DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 423-430 LFDK 630* 232.1 (Pseudotsuga menziesii) ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROVENIJENCIJA ZELENE DUGLAZIJE (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.) U POKUSU BATALOVO BRDO GROWTH ANALYSIS OF 5 DOUGLAS FIR PROVENANCES (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.) IN FILD EXPERIMENT AT BATALOVO BRDO Dalibor BALLIAN*, Todor MIKIĆ**, Konrad PINTARIĆ*** SAŽETAK: Na lokalitetu Batalovo brdo, udaljenom od Sarajeva 20 km (zapadno), osnovana je 1966. godine pokusna ploha s pet provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii. Mirb. Franco.) Vodeća provenijencija u pogledu srednje visine, srednjeg promjera i zapremnine srednjeg stabla je provenijencija 25-1,5 (Wiskah), a najslabija je provenijencija 12-2,0 (Canada). Visok stupanj preživljavanja pokazala je provenijencija 83-3,0 (Palmer), a najslabija provenijencija za ovo svojstvo je provenijencija 25-1,5 (Wiskah). Za ukupnu srednju zapremninu po ha, najboljom se pokazala provenijencija 65-1,0 (Darrington), a najlošijom provenijencija 12-2,0 (Canada). To se i moglo očekivati jer je provenijencija 65-1,0 pokazala srednju vrijednost ranga za svojstva srednje visine i srednjeg promjera, a i visok rang za svojstvo preživi/a va njajedin ki. Ključne riječi: Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco., provenijencija, srednja visina, srednji promjer, preživljavanje, zapremnina srednjeg stabla, zapremnina po ha. 1. UVOD - Introduction Radi boljeg korištenja proizvodnih potencijala šumskog zemljišta, jedna od mjera je i unošenje aloktonih vrsta šumskog drveća, visoke proizvodnosti drvne mase u kratkom razdoblju (brzo-rastuće vrste). U tim radovima značajno mjesto zauzima i zelena duglazija, koju u mladosti karakterizira brz visinski i debljinski prirast, odnosno visoka produkcija drvne mase. Vrsta je široke ekološke amplitude. Različiti ekološki uvjeti staništa u koje bi se trebala unositi, traže da se eksperimentalno ispita koja je od provenijencija opti *Dalibor Ballian dipl. inž. šum., **mr. sci. Todor Mikić, Šumarski Fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, BiH Slika 1. Provenijencija 65-1,0 (Darrington), u starosti od 37 ***Prof. dr. sci. Konrad Pintarić godina. Ethema Mulabdića 3, 71000 Sarajevo, BiH Picture 1. Provenances 65-1,0 (Darrington), aged 37 years. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. Ballian, T. Mikić. K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJE U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 423-430 malna u kojim uvjetima, odnosno da se izdvoje provesertacija i diplomskih radova (Pintarić 1966, 1973, nijencije najboljih produkcijskih sposobnosti na odre1979, 1988 i 1989, Khan 1982, Sidžak 1990). Ipak đenim staništima. Duglazija pokazuje dobru prilagodnije bilo sustavnog praćenja produkcije drvne mase, bu na naše ekološke uvjete, ovisno o provenijenciji. posebice u ratnom razdoblju. Na osnovi dosadašnjih istraživanja na ovoj pokusnoj površini, objavljenje čitav niz stručnih radova, di 2. OBJEKAT I METODE RADA The object and methods of the work U proljeće 1966. godine na lokalitetu Batalovo brdo Nadmorska visina 635 m postavljen je pokus sa pet provenijencija zelene dugla-Ekspozicija Sjeverna zije. Svrha pokušaje praćenja produkcije drvne mase u Nagib terena 10-15 stupnjeva našim ekološkim uvjetima. Matični supstrat Vapnenac Korištene sadnice bile su stare 2+2 godine. Gustoća Vrsta tla Ilovača sadnje u pokusu 2x2 metra, odnosno 2500 biljaka po Tip tla Smeđe tlo ha. Parcele unutar bloka su 1000 m2, sa 256 biljaka. Dubina tla Duboko Blok broji pet provenijencija, a imamo tri bloka. RasSrednja godišnja temperatura 9,7 ° C pored u bloku je slučajan, ali se pazilo da se provenijenSrednja temperatura u cije ne dodiruju vodoravnom i okomitom smjeru. razdoblju V-IX mjesec 17,0°C Trajanje vegetacije 187 dana Pokus je postavljen na površini gdje je bila niska bu Srednja temperatura najhladnijega kova šuma, panjača. Sadnja je izvršena pod zastor kro mjeseca -1,2"C šanja bukve kod sklopa 0,5. Nakon četiri godine uklo Srednja temperatura najtoplijega njena su sva bukova stabla, jer su usporavala razvoj mjeseca 19,8 °C mladih biljaka duglazije. U dva navrata obavljeno je Godišnje kolebanje temperature 51,5°C čišćenje pokusne površine od bukovih izbojaka iz pa Apsolutna maksimalna temperatura 38, rc nja. Zahvata na samoj duglaziji nije bilo, izuzev bes Apsolutna minimalna temperatura -23,4 °C pravnih sječa lokalnog stanovništva, ali u manjoj mjeri. Godišnja količina padalina 920 mm Ovaj pokus rađen je paralelno s pokusima u Njema Količina padalina V- IX mjesec 392 mm čkoj, koje je vodio prof. dr. Reinhard Schober, preko Relativna vlažnost zraka u kojega je i dobiveno potrebno sjeme. Tako ovaj pokus razdoblju V-IX mjesec 65% ima međunarodno značenje. Šumska zajednica Fagetum montanum illyricum Najvažniji podaci za pokusnu plohu Batalovo brdo: Ekološke karakteristike provenijencija Gospodarskajedinica Zujevina U proljeće 1980. godine obavljen je prvi premjer po Lokalni naziv Batalovo brdo kusa (S. A. Khan, 1982). Premjeravanje svaki četvrti Provenijencije 11-05 25-1,5 65-1,0 83-3,0 12-2,0 Nadmorska visina 150m 450 m 300 m 900 m 600 m Najbliži grad Joyce Wiskah Darrington Palmer — Država Washington (SAD) OREGON CANADA Sjeverna geografska širina 48ol0´ 47ol0´ 48ol0´ 45o50´ 50o45´ Zapadna geografska dužina 123o40´ 123o50´ 121o35 122ol5´ 120ol0´ Najbliža meteorološka postaja Pt. Crescent Wiskah Darrington Bonnevile Komloops Nadmorska visina postaje 23 m 133m 168m 26 m 345 m Srednja ljetna temperatura — — 13,9oC 17,2oC — Apsolutna maksimalna temperatura 33,9oC — 40,9oC 41,7oC — Apsolutna minimalna temperatura -13,9oC — -23,9oC -13,9oC — Godišnja količina padalina 1016 mm 3023 mm 1930 mm 1676 mm — Količina padalina za V-IX mjesec 215 mm 737 mm 432 mm 381 mm — Broj dana bez mraza 203 — 145 — — |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 19 <-- 19 --> PDF |
P. Ballian. T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJE U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9 10. CXX11I (1999). 423-430 red (parcela ima 16 redova), u redu je mjerena visina na svakom petom stablu, a promjer na svim stablima u redu. Drugi premjer obavljen je 1990. godine po istoj metodologiji (D. Si džak, za diplomski rad), kada je izvršeno i izbrajane preživjelih biljaka po ha. Treći premjer obavljen je 1997. godine, po metodologiji prethodna dva premjera, a obavio gaje autor ovoga rada. Za računanje zapremnine nisu bile dostupne adekvatne zapremninske tablice. Računanje je izvršeno na osnovi dendrometrijskih pokazatelja, srednjih veličina, pa je dobivena zapremnina srednjeg stabla. Zapremnina srednjeg stabla preračunata je na ha pomoću broja preživjelih biljaka po ha. Ovaj postupak ne daje točne rezultate, ali može pokazati stanje u pokusu. Za određivanje zapremnine koristila se jednostavna formula: d27i 1 V= .h. 4 3 Za analizu varijance korištena je metoda blokova, kako bi se utvrdila varijabilnost između provenijencija i između blokova. Pored toga, za prikazivanje varijabilnosti između samih provenijencija kod zadnje izmjere korištena je i metoda najmanje značajne razlike s ttestom. Korišteni su i sljedeći simboli: * statistički značajna razlika na razini 5 % * * statistički značajna razlika na razini 1 % o razlika je statistički slučajna. Pokusna površina sa zelenom duglazijom (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.) različitih provenijencija na batalovom brdu u Rakovici kod Sarajeva m 65-1,0 83-3,0 12-2,0 25-1,0 11-0,5 rn 12-2,0 25-1,0 11-0,5 65-1,0 83-3,0 11-0,5 65-1,0 83-3,0 12-2,0 25-1,0 m <* 4 | 30 | 4 | 30 | 4 j 30 | 4 | 30 | 4 | 30 | 4 174 m SJEVER 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3.1. Srednja visina Provenijencije u sve tri izmjere, u analizi varijance pokazuju statistički značajne razlike. Prosječna visina za sve provenijencije u 1980. godini iznosila je 6,63 m, Vrijednost F-testa 1980. god. 1990. god Provenijencija 11,99** 5,07* Blokovi 2,48 o 0,72 o - Research results and discussion u 1990. godini 13,06 m, a u 1997. godini 17,37 m. Najveću srednju visinu u 1997. godini ima provenijencija 25-1,5, a iznosi 18,92 m; a najmanju provenijencija 12-2,0, aiznosi 13,64 m. 1997. god. F5% Fl% 7,39** 3,80 7,00 2,04 o 4,50 8,70 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Baliian. T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJE U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9 10, CXXI1I (1999), 423-430 Vrijednost t-testa 25-1,5 83-3,0 65-1,0 11-0,5 12-2,0 ** ** ** ** Glede srednje visine vidljiva je jaka diferencijacija između provenijencija, posebice u odnosu na provenijenciju 12-2,0, koja izrazito zaostaje u visinskom prirastu. Ostale provenijencije pokazuju ipak homogenost u visinskom prirastu. 3.2. Srednji promjer Analizom varijance u prvom premjeru (1980) utvrđena je značajna statistička razlika na razini od 1%, ali Vrijednost F-testa 1980. god. 1990. god Provenijencija 6,81 * 2,16o Blokovi 0,60 o 0,15o u idućim izmjerama 1990. i 1997. godine ne pokazuje statistički značajnu razliku. Prosječni srednji promjer za sve provenijencije iznosio je u 1990. godini 14,00 cm, a u 1997. godini 19,94 cm. Najveći srednji promjer u 1997. godini ima provenijencija 25-1,5, a iznosi 22,22 cm, dok je najmanji srednji promjer provenijencija 12-2,0, a iznosi 16,88 cm. 1997. god. F5% Fl % 1,24 o 3,80 7,00 0,04 o 4,50 8,70 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 21 <-- 21 --> PDF |
D. Ballian. T. Mikić, K. Piniarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZ1JE U POKUSU BAIALOVO BRDO Šumarski list br. 9-10. CXXIII (1999). 423-430 Glede srednjeg promjera, iz slike 3. vidljivo je da postoji diferencijacija, provenijencija 12-2,0 zaostaje za drugim provenijencijama koje između sebe pokazuju homogenost za svojstvo srednjeg promjera, iako provenijencija 25-1,5 pokazuje superiornost. 3.3. Srednji broj stabala po ha U prvoj izmjeri nije zaključen broj stabala po ha, tako da se podaci odnose na 1990. i 1997. godinu. Za prvu izmjeru zaključeno je daje mraz imao učešća u smanjenju broja stabala za provenijencije 25-1,5,11-0,5 i 83-3,0. Broj stabala različitih provenijencija analizom varijance u izmjeri 1990. i 1997. godine pokazuju statistički značajne razlike na razini od 1%. To znači da postoji diferencijacija u broju preživjelih biljaka po ha, za svaku provenijenciju. Prosječni broj stabala za sve provenijencije u 1990. godini bio je 1400 stabala po ha, a u 1997. godini 1138 stabala po ha. Najveći broj stabala u pokusu 1990. Vrijednost F-testa 1980. god. 1990.god Provenijencija 8,12** Blokovi 0,15 o Vrijednost t-testa godine imala je provenijencija 83-3,0, a najmanji broj provenijencija 25-1,5. U izmjeri 1997. godine te dvije provenijencije zadržale su isti rang, ali između ostalih provenijencija došlo je do promjena u rangu. Slika 4. Provenijencija 12-2,0 (Canada), u starosti od 37. god. Picture 4. Provenance 12-2,0 (Canada), aged 37 years. 1997. god. F5% Fl % 7,70** 3,80 7,00 0,55 o 4,50 8,70 12-2,0 83-3,0 65-1,0 11-0,5 12-2,0 ** ** Iz dobivenih rezultata vidi se da postoji diferencijacija u prosječnom broju stabala po ha između provenijencija. Razlog tomu vrlo vjerojatno leži u slaboj otpornosti nekih provenijencija prema niskim temperaturama, koje vladaju u staništu gdje je postavljen pokus, za razliku od ekoloških uvjeta u američkim staništima. ** * Razlog može biti i mala količina padalina koja je karakteristična za pokusnu površinu, za razliku od količine padalina u Americi. Također može utjecati gustoća sadnje, pa prije dolazi do izlučivanja određenog broja stabala, jer u pokusu nisu provođene prorjede. SLIKA 5. - SREDNJI BROJ STABALA PO ha ZA RAZLIČITE STAROSTI PICTURE 5.- AVERAGE NUMBER OF TREES PER ha FOR DIFFERENT AGES X,997 = 1440 PROVENIJENCIJA RANG |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Ballian, T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJK U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski listbr. 9-10, CXXIII (1999),423-430 3.4. Zapremnina srednjeg stabla Prosječna zapremnina za sve provenijencije u 1980. Analizom varijance nije dobivena statistički značajgodini iznosila je 0,032 m3, u 1990. godini 0,118 m3, a u na razlika između provenijencija za svojstvo zapremni1997. godini 0,188 m3. Najmanju zapremninu pokazuje ne srednjeg stabla ni za jednu godinu izmjera. Ipak sliprovenijencija 12-2,0, a najveću provenijencija 25-1,5, ka 6. pokazuje da postoji velika razlika između provestoje i bilo za očekivati iz izmjera visina i promjera, tinijencija 25-1,5 i 12-2,0. jekom sve tri godine kada su vršene izmjere. Vrijednost F-testa 1980. god. 1990. god 1997. god. F5% Fl % Provenijencija 2,61 o 1,32 o 2,85 o 3,80 7,00 Blokovi 2,30 o 0,14o 1,80 o 4,50 8,70 SLIKA 6. - VELIČINA ZAPREMINESREDNJEG STABLA ZA RAZLIČITE STAROSTI PICTURE 6. - VOLUME OE AVERAGE TREE EOR DIFFERENT PROVENANCES AGES D.249 1 1 D.202 0,197 3,183 v ´;;:^;^llf^;l^:l;i!li;:|l|i:ll:| X,9g7 = 0,188 i ,149 z * X,990 = 0,118 C 139 M31 0,1:08 ( p p X198ü = 0,032 0.043 0,0« 0.0-32 0 035 o [ O o o CD CD g en g CD .1 8 (31 CO CD ! co 1 CD II | CD Oi CD CD 8 PROVENUENCIJ A. 12-2.0 25-1.5 83-3.0 65-1.0 1 1-0.5 RANG 111 444 332 223 S obzirom na zapremninu srednjeg stabla, postoji ali je to obavljeno u druge dvije izmjere. diferencijacija između provenijencija, iako analizom Možemo zaključiti da za prosječnu zapremninu po varijance nije dobivena statistički značajna razlika. Raha, tijekom svih analiziranih godina, analizom varizlike su vidljive iz slike 6. jance ne dobivamo statistički značajne razlike. Ako poNajveću zapremninu srednjeg stabla ima provenigledamo sliku 7 možemo uočiti da provenijencija 12jencija 25-1,5, ali na to može utjecati više čimbenika. 2,0, značajno zaostaje u zapremnini za ostalim Ta provenijencija ima najmanje stabala po ha, pa preoprovenijencijama. stala stabla imaju više životnog prostora od drugih, od U drugoj izmjeri prosječna zapremnina za sve pronosno veću mogućnost za razvoj. venijencije iznosila je 164 mVha, a u trećoj izmjeri 208 3.5. Prosječna zapremnina po ha mVha. Najbolja provenijencija 1990. godine je 65-1,0 Prva izmjera nije dala veličine prosječne zapremnisa 195 mVha, a 1997. godine sa 235 mVha. Najlošija ne po ha, jer nije obavljeno brojenje preživjelih stabala, provenijencija je 12-2,0 sa 102 mVha i 135 mVha. Vrijednost F-testa 1980. god. 1990.god 1997. god. F5% F 1% Provenijencija 2,65 o 1,98 o 3,80 7,00 Blokovi 0,20 o 1,21 o 4,50 8,70 U odnosu na zapremninu po ha, postoji diferencijaTako se dogodilo daje prvo-rangirana provenijencija za cija između provenijencija, stoje vidljivo iz slike 7, ali zapremninu po ha, za svojstvo zapremnine srednjeg ne i analize varijance. Na ovo svojstvo, pored osnovnih stabla bila drugo-rangirana (provenijencija 65-1,0), a dendrometrijskih elemenata, utječe i broj stabala po ha. treće-rangirana provenijencija za zapremninu srednjeg |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Ballian, T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJE U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9 10, CXXIII (1999), 423-430 stabla zauzimala je drugo mjesto u zapremnini po ha. stvo zapremnine po ha rangirana je na četvrtom mjestu, Superiorna provenijencija za svojstvo srednje visine, jer ima velik gubitak stabala po ha. promjera i zapremnine srednjeg stabla, 25-1,5, za svoj- SLIICA 7. - SREDNJI VOLUMEN PO ha ZA RAZLIČITE STAROSTI PROVENIJENCI PICTURE 7. - AVERAGE VOLUME PER ha FOR DIFFERENT PROVENANCE AGES PROVt-NUf-NCUA 1 2 RANG 5 4. ZAKLJUČAK 1. Najveću srednju visinu i srednji promjer za sva tri mjerenja pokazuje provenijencija 25-1,5, a najslabijom se pokazala provenijencija 12-2,0. Ovo govori daje provenijencija 25-1,5 daleko superiorna po što se tiče visinskog i debljinskog prirasta na ovom staništu od drugih provenijencija. Na ovu superiornost utječe i broj biljaka provenijencije po parcelama, jer se stvara više životnog prostora za biljke. Za provenijencijom 25-1,5 slijedi provenijencija 65-1,0 kao druga u rangu. 2. Provenijencije s najvećim brojem preživjelih biljaka, su provenijencije s većih nadmorskih visina, a to su 83-3,0, 12-2,0 i 65-1,0. Ovo kazuje da su date provenijencije pokazale otpornost na niske temperature i manjak oborina koje se javljaju na pokusnoj površini. Date provenijencije dobro su se prilagodile ovim stanišnim uvjetima. 3. Najveću zapremninu srednjeg stabla ima provenijencija 25-1,5, što se i očekivalo, jer ova provenijencija ima i najveće srednje veličine, visine i promjera srednjeg stabla. U prva dva premjera provenijencija 11 -0,5 bila je drugo-rangirana, a u zadnjem premjeru je provenijencija 65-1,0 drugo-rangirana. 4. Najveću zapremninu po ha imala je provenijencija 65-1,0. Razlog tomu treba tražiti u visokom rangu kod zapremnine srednjeg stabla i visokom rangu kod broja preživjelih biljaka u pokusu. Ovo ukazuje daje provenijencija 65-1,0 trenutno najbolja za ove - Conclusion uvjete, a za njom slijedi provenijencija 83-3,0. Na osnovi dobivenih rezultata može se reći da za uvjete sjevernih ekspozicija, dubokih i bogatih zemljišta Srednje Bosne odgovara provenijencija 65-1,0 i provenijencija 83-3,0. Ovi rezultati ne mogu se koristiti za južne ekspozicije, gdje prevladavaju šume hrasta kitnjaka i graba. 5. Kako pokusna površina nema zaštitni pojas od iste vrste, prisutna je pojava rubnog učinka, što ima utjecaje na rezultate istraživanja. 6. Na osnovi izraženosti rubnog učinka, može se utvrditi da kod duglazije postoji potreba za više svjetla nego što ima na pokusnoj površini. To se dobro vidi i na parcelama provenijencije 25-1,5, jer je mali broj biljaka jače izraženim visinama i promjerima. 7. Gustoća sadnje na pokusnoj površini je 2x2 m. To je relativno gusto, pa to može biti razlog izlučivanja velikog broja biljaka tijekom borbe za više životnog prostora, odnosno svijetla. 8. Unutar provenijencija postoji velika varijabilnost između jedinki po pitanju visinskog i debljinskog prirasta, što se može iskoristiti za daljnji rad na oplemenjivanju zelene duglazije. 9. Na osnovi provedenih istraživanja može se zaključiti da se još u ranom razdoblju postavljanja pokusa mogu donijeti valjani zaključci o proizvodnim sposobnostima korištenih provenijencija. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Ballian, T. Mikić. K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZUh. U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9-10. CXXII1 (1999), 423-430 LITERATURA - Literature Khan , S.A. 1982: Zavisnost taksacionih elemenata i nijencija, Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajenekih fizioloških karakteristika duglazije od provu, god XI venijencije i uslova staništa. (Disertacija) ŠuPintarić , K. 1973: Ritam prirašćivanja u visinu dumarski fakultet Sarajevo. glazije (Pseudotsuga taxifblia Britt.) u toku goKomlenović, N., Orlić, S.,Rastovski,P. 1995: dine u ovisnosti od provenijencije, Šumarski list Uspjevanje šest četinjača u području bujadnica i 7-8/83 st. 331-346 vriština, Zagreb, Šumarski list 5-6/95, st. 169-P i n t a r i ć, K. 1979: Rezultati proučavanja prirašćiva 178. nja duglazije na nekim staništima Bosne, SaraMikić, T, Vučetić, M., Pintarić, K. 1988: Rejevo zultati testa različitih provenijencija ariša i du P i n t a r i ć, K. 1989: Proučavanje prirašćivanja IUFRO glazije na oglednim plohama Šumarskog fakulduglazije različitih provenijencija na oglednoj teta u Sarajevu, referat za godišnji sastanak sekplohi "Crna lokva" Bosanska Gradiška, Šumar cije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drve ski list 9-10/89 st. 397-414 ća zajednice Šumarskih fakulteta i Instituta za S i d ž a k, D. 1990: Analiza produktivnosti duglazije na šumarstvo i preradu drveta u BiH, Sarajevo dvije ogledne površine, Batalovo brdo i Rosulje, P i n t a r i ć, K. 1966: Rezultati prvih istraživanja dugla Sarajevo zije (Pseudotsuga taxifblia Britt.) raznih prove Vi d a k o v i ć, M. 1982: Četinjače, Zagreb st. 583-589 SUMMARY: A field experiment area involving five Douglas fir provenances at the locality named Batalovo brdo, 20 km westwards from Sarajevo, was established in the year 1966. After three measurement actions being performed in 1980, 1990, and in 1997 the following results are obtained: The leading provenances in terms of height and diameter increments and volume of average trunk is the provenance 25-1,5 (Wiskah), and the lowest one is the provenance 12-2,0 (Canada). The provenance for the total volume per a hectare was the provenance 651,0 (Darrington), while the worst provenance was 12-2,0. This can be expected, since the provenance 65-1,0 showed a high grade of surviving property, and the medium one for the average height and diameter. The experiment area showes the lack of a protection belt of same sort, because of presence of marginal effect, what affect the investigation results. The occurrence of marginal effect showes that more light is necessary for development of the Douglas fir. On the basis of a comparison with the earlier investigatins one can conclude that the valuable conclusions on the production abilities can bi drawn still in a early stage. In our case, as far as 1980, upon the measuring action. |