada nešto više, ali opet samo 40,3%, koje s temperaturom od 5°C odnosno 10°C, iznosi 324 odnosno 223 dana u godini. Srednji broj kišnih dana kreće se od 107 do 122. Mnogo je važniji broj snježnih dana, čiji broj prema dobivenim podacima iznosi 12 do 29. Maksimalne visine snijega na tlu iznose od 2 cm do 110 cm. Vrhovi stabala munike posebice mogu stradati od teškog vlažnog snijega. Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da sastojine u kojima munika prirodno pridolazi, pokazuju dobro uspijevanje u Hercegovini na onim područjima gdje imaju dostatne količine vlage i zračne i oborinske. Vjetrovi Područje prirodnog rasprostranjenja munike u Hercegovini dostaje vjetrovito. Na tom području dominantan je vjetar sjeveroistočnog smjera (bura) koji je tipičan za područje krša uopće. Dominantni i značajni vjetrovi sjevernoga smjera pusu intenzitetom učestalosti od 43%, Winds a vjetrovi južnoga smjera pusu intenzitetom učestalosti od 20%. Istraživano područje svojstveno je po tome, što ukupan broj dana u godini bez vjetra iznosi 25%, a ukupan broj dana s vjetrom iznosi 75%. Utjecaj bure je od izuzetnog značenja za uzgoj šuma na tome području. Tlo Pojava različitih tipova tala je u tijesnoj vezi s pojavom vrste geološke podloge. Tereni na kojima se prostiru kompleksi čistih prirodnih sastojina munike u Hercegovini geološki su građeni od mlađih vapnenastih i dolomitnih stijena kredne starosti, a u višim predjelima od vapnenastih i dolomitnih stijena trijaske i jurnc starosti, s izrazitim kraškim oblicima reljefa. Na matičnoj podlozi tih stijena najčešće su zastupljeni kompleksi tala na vapnencu i dolomitu, od kojih su na strmim te Ground renima najčešće zastupljene crnice, a na blažim padinama i nagibima smeđa vapnenasta tla, dok su u podnožjima padina i u vrtačama zastupljena ilimerizirana tla. Na vapnencu je utvrđen evolucijski niz tala od plitke crnice, srednje dubokog smeđeg tla do dubokog ilimeriziranog tla. Na dolomitnoj podlozi razvila se rendzina i njena serija plitkih tala s manje skeleta u profilu i bez izrastanja kamenih blokova na površinu tla, stoje posebice karakteristično za kraško područje. Karakterizacija tipova tala Character of ground Rendzine na dolomitu zastupljene su na plohi 3. (Orlov kuk) i predstavljene profilom Orlov kuk 3. To su pretežito plitka tla i po mehaničkom sastavu sitno pjeskovite ilovače, odnosno skeletoidne pjeskovito glinene ilovače. Kod tih je tala spomenuti skelet karbonatan. Količina slobodnih karbonata veća je od 56%, a reakcija tala je alkalična. Površinski horizont je jako humozan, a prijelazni horizont još je uvijek dosta humozan. U zavisnosti od sadržaja humusa, gotovo je analogno i učešće dušika u tlima, a i odnos C:N je povoljan. Ta su tla u pogledu fiziološki aktivnih hraniva na granici slabe i osrednje opskrbljenosti s K205, dok su slabo opskr bljena fiziološki aktivnim P205. Hranidbena vrijednost ovih tala na dolomitu (rendzina) je prema tome manja nego kod crnica na vapnencu. Crnice na vapnencu zastupljene su na plohi 2. (Kraljeva kleka) i predstavljene profilom Kraljeva kleka 2. To su plitka i izrazito skeletna tla. Na profilu tog tla razvidno se ističe oko 5 cm debeo podhorizont A0 kojeg tvore borove iglice različitog stupnja razloženosti. Profil tala je zbog puno skeleta prozračan i propušta vodu. Međutim, sitnica tla ipak je porozna i dobro ocjedita zbog stabilne mrvičasto-graškaste strukture, iako je po strukturi glina. Reakcija tala je neutralna, što kemijska svojstva istih nedvojbeno po |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 39 <-- 39 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pimis heldreichii Christ U HERCEGOVINI zbog čega mu je omogućen brži rast i razvoj. Naime sastojina na plohi broj 3. nalazi se u početnoj fazi diferenciranja etaža i preborne strukture. Prirast drvne mase usporenje u prvim godinama života, a kasnije vrlo intenzivan. Kulminacija volumnoga prirasta još uvijek nije nastupila ni kod jednog analiziranog stabla, jer volumni prirast kulminira znatno kasnije od visinskog i debljinskog prirasta. Na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti da je najveći prosječni godišnji volumni prirast, kod analiziranoga stabala, iznosio 0,0048 m3 u razdoblju od 40 do 50. godine na plohi broj RAZVOJ I PRIRAST SASTOJINA Šumarski list br. 9-10, CXXII1( IW)). 431-452 1. (Šestiver), s tendencijom daljnjega porasta, stoje vidljivo i na grafikonu 6. Prosječni godišnji volumni prirast s tendencijom daljnjega porasta zabilježilo je i stablo na plohi 2. (Kraljeva kleka) u iznosu od 0,0050 m3 u razdoblju od 50 do 60. godine, ali mala je vjerojatnost da analizirano stablo na plohi 2. dostigne prosječni godišnji volumni prirast analiziranoga stabla na plohi 1. Stoga je velika vjerojatnost da analizirano stablo na plohi 1. u starosti od 60. godina ima veći prosječni godišnji volumni prirast od 0,0050 m\ koji je imalo analizirano stablo na plohi 2. u toj starosti. Development and growth of forest Razvoj i prirast sastojina u visinu - Development and growth of forest in high Na temelju izmjerenih visina stabala na svim pokusmalo razlikuju. Razlog tomu je što su sve istraživane nim plohama, te konstruiranih visinskih krivulja za pojedine pokusne plohe, predočenih na grafikonu broj 7., može se govoriti o razvoju i prirastu sastojina u visinu. Iz pokazatelja na spomenutom grafikonu razvidno je da se visinska krivulja najmlađe sastojine pomaknula nešto niže u odnosu na starije sastojine, i da se visinske krivulje sastojina na svim pokusnim plohama općenito 10 15 ZO 25 30 35 40 45 50 55 60 d(cr Grafikon 7. Visinske krivulje sastojina sastojine ipak približno istog bonitetnog razreda i što su stabla u najmlađoj sastojini podjednake visine i starosne dobi kojima tek predstoji diferenciranje u etaže te diferenciranje preborne strukture. Sastojina na plohi broj 1. (Šestiver) ima najveću visinsku krivulju na kojoj je tlo upravo najdublje i najproduktivnije. ld(cm) 0.5 0.4 0.3 O.Z 0.1 - ^ßgipsp? s^A^/ 0,0 20 30 40 ./J 138 god.l ^7.1 2 16 2 god.l 50 60 70 d(cr Grafikon 8. Debljinski prirast sastojina na plohama Razvoj i prirast sastojina u debljinu Development and growth of forest in corpulence Razvoj i prirast srednjeg stabla sastojine u debljinu promatrao sam na temelju dvije izmjere. Pokazatelji koji su predočeni u tablici 2. ukazuju na sljedeće: sastojine na plohama 1. i 2. najbolje su se razvijale, a u njima su utvrđene i najveće distribucije debljina stabala kao i razvoj u debljinu pojedinih stabala u sastojinama; sastojina na plohi broj 3. najslabije se razvijala, najmlađa je od svih istraživanih sastojina, ima najveći obrast od svih istraživanih sastojina te je stoga i najgušća, a u Razvoj i prirast drvne mase sastojina - Na temelju pokazatelja dviju inventarizacija može se govoriti o razvoju i prirastu drvne mase sastojina. Pokazatelji spomenutih inventarizacija prikazani su u dobi od 38 godina imala je promjer srednjeg stabla od 12,5 cm; najveći prosječni periodički godišnji debljinski prirast srednjeg stabla, prema pokazateljima predočenim u tablici 2., je na plohi broj 1. (Šestiver) i iznosi 0,14 cm, a za razdoblje od 15 godina promjer srednjeg stabla porastao je od 16,6 cm na 18,7 cm i na plohi broj 1. prosječni dobni prirast srednjeg stabla u debljinu je najveći i iznosi 2,1 cm. Development and growth of wood mass tablicama 3. i 4. Godišnji volumni prirasti sastojina na pojedinim plohama prikazanje u tablici 15. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 38 <-- 38 --> PDF |
A. Mcštrovic: USPIJEVANJE MUNIKE Phuis heklmclui Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10, CXXII1 (1999), 431-452 Razvoj i prirast stabala u debljinu - Development and growth of trees in corpulence Razvoj i prirast stabala u debljinu na svim promatranim pokusnim plohama je dosta ujednačen, stoje s obzirom na podjednake prirodne uvjete u kojima se istraživane čiste prirodne sastojine munike u Hercegovini nalaze, sasvim razumljivo. Pojedinačna odstupanja nastaju zbog razlika u starosti sastojina, broju stabala po jedinici površine i izraženoj mikroprostornoj promjenljivosti proizvodnih mogućnosti tala na kojima se nalaze istraživane sastojine munike. Munika općenito, posebice u mladosti, sporije raste u debljinu, a usporeniji rast zadržava sve do starije dobi zato što ima usku krošnju, odnosno zato što za rast u debljinu prostor za muniku nije odlučujući čimbenik. Primjerci munike u optimalnim uvjetima teoretski su dosezali prsni promjer do 1 metar. Najdeblji primjerak stabla munike u istraživanim čistim sastojinama munike u Hercegovini izmjerio sam na plohi broj 1. s prsnim promjerom od 56 cm. Uzimajući u obzir činjenicu da munika sporo raste, posebice u mladoj dobi, može se zaključiti da u mladim sastojinama munike nisu potrebne značajnije intervencije i uzgojni zahvati. Međutim, u kasnijem razdoblju, kada se u prirodnim čistim sastojinama munike izdiferencira preborna struktura i više etaža, potrebno je poduzimati odgovarajuće intervencije za uspješno prirodno pomla Razvoj i prirast drvne mase stabala đivanje sastojina, odnosno manjih grupa. Analizirano stablo munike na plohi broj 3. bilježi blagi pad rasta u debljinu. Razlog tomu je veliki broj stabala po jedinici površine i visok obrast sastojine na toj plohi. Analizirano stablo munike na plohi broj 1. također bilježi blaži pad porasta u debljinu, iako je ta sastojina znatno rijeđa od prethodne te ima već izdifcrcnciranu prebomu strukturu i dvije etaže. Stoga bi u toj sastojini, po mome mišljenju, trebalo poduzeti odgovarajuće mjere, odnosno intervenciju blažeg intenziteta u nadstojnoj etaži, kako bi se podstojna etaža više otvorila prema svjetlu i dobila više prostora. Na taj način bi jedinke iz podstojne etaže jače reagirale povećanim debljinskim prirastom, te bi se otvorile mogućnosti za ujednačenim prirodnim pomlađivanjem sastojine. Na temelju dobivenih pokazatelja predočenih u tablicama 11. i 13., te na grafikonu 5. može se zaključiti sljedeće: kulminacija debljinskog prirasta kod analiziranih stabala nastupila je u razdoblju od 10 do 20 godina, ali koji je još uvijek znatan, uzgojnim zahvatima u sastojinama srednje dobi debljinski se prirast može povećavati ili najmanje podržavati, najveći tečajni debljinski prirast iznosi 0,42 cm kod analiziranog stabla na plohi broj 1. (Šestiver) u razdoblju od 10 do 20. godina. Development and growth of wood mass Spoznaja da se drvna masa stabla povećava s porastom visine i promjera, a ovisno o prostoru i količini svijetla, koje u određenoj dobi stablo ima na raspolaganju, potvrdila se i u ovome istraživanju. Krivulja rasta drvne mase tipična je i ima oblik izduženoga slova "S". Na temelju dobivenih pokazatelja predočenih u tablicama 12. i 14., te grafikonu 6, može se zaključiti daje razvoj drvne mase bio najbrži na plohi broj 1. (Šestiver). Sveukupna drvna masa analiziranoga stabla na plohi 1. (Šestiver) iznosila je 0,16 m3 u starosti od 58 godina, dok je sveukupna drvna masa na plohi broj 2. (Kraljeva kleka) u starosti od 62 godine iznosila 0,15 m3. Međutim, ako se pogleda sveukupna drvna masa bez kore u starosti od 30 godina kod svih analiziranih stabala, uočava se daje ona podjednaka i da ista iznosi kako slijedi: za pokusnu plohu broj 1. 0,022 m\ za pokusnu plohu broj 2. 0,018 m3 i za pokusnu plohu broj 3. 0,021 m3. Pri tomu je istodobno uočljivo da se sveukupna drvna masa analiziranoga stabla na pokusnoj plohi broj 3. nakon tridesete godine izjednačava sa sveukupnom drvnom masom analiziranoga stabla na pokusnoj plohi broj 1., da biju u trenutku odgovarajuće starosne dobi premašila. Stoga sveukupna drvna masa analiziranoga stabla na pokusnoj plohi broj 3. u 38. godini iznosi 0,050 m\ a sveukupna drvna masa analiziranih stabala u 40. godini, odnosno dvije godine starijim analiziranim stablima, iznosi na pokusnoj plohi broj 1. 0,049 m3, odnosno na pokusnoj plohi broj 2. 0,043 m3. Primjer pokusne plohe 3. nastao je zato što se stablo u sastojini na plohi broj 3. već uspjelo izdiferencirati i probiti u nadstojnu etažu, te tako dobilo više prostora i svjetlosti, 60 godine Grafikon 6. Krivulje rasta drvne mase analiziranih stabala |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 31 <-- 31 --> PDF |
A. Meštrovič: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9-10, CXXm (1999), 431 -452 Izbor pokusnih ploha - Selection of experiment surfaces U opisu nalazišta munike naznačeno je prirodno ras-3. Orlov kuk (Čvrsnica) odjel 18. odsjek "a" prostranjenje munike na planinama Hercegovine. Po- pokusna ploha br. 3. kusne plohe postavio sam u sastojinama munike na sje Pokusne plohe postavljene su na području gospo vernim padinama planine Čvrsnice, koje gravitiraju darske jedinice Čvrsnica (dio). Jednu pokusnu plohu Blidinjskom jezeru na sljedećim lokalitetima: postavio sam u sastojinama crnoga bora na planini Čvr 1. Sestiver (Čvrsnica) odjel 23. odsjek "a" snici, glede uspoređivanja dobivenih rezultata za mu- pokusna ploha br. 1. niku s rezultatima dobivenim za crni bor (Pinus nigra 2. Kraljeva kleka (Čvrsnica) odjel 22. odsjek "b" var. ilirica, Vidaković). Osnovne karakteristike is- pokusna ploha br. 2. traživanih sastojina predočene su u tablici 1. Tablica 1. Položaj i veličina istraživanih sastojina Područje krša općine Posušje - gospodarska jedinica "Čvrsnica dio" Odjel Odsjek Veličina (ha) Veličina pok. plohe (ha) Nadmorska visina (m) Ekspozicija Inklinacija 23 a 91,0 1,0 1.460-1.500 sjever-sj. zapad 35° 22 b 24,0 1,0 1.360-1.400 sjeverozapad 40° 18 a 30,0 1,0 1.270-1.300 sjever 20° 26 a 39.0 1,0 1.280-1.310 zapad-s. zapad 25° Izračun drvnih masa, prirasta, produkcije i analiza stabala Calculation of wood mass, growth, production and analysis of trees Glede lakšeg tabličnog prikazivanja i tabeliranja, drvnoj masi za sve pokusne plohe. Rezultati mjerenja prikazan je izračun po debljinskim stupnjevima od 5 za prirast i produkciju po pokusnim plohama prikazani cm s taksacijskom granicom od 5 cm. U tablicama 2 i 3 su u tablici 4. Rezultati analize stabala prikazani su u taprikazani su pokazatelji o broju stabala, temeljnicama i blici 12, 13 i 14 te na grafikonu 4, 5 i 6. Tablica 2. Broj stabala i temeljnica po jednom hektaru broj in srednje stablo munike pokusne predjel ve starost broj stabala (komada) temeljnica (m2) za glavnu sastojinu plohe (naziv) nt. (godina) munika ostalo ukupno munika ostalo ukupno d (cm) v (m3) I 43 1.032 3 1.035 19,30 -19,30 16,6 0,12 1. Sestiver II 58 1.287 11 1.298 24,07 0,24 24,31 18,7 0,17 Kraljeva I 47 732 20 752 13,07 1,34 14,41 16,2 0,12 2. kleka II 62 785 102 887 14,02 1,68 15,70 17,9 0,15 Orlov I 23 1.804 8 1.812 22,60 0,08 22,68 10,9 0,04 3. kuk II 38 2.060 62 2.122 25,80 0,67 26,47 12,5 0,06 I = Podaci prve inventarizacije II = Podaci druge inventarizacije Tablica 3. Drvna masa po jednom hektaru broj pokusne tip tla starost drvna masa (m3) prosječni dobni prirast (m3) plohe (godina) munika ostalo ukupno munika ostalo ukupno 1. smeđe na 43 128,00 -128,00 2,98 -2,98 vapnencu 58 214,31 -214,31 3,70 -3,70 crnica na 47 85,00 5,00 85,00 1,81 0,11 1,92 2. vapnencu 62 117,31 7,85 125,16 1,89 0,13 2,02 rendzina na 23 85,00 5,00 90,00 3,70 0,22 3,92 3. dolomitu 38 127,18 7,70 134,88 3,35 0,21 3,56 437 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 30 <-- 30 --> PDF |
A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Firnis heldreichü Christ U HERCEGOVINI kazuju. Crnice na vapnencu, osim toga, sadrže velik po) stotak slobodnih karbonata zbog obilja sitnih skeletnihličestica. Spomenuta tla dobro su opskrbljena s K2Os, 5, slabo opskrbljena s P205 i dosta su do jako humoznai. .. Smeđa tla na vapnencu zastupljena su na plohi 1. (Sess- -tiver) i predstavljena profilom Šestiver 1. Površinskiahorizonti tih tala slični su naprijed opisanim plitkim tliima na odgovarajućim plohama, ali s manje humusa-do)- - Šumarski listhr.9 10, CXXI1I (1999). 43 1-452 sta humozno, ne uzevši u obzir posebno izdvojeni podhorizont A0A, profila Šestiver I. Dublji horizonti spomenutih tala su lake gline, dobro utemeljene graškastomrvičaste strukture. Reakcija tala je slabo kisela, slobodnih karbonata nema, a odnos C:N je povoljan, kao i kod većine takvih tala. Ta tla su aktivnim hranivima, kao rendzine i crnice, dobro opskrbljena fiziološki aktivnim kalijem, dok su slabo opskrbljena fosforom. Biološka svojstva -Biological characteristic Munika je jednodomna, anemofilna, heliofilna, kalcifilna vrsta drveća, ali istodobno se može razvijati na aaterenima sa silikatnim supstratom na sekundarnim staništima u području dodira vapnenaste i silikatnc matične podloge, cvjeta u svibnju i lipnju, ovisno o nadmorskoj visini, razmnožava se sjemenom i najčešće nasta- Reproduktivnost Munika se prirodno razmnožava samo sjemenomi. .. Umjetni način razmnožavanja, osim sjetvom sjemenai, ,, do sada gotovo i nije poznat i primjenjivan. Vegetativnli iinačin razmnožavanja, osim nekih pojedinačnih pokušaja, nije se ostvario. Vegetativno razmnožavanje kod ddmunike imalo bi veliko značenje uopće, pa bi njegova aarealizacija bila posebice važna. Time bi uvelike bio olak- Adaptivnost Od izuzetne je važnosti svojstvo svake vrste drvećai, ,, pa tako i munike da se može prilagoditi na određene eeuvjete života i rasta. Munika je u Hercegovini prirodno oopridošla u isprekidanom arealu kao tercijarni relikt i eni- -demna vrsta drveća. Unošenje u kulture do sada nema aaveće razmjere. Međutim, u određenim ekološkim prilikama koje vladaju u području Submediterana i visokih hhplanina, munika je našla svoje mjesto prilagodivši se i na aatla razvijena na vapnencu i dolomitu (primarna staništa) )) i na sušniju klimu (manje zračne vlage i oborina) naseljavajući najčešće strme kamenite i stjenovite terene eesubalpinskog pojasa, u čemu nema konkurencije. Pored ddtoga munika je našla svoje mjesto na serpentinskoj i silikatnoj podlozi s nešto povoljnijom klimom (sekundarna aastaništa) u zoni dodira sa vapnenastim i dolomitnim supstratom. Munika ima široku amplitudu u odnosu na temperaturu, jer podnosi niske zimske, ali i visoke ljetne eetemperature. Vrlo je skromna u odnosu na tlo i vlagu u uunjemu. Prirodno uspijeva obično na prisojnim stranamai, ,, gdje je najčešće tlo nerazvijeno, gdje matična stijena aa METODA RADA - Pri istraživanju uspijevanja i proizvodnih mogućnosti šuma munike u Hercegovini odlučio sam se za primjenu kontrolne metode mjerenja pri utvrđivanju prirasta i produkcije. njuje strme, kamenite i stjenovite terene subalpinskog pojasa, te u tom pogledu nema konkurencije. Formira čiste ili mješovite sastojine s drugim četinjačama i listačama. U pogledu općeg rasprostranjeni a munika je endemična vrsta središnjeg i zapadnog dijela Balkanskog i južnog dijela Apeninskog poluotoka. Reproductive šan izbor individua koje daju veće prinose, brže prirašćuju te postižu veće dimenzije i slično. Praktična primjena vegetativnog razmnožavanja u Hercegovini i šire još uvijek nije realizirana. U sastojinskim uvjetima stabla munike počinju donositi sjeme nakon 40. godine, a na osami znatno ranije. Rodne godine ponavljaju se svake 2 do 3 godine. -Adaptation izbija na površinu i gdje vladaju sušni uvjeti tijekom vegetacijskog razdoblja. Primarno se stanište munike nalazi u subalpinskom području, najčešće na karbonatnoj podlozi. Glede otpornosti prema suši i skromnosti, taj bor dobro uspijeva u takvim uvjetima, te su njegove sastojine stabilne. Munika kao izrazito kalcifilna vrsta može se razvijati i na terenima sa silikatnim supstratom u zoni dodira sa vapnenastom odnosno dolomitnom matičnom podlogom, ukoliko nema konkurencije ostalih vrsta drveća s bržim rastom. Takve mogućnosti obično postoje kada na manjim nadmorskim visinama ili osojnim stranama požar ili sječa potisnu primarnu šumsku vegetaciju, pa se munika javlja kao pionirska vrsta u procesu njihovog zarašćivanja. Tada su njene šume na sekundarnom staništu i predstavljaju prvu etapu u progresivnoj sukcesiji. U tom slučaju one su produktivnije, ali njihovo trajnije održavanje uvjetovano je odgovarajućim gospodarenjem diktiranim bioekologijom ove vrste drveća. U uvjetima primarnog staništa munika se dobro razvija i prirodno regenerira. Methods of research Za praćenje razvoja i prirasta stabala izabrao sam metodu analize stabala. Kontrolna metoda mjerenja zahtijeva duže razdoblje mjerenja, kako bi se dobili pouzdani rezultati istraživanja. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXX1II (1999), 431-452 UDK 630* 524.6 + 622 (001) (Pimis heldreichii) USPIJEVANJE MUNIKE pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI PROSPER OF pinus heldreichii Christ IN HERZEGOVINA Augustin MEŠTROVIĆ* SAŽETAK: Istraživane sastojine mimike na planini Cvrsnici u Hrecegovini su čiste prirodne s izraženom zaštitnom, socijalnom, pionirskom i proizvodnom funkcijom. Mimika je endemna vrsta drveća i tercijarni relikt očuvan tijekom glacijacije na Balkanskom i južnom dijelu Apeninskog poluotoka, te isprekidanog, ograničenog i malog prirodnog areala bez znatnijeg umjetnog proširivanja. Dosadašnja istraživanja u tim sastojinama temeljena su uglavnom na biljnozemlj opisnim istraživanjima, zatim istraživanjima tala u šumama mimike i istraživanjima biljnih zajednica u kojima se javlja mimika, a istraživanja strukturnih-taksacijskih elemenata u sastojinama munike su neznatna. Na temelju snimljenih uređajnih elemenata i opisa na konkretnim sastojinama munike utvrđeno je stvarno stanje produkcije, potencijalne mogućnosti šumskog tla, starost i prirast sastojina. Proces prirodne obnove u sastojinama mimike potrebno je prilagoditi stanju konkretnih sastojina, stanju tla i prirodnog pomlađivanja i dužini ophodnje. Uspijevanje munike na Cvrsnici u Hercegovini odvija se na terenima vrlo surovih uvjeta i slabih proizvodnih mogućnosti tla. U takvim uvjetima obavlja pionirsku ulogu, štiti tlo i stvara uvjete za pridolazak i drugih vrsta drveća, a posebno je slikovita u pejzažu. Proizvodne su mogućnosti na planini Cvrsnici manje od onih u drugim dijelovima njenog areala, ali su za date uvjete zadovoljavajuće. Ključne riječi: Uspijevanje, munika fPinus heldreichii Christ,), tercijarni relikt, endemna vrsta, rasprostranjenost, munika u Hercegovini, klima, tlo, stanište, biološka svojstva, bonitet, pomladak, razvoj i prirast stabala, razvoj i prirast sastojina, produkcija. UVOD Introduction Munika Pinus heldreichii Christ je tercijarni relikt, nadmorske visine) na strmim i suhim padinama, na očuvan tijekom glacijacije na Balkanskom poluotoku i vapnenastoj podlozi, tvoreći tako vrlo često i gornju endemna vrsta drveća ograničenog, isprekidanog i magranicu šumske vegetacije. Raste sporo u sastojinama, log prirodnog areala koji se prostire u središnjem i zapretežito na vapnencima i dolomitima, a rijeđe u zoni padnom dijelu Balkanskog poluotoka te južnom dijelu dodira vapnenastih i dolomitnih supstrata sa serpentin- Apeninskog poluotoka. Šumske sastojine munike su is-skim ili kiselim silikatnim supstratima. U prvom slučapresjecanog areala na visokom gorju Hercegovine, ju zauzima izrazito ekstremna staništa s uskim grebeniCrne Gore, Kosova, Makedonije, Albanije, Bugarske, ma, strmim padinama s izraženim liticama i točilima, a Grčke i u odvojenim skupinama u južnoj Italiji. Stoga rijeđe zaravnjenija vapnenasta područja. U takvim use može ustvrditi da se opće rasprostranjenje munike vjetima, na plitkim i kamenitim tlima, najčešće tipa cruklapa u submediteransko područje, gdje šumske zajenica, sastojine munike se održavaju kao trajni stadij vednice te vrste drveća zauzimaju pretežito najviše regio-getacije. Na taj način munici ne konkuriraju druge vrste ne (uglavnom između 1.000 i 1.900 pa i preko 2.200 m šumskoga drveća, te je stoga za takve terene, koji su uz ostalo redovito i bezvodni, praktično postala jedina vrsta koja dolazi u obzir za pošumljavanje. Sastojine su * Mr. sc. Augustin Mcštrović, Federalno ministarstvo poljoprivrečesto prekinutog sklopa, raskidane i otvorene, a cjelo de, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo, H. Krcšcvljakovića 3. |