DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 22     <-- 22 -->        PDF

D. Ballian, T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJK U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski listbr. 9-10, CXXIII (1999),423-430
3.4. Zapremnina srednjeg stabla
Prosječna zapremnina za sve provenijencije u 1980.
Analizom varijance nije dobivena statistički značajgodini
iznosila je 0,032 m3, u 1990. godini 0,118 m3, a u
na razlika između provenijencija za svojstvo zapremni1997.
godini 0,188 m3. Najmanju zapremninu pokazuje
ne srednjeg stabla ni za jednu godinu izmjera. Ipak sliprovenijencija
12-2,0, a najveću provenijencija 25-1,5,


ka 6. pokazuje da postoji velika razlika između provestoje
i bilo za očekivati iz izmjera visina i promjera, tinijencija
25-1,5 i 12-2,0. jekom sve tri godine kada su vršene izmjere.


Vrijednost F-testa
1980. god. 1990. god 1997. god. F5% Fl %
Provenijencija 2,61 o 1,32 o 2,85 o 3,80 7,00
Blokovi 2,30 o 0,14o 1,80 o 4,50 8,70


SLIKA 6. - VELIČINA ZAPREMINESREDNJEG STABLA ZA RAZLIČITE STAROSTI
PICTURE 6. - VOLUME OE AVERAGE TREE EOR DIFFERENT PROVENANCES AGES


D.249


1
1
D.202


0,197
3,183


v ´;;:^;^llf^;l^:l;i!li;:|l|i:ll:|
X,9g7 = 0,188


i ,149


z
* X,990 = 0,118


C 139 M31


0,1:08 (


p
p
X198ü = 0,032


0.043
0,0«
0.0-32
0 035


o [ O
o o
CD


CD g
en g CD


.1 8
(31 CO CD ! co 1 CD II | CD


Oi CD
CD


8


PROVENUENCIJ A. 12-2.0 25-1.5 83-3.0 65-1.0 1 1-0.5


RANG
111 444 332 223


S obzirom na zapremninu srednjeg stabla, postoji ali je to obavljeno u druge dvije izmjere.
diferencijacija između provenijencija, iako analizom


Možemo zaključiti da za prosječnu zapremninu po
varijance nije dobivena statistički značajna razlika. Raha,
tijekom svih analiziranih godina, analizom varizlike
su vidljive iz slike 6. jance ne dobivamo statistički značajne razlike. Ako poNajveću
zapremninu srednjeg stabla ima provenigledamo
sliku 7 možemo uočiti da provenijencija 12jencija
25-1,5, ali na to može utjecati više čimbenika. 2,0, značajno zaostaje u zapremnini za ostalim
Ta provenijencija ima najmanje stabala po ha, pa preoprovenijencijama.
stala stabla imaju više životnog prostora od drugih, od


U drugoj izmjeri prosječna zapremnina za sve pronosno
veću mogućnost za razvoj.


venijencije iznosila je 164 mVha, a u trećoj izmjeri 208


3.5. Prosječna zapremnina po ha
mVha. Najbolja provenijencija 1990. godine je 65-1,0
Prva izmjera nije dala veličine prosječne zapremnisa
195 mVha, a 1997. godine sa 235 mVha. Najlošija
ne po ha, jer nije obavljeno brojenje preživjelih stabala, provenijencija je 12-2,0 sa 102 mVha i 135 mVha.


Vrijednost F-testa


1980. god. 1990.god 1997. god. F5% F 1%
Provenijencija 2,65 o 1,98 o 3,80 7,00
Blokovi 0,20 o 1,21 o 4,50 8,70


U odnosu na zapremninu po ha, postoji diferencijaTako
se dogodilo daje prvo-rangirana provenijencija za
cija između provenijencija, stoje vidljivo iz slike 7, ali zapremninu po ha, za svojstvo zapremnine srednjeg
ne i analize varijance. Na ovo svojstvo, pored osnovnih stabla bila drugo-rangirana (provenijencija 65-1,0), a
dendrometrijskih elemenata, utječe i broj stabala po ha. treće-rangirana provenijencija za zapremninu srednjeg