DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 21 <-- 21 --> PDF |
D. Ballian. T. Mikić, K. Piniarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZ1JE U POKUSU BAIALOVO BRDO Šumarski list br. 9-10. CXXIII (1999). 423-430 Glede srednjeg promjera, iz slike 3. vidljivo je da postoji diferencijacija, provenijencija 12-2,0 zaostaje za drugim provenijencijama koje između sebe pokazuju homogenost za svojstvo srednjeg promjera, iako provenijencija 25-1,5 pokazuje superiornost. 3.3. Srednji broj stabala po ha U prvoj izmjeri nije zaključen broj stabala po ha, tako da se podaci odnose na 1990. i 1997. godinu. Za prvu izmjeru zaključeno je daje mraz imao učešća u smanjenju broja stabala za provenijencije 25-1,5,11-0,5 i 83-3,0. Broj stabala različitih provenijencija analizom varijance u izmjeri 1990. i 1997. godine pokazuju statistički značajne razlike na razini od 1%. To znači da postoji diferencijacija u broju preživjelih biljaka po ha, za svaku provenijenciju. Prosječni broj stabala za sve provenijencije u 1990. godini bio je 1400 stabala po ha, a u 1997. godini 1138 stabala po ha. Najveći broj stabala u pokusu 1990. Vrijednost F-testa 1980. god. 1990.god Provenijencija 8,12** Blokovi 0,15 o Vrijednost t-testa godine imala je provenijencija 83-3,0, a najmanji broj provenijencija 25-1,5. U izmjeri 1997. godine te dvije provenijencije zadržale su isti rang, ali između ostalih provenijencija došlo je do promjena u rangu. Slika 4. Provenijencija 12-2,0 (Canada), u starosti od 37. god. Picture 4. Provenance 12-2,0 (Canada), aged 37 years. 1997. god. F5% Fl % 7,70** 3,80 7,00 0,55 o 4,50 8,70 12-2,0 83-3,0 65-1,0 11-0,5 12-2,0 ** ** Iz dobivenih rezultata vidi se da postoji diferencijacija u prosječnom broju stabala po ha između provenijencija. Razlog tomu vrlo vjerojatno leži u slaboj otpornosti nekih provenijencija prema niskim temperaturama, koje vladaju u staništu gdje je postavljen pokus, za razliku od ekoloških uvjeta u američkim staništima. ** * Razlog može biti i mala količina padalina koja je karakteristična za pokusnu površinu, za razliku od količine padalina u Americi. Također može utjecati gustoća sadnje, pa prije dolazi do izlučivanja određenog broja stabala, jer u pokusu nisu provođene prorjede. SLIKA 5. - SREDNJI BROJ STABALA PO ha ZA RAZLIČITE STAROSTI PICTURE 5.- AVERAGE NUMBER OF TREES PER ha FOR DIFFERENT AGES X,997 = 1440 PROVENIJENCIJA RANG |