DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 423-430
LFDK 630* 232.1 (Pseudotsuga menziesii)


ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROVENIJENCIJA ZELENE DUGLAZIJE
(Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.)
U POKUSU BATALOVO BRDO


GROWTH ANALYSIS OF 5 DOUGLAS FIR PROVENANCES
(Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.)
IN FILD EXPERIMENT AT BATALOVO BRDO


Dalibor BALLIAN*, Todor MIKIĆ**, Konrad PINTARIĆ***


SAŽETAK: Na lokalitetu Batalovo brdo, udaljenom od Sarajeva 20 km (zapadno),
osnovana je 1966. godine pokusna ploha s pet provenijencija zelene
duglazije (Pseudotsuga menziesii. Mirb. Franco.)


Vodeća provenijencija u pogledu srednje visine, srednjeg promjera i zapremnine
srednjeg stabla je provenijencija 25-1,5 (Wiskah), a najslabija je provenijencija
12-2,0 (Canada).


Visok stupanj preživljavanja pokazala je provenijencija 83-3,0 (Palmer), a
najslabija provenijencija za ovo svojstvo je provenijencija 25-1,5 (Wiskah).


Za ukupnu srednju zapremninu po ha, najboljom se pokazala provenijencija
65-1,0 (Darrington), a najlošijom provenijencija 12-2,0 (Canada). To se i
moglo očekivati jer je provenijencija 65-1,0 pokazala srednju vrijednost ranga
za svojstva srednje visine i srednjeg promjera, a i visok rang za svojstvo
preživi/a va njajedin ki.


Ključne riječi: Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco., provenijencija,
srednja visina, srednji promjer, preživljavanje, zapremnina srednjeg stabla,
zapremnina po ha.


1. UVOD - Introduction
Radi boljeg korištenja proizvodnih potencijala šumskog
zemljišta, jedna od mjera je i unošenje aloktonih
vrsta šumskog drveća, visoke proizvodnosti drvne
mase u kratkom razdoblju (brzo-rastuće vrste). U tim
radovima značajno mjesto zauzima i zelena duglazija,
koju u mladosti karakterizira brz visinski i debljinski
prirast, odnosno visoka produkcija drvne mase.


Vrsta je široke ekološke amplitude. Različiti ekološki
uvjeti staništa u koje bi se trebala unositi, traže da se
eksperimentalno ispita koja je od provenijencija opti


*Dalibor Ballian dipl. inž. šum.,
**mr. sci. Todor Mikić,
Šumarski Fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20,
71000 Sarajevo, BiH Slika 1. Provenijencija 65-1,0 (Darrington), u starosti od 37
***Prof. dr. sci. Konrad Pintarić godina.
Ethema Mulabdića 3, 71000 Sarajevo, BiH Picture 1. Provenances 65-1,0 (Darrington), aged 37 years.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 18     <-- 18 -->        PDF

D. Ballian, T. Mikić. K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJE U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 423-430
malna u kojim uvjetima, odnosno da se izdvoje provesertacija
i diplomskih radova (Pintarić 1966, 1973,
nijencije najboljih produkcijskih sposobnosti na odre1979,
1988 i 1989, Khan 1982, Sidžak 1990). Ipak
đenim staništima. Duglazija pokazuje dobru prilagodnije
bilo sustavnog praćenja produkcije drvne mase,
bu na naše ekološke uvjete, ovisno o provenijenciji. posebice u ratnom razdoblju.


Na osnovi dosadašnjih istraživanja na ovoj pokusnoj
površini, objavljenje čitav niz stručnih radova, di


2. OBJEKAT I METODE RADA The object and methods of the work
U proljeće 1966. godine na lokalitetu Batalovo brdo Nadmorska visina 635 m
postavljen je pokus sa pet provenijencija zelene dugla-Ekspozicija Sjeverna
zije. Svrha pokušaje praćenja produkcije drvne mase u Nagib terena 10-15 stupnjeva
našim ekološkim uvjetima. Matični supstrat Vapnenac


Korištene sadnice bile su stare 2+2 godine. Gustoća Vrsta tla Ilovača
sadnje u pokusu 2x2 metra, odnosno 2500 biljaka po Tip tla Smeđe tlo
ha. Parcele unutar bloka su 1000 m2, sa 256 biljaka. Dubina tla Duboko
Blok broji pet provenijencija, a imamo tri bloka. RasSrednja
godišnja temperatura 9,7 ° C
pored u bloku je slučajan, ali se pazilo da se provenijenSrednja
temperatura u
cije ne dodiruju vodoravnom i okomitom smjeru. razdoblju V-IX mjesec 17,0°C


Trajanje vegetacije 187 dana


Pokus je postavljen na površini gdje je bila niska bu


Srednja temperatura najhladnijega


kova šuma, panjača. Sadnja je izvršena pod zastor kro


mjeseca -1,2"C


šanja bukve kod sklopa 0,5. Nakon četiri godine uklo


Srednja temperatura najtoplijega


njena su sva bukova stabla, jer su usporavala razvoj


mjeseca 19,8 °C


mladih biljaka duglazije. U dva navrata obavljeno je


Godišnje kolebanje temperature 51,5°C


čišćenje pokusne površine od bukovih izbojaka iz pa


Apsolutna maksimalna temperatura 38, rc


nja. Zahvata na samoj duglaziji nije bilo, izuzev bes


Apsolutna minimalna temperatura -23,4 °C


pravnih sječa lokalnog stanovništva, ali u manjoj mjeri.


Godišnja količina padalina 920 mm


Ovaj pokus rađen je paralelno s pokusima u Njema


Količina padalina V- IX mjesec 392 mm


čkoj, koje je vodio prof. dr. Reinhard Schober, preko


Relativna vlažnost zraka u


kojega je i dobiveno potrebno sjeme. Tako ovaj pokus razdoblju V-IX mjesec 65%
ima međunarodno značenje. Šumska zajednica Fagetum montanum illyricum


Najvažniji podaci za pokusnu plohu Batalovo brdo:


Ekološke karakteristike provenijencija


Gospodarskajedinica Zujevina


U proljeće 1980. godine obavljen je prvi premjer po


Lokalni naziv Batalovo brdo


kusa (S. A. Khan, 1982). Premjeravanje svaki četvrti


Provenijencije


11-05 25-1,5 65-1,0 83-3,0 12-2,0
Nadmorska visina 150m 450 m 300 m 900 m 600 m
Najbliži grad Joyce Wiskah Darrington Palmer —
Država Washington (SAD) OREGON CANADA
Sjeverna geografska širina 48ol0´ 47ol0´ 48ol0´ 45o50´ 50o45´
Zapadna geografska dužina 123o40´ 123o50´ 121o35 122ol5´ 120ol0´
Najbliža meteorološka postaja Pt. Crescent Wiskah Darrington Bonnevile Komloops
Nadmorska visina postaje 23 m 133m 168m 26 m 345 m
Srednja ljetna temperatura — — 13,9oC 17,2oC —
Apsolutna maksimalna temperatura 33,9oC — 40,9oC 41,7oC —
Apsolutna minimalna temperatura -13,9oC — -23,9oC -13,9oC —
Godišnja količina padalina 1016 mm 3023 mm 1930 mm 1676 mm —
Količina padalina za V-IX mjesec 215 mm 737 mm 432 mm 381 mm —
Broj dana bez mraza 203 — 145 — —




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 19     <-- 19 -->        PDF

P. Ballian. T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJE U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9 10. CXX11I (1999). 423-430
red (parcela ima 16 redova), u redu je mjerena visina na
svakom petom stablu, a promjer na svim stablima u redu.
Drugi premjer obavljen je 1990. godine po istoj metodologiji
(D. Si džak, za diplomski rad), kada je izvršeno
i izbrajane preživjelih biljaka po ha. Treći premjer
obavljen je 1997. godine, po metodologiji prethodna
dva premjera, a obavio gaje autor ovoga rada.


Za računanje zapremnine nisu bile dostupne adekvatne
zapremninske tablice. Računanje je izvršeno na
osnovi dendrometrijskih pokazatelja, srednjih veličina,
pa je dobivena zapremnina srednjeg stabla. Zapremnina
srednjeg stabla preračunata je na ha pomoću broja
preživjelih biljaka po ha. Ovaj postupak ne daje točne
rezultate, ali može pokazati stanje u pokusu.


Za određivanje zapremnine koristila se jednostavna


formula:
d27i 1
V= .h.
4 3


Za analizu varijance korištena je metoda blokova,
kako bi se utvrdila varijabilnost između provenijencija
i između blokova. Pored toga, za prikazivanje varijabilnosti
između samih provenijencija kod zadnje izmjere
korištena je i metoda najmanje značajne razlike s ttestom.


Korišteni su i sljedeći simboli:


* statistički značajna razlika na razini 5 %
* * statistički značajna razlika na razini 1 %
o razlika je statistički slučajna.
Pokusna površina sa zelenom duglazijom (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.)
različitih provenijencija na batalovom brdu u Rakovici kod Sarajeva


m


65-1,0 83-3,0 12-2,0 25-1,0 11-0,5


rn


12-2,0 25-1,0 11-0,5 65-1,0 83-3,0


11-0,5 65-1,0 83-3,0 12-2,0 25-1,0


m


<*


4 | 30 | 4 | 30 | 4 j 30 | 4 | 30 | 4 | 30 | 4
174 m
SJEVER


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
3.1. Srednja visina
Provenijencije u sve tri izmjere, u analizi varijance
pokazuju statistički značajne razlike. Prosječna visina
za sve provenijencije u 1980. godini iznosila je 6,63 m,


Vrijednost F-testa
1980. god. 1990. god
Provenijencija 11,99** 5,07*
Blokovi 2,48 o 0,72 o


- Research results and discussion
u 1990. godini 13,06 m, a u 1997. godini 17,37 m.
Najveću srednju visinu u 1997. godini ima provenijencija
25-1,5, a iznosi 18,92 m; a najmanju provenijencija
12-2,0, aiznosi 13,64 m.


1997. god. F5% Fl%
7,39** 3,80 7,00
2,04 o 4,50 8,70




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 20     <-- 20 -->        PDF

D. Baliian. T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJE U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9 10, CXXI1I (1999), 423-430
Vrijednost t-testa
25-1,5 83-3,0 65-1,0 11-0,5
12-2,0 ** ** ** **


Glede srednje visine vidljiva je jaka diferencijacija
između provenijencija, posebice u odnosu na provenijenciju
12-2,0, koja izrazito zaostaje u visinskom prirastu.
Ostale provenijencije pokazuju ipak homogenost u
visinskom prirastu.


3.2. Srednji promjer
Analizom varijance u prvom premjeru (1980) utvrđena
je značajna statistička razlika na razini od 1%, ali


Vrijednost F-testa
1980. god. 1990. god
Provenijencija 6,81 * 2,16o
Blokovi 0,60 o 0,15o


u idućim izmjerama 1990. i 1997. godine ne pokazuje
statistički značajnu razliku.


Prosječni srednji promjer za sve provenijencije iznosio
je u 1990. godini 14,00 cm, a u 1997. godini
19,94 cm.


Najveći srednji promjer u 1997. godini ima provenijencija
25-1,5, a iznosi 22,22 cm, dok je najmanji srednji
promjer provenijencija 12-2,0, a iznosi 16,88 cm.


1997. god. F5% Fl %
1,24 o 3,80 7,00
0,04 o 4,50 8,70




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 21     <-- 21 -->        PDF

D. Ballian. T. Mikić, K. Piniarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZ1JE U POKUSU BAIALOVO BRDO Šumarski list br. 9-10. CXXIII (1999). 423-430
Glede srednjeg promjera, iz slike 3. vidljivo je da
postoji diferencijacija, provenijencija 12-2,0 zaostaje
za drugim provenijencijama koje između sebe pokazuju
homogenost za svojstvo srednjeg promjera, iako
provenijencija 25-1,5 pokazuje superiornost.


3.3. Srednji broj stabala po ha
U prvoj izmjeri nije zaključen broj stabala po ha, tako
da se podaci odnose na 1990. i 1997. godinu. Za prvu
izmjeru zaključeno je daje mraz imao učešća u smanjenju
broja stabala za provenijencije 25-1,5,11-0,5 i
83-3,0.
Broj stabala različitih provenijencija analizom varijance
u izmjeri 1990. i 1997. godine pokazuju statistički
značajne razlike na razini od 1%. To znači da
postoji diferencijacija u broju preživjelih biljaka po ha,
za svaku provenijenciju.
Prosječni broj stabala za sve provenijencije u 1990.
godini bio je 1400 stabala po ha, a u 1997. godini 1138
stabala po ha. Najveći broj stabala u pokusu 1990.


Vrijednost F-testa
1980. god. 1990.god
Provenijencija 8,12**
Blokovi 0,15 o


Vrijednost t-testa


godine imala je provenijencija 83-3,0, a najmanji broj
provenijencija 25-1,5. U izmjeri 1997. godine te dvije
provenijencije zadržale su isti rang, ali između ostalih
provenijencija došlo je do promjena u rangu.


Slika 4. Provenijencija 12-2,0 (Canada), u starosti od 37. god.
Picture 4. Provenance 12-2,0 (Canada), aged 37 years.


1997. god. F5% Fl %
7,70** 3,80 7,00
0,55 o 4,50 8,70


12-2,0 83-3,0 65-1,0 11-0,5


12-2,0 ** **


Iz dobivenih rezultata vidi se da postoji diferencijacija
u prosječnom broju stabala po ha između provenijencija.
Razlog tomu vrlo vjerojatno leži u slaboj otpornosti
nekih provenijencija prema niskim temperaturama,
koje vladaju u staništu gdje je postavljen pokus, za
razliku od ekoloških uvjeta u američkim staništima.


** *


Razlog može biti i mala količina padalina koja je karakteristična
za pokusnu površinu, za razliku od količine
padalina u Americi. Također može utjecati gustoća sadnje,
pa prije dolazi do izlučivanja određenog broja stabala,
jer u pokusu nisu provođene prorjede.


SLIKA 5. - SREDNJI BROJ STABALA PO ha ZA RAZLIČITE STAROSTI
PICTURE 5.- AVERAGE NUMBER OF TREES PER ha FOR DIFFERENT AGES


X,997 = 1440


PROVENIJENCIJA


RANG




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 22     <-- 22 -->        PDF

D. Ballian, T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJK U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski listbr. 9-10, CXXIII (1999),423-430
3.4. Zapremnina srednjeg stabla
Prosječna zapremnina za sve provenijencije u 1980.
Analizom varijance nije dobivena statistički značajgodini
iznosila je 0,032 m3, u 1990. godini 0,118 m3, a u
na razlika između provenijencija za svojstvo zapremni1997.
godini 0,188 m3. Najmanju zapremninu pokazuje
ne srednjeg stabla ni za jednu godinu izmjera. Ipak sliprovenijencija
12-2,0, a najveću provenijencija 25-1,5,


ka 6. pokazuje da postoji velika razlika između provestoje
i bilo za očekivati iz izmjera visina i promjera, tinijencija
25-1,5 i 12-2,0. jekom sve tri godine kada su vršene izmjere.


Vrijednost F-testa
1980. god. 1990. god 1997. god. F5% Fl %
Provenijencija 2,61 o 1,32 o 2,85 o 3,80 7,00
Blokovi 2,30 o 0,14o 1,80 o 4,50 8,70


SLIKA 6. - VELIČINA ZAPREMINESREDNJEG STABLA ZA RAZLIČITE STAROSTI
PICTURE 6. - VOLUME OE AVERAGE TREE EOR DIFFERENT PROVENANCES AGES


D.249


1
1
D.202


0,197
3,183


v ´;;:^;^llf^;l^:l;i!li;:|l|i:ll:|
X,9g7 = 0,188


i ,149


z
* X,990 = 0,118


C 139 M31


0,1:08 (


p
p
X198ü = 0,032


0.043
0,0«
0.0-32
0 035


o [ O
o o
CD


CD g
en g CD


.1 8
(31 CO CD ! co 1 CD II | CD


Oi CD
CD


8


PROVENUENCIJ A. 12-2.0 25-1.5 83-3.0 65-1.0 1 1-0.5


RANG
111 444 332 223


S obzirom na zapremninu srednjeg stabla, postoji ali je to obavljeno u druge dvije izmjere.
diferencijacija između provenijencija, iako analizom


Možemo zaključiti da za prosječnu zapremninu po
varijance nije dobivena statistički značajna razlika. Raha,
tijekom svih analiziranih godina, analizom varizlike
su vidljive iz slike 6. jance ne dobivamo statistički značajne razlike. Ako poNajveću
zapremninu srednjeg stabla ima provenigledamo
sliku 7 možemo uočiti da provenijencija 12jencija
25-1,5, ali na to može utjecati više čimbenika. 2,0, značajno zaostaje u zapremnini za ostalim
Ta provenijencija ima najmanje stabala po ha, pa preoprovenijencijama.
stala stabla imaju više životnog prostora od drugih, od


U drugoj izmjeri prosječna zapremnina za sve pronosno
veću mogućnost za razvoj.


venijencije iznosila je 164 mVha, a u trećoj izmjeri 208


3.5. Prosječna zapremnina po ha
mVha. Najbolja provenijencija 1990. godine je 65-1,0
Prva izmjera nije dala veličine prosječne zapremnisa
195 mVha, a 1997. godine sa 235 mVha. Najlošija
ne po ha, jer nije obavljeno brojenje preživjelih stabala, provenijencija je 12-2,0 sa 102 mVha i 135 mVha.


Vrijednost F-testa


1980. god. 1990.god 1997. god. F5% F 1%
Provenijencija 2,65 o 1,98 o 3,80 7,00
Blokovi 0,20 o 1,21 o 4,50 8,70


U odnosu na zapremninu po ha, postoji diferencijaTako
se dogodilo daje prvo-rangirana provenijencija za
cija između provenijencija, stoje vidljivo iz slike 7, ali zapremninu po ha, za svojstvo zapremnine srednjeg
ne i analize varijance. Na ovo svojstvo, pored osnovnih stabla bila drugo-rangirana (provenijencija 65-1,0), a
dendrometrijskih elemenata, utječe i broj stabala po ha. treće-rangirana provenijencija za zapremninu srednjeg




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 23     <-- 23 -->        PDF

D. Ballian, T. Mikić, K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZIJE U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9 10, CXXIII (1999), 423-430
stabla zauzimala je drugo mjesto u zapremnini po ha. stvo zapremnine po ha rangirana je na četvrtom mjestu,
Superiorna provenijencija za svojstvo srednje visine, jer ima velik gubitak stabala po ha.
promjera i zapremnine srednjeg stabla, 25-1,5, za svoj-


SLIICA 7. - SREDNJI VOLUMEN PO ha ZA RAZLIČITE STAROSTI PROVENIJENCI
PICTURE 7. - AVERAGE VOLUME PER ha FOR DIFFERENT PROVENANCE AGES


PROVt-NUf-NCUA 1 2
RANG 5


4.
ZAKLJUČAK
1.
Najveću srednju visinu i srednji promjer za sva tri
mjerenja pokazuje provenijencija 25-1,5, a najslabijom
se pokazala provenijencija 12-2,0. Ovo govori
daje provenijencija 25-1,5 daleko superiorna po što
se tiče visinskog i debljinskog prirasta na ovom staništu
od drugih provenijencija. Na ovu superiornost
utječe i broj biljaka provenijencije po parcelama, jer
se stvara više životnog prostora za biljke. Za provenijencijom
25-1,5 slijedi provenijencija 65-1,0 kao
druga u rangu.
2.
Provenijencije s najvećim brojem preživjelih biljaka,
su provenijencije s većih nadmorskih visina, a to
su 83-3,0, 12-2,0 i 65-1,0. Ovo kazuje da su date
provenijencije pokazale otpornost na niske temperature
i manjak oborina koje se javljaju na pokusnoj
površini. Date provenijencije dobro su se prilagodile
ovim stanišnim uvjetima.
3.
Najveću zapremninu srednjeg stabla ima provenijencija
25-1,5, što se i očekivalo, jer ova provenijencija
ima i najveće srednje veličine, visine i promjera
srednjeg stabla. U prva dva premjera provenijencija
11 -0,5 bila je drugo-rangirana, a u zadnjem premjeru
je provenijencija 65-1,0 drugo-rangirana.
4.
Najveću zapremninu po ha imala je provenijencija
65-1,0. Razlog tomu treba tražiti u visokom rangu
kod zapremnine srednjeg stabla i visokom rangu
kod broja preživjelih biljaka u pokusu. Ovo ukazuje
daje provenijencija 65-1,0 trenutno najbolja za ove
- Conclusion
uvjete, a za njom slijedi provenijencija 83-3,0. Na
osnovi dobivenih rezultata može se reći da za uvjete
sjevernih ekspozicija, dubokih i bogatih zemljišta
Srednje Bosne odgovara provenijencija 65-1,0 i
provenijencija 83-3,0. Ovi rezultati ne mogu se koristiti
za južne ekspozicije, gdje prevladavaju šume
hrasta kitnjaka i graba.


5.
Kako pokusna površina nema zaštitni pojas od iste
vrste, prisutna je pojava rubnog učinka, što ima utjecaje
na rezultate istraživanja.
6.
Na osnovi izraženosti rubnog učinka, može se utvrditi
da kod duglazije postoji potreba za više svjetla
nego što ima na pokusnoj površini. To se dobro vidi i
na parcelama provenijencije 25-1,5, jer je mali broj
biljaka jače izraženim visinama i promjerima.
7.
Gustoća sadnje na pokusnoj površini je 2x2 m. To je
relativno gusto, pa to može biti razlog izlučivanja
velikog broja biljaka tijekom borbe za više životnog
prostora, odnosno svijetla.
8.
Unutar provenijencija postoji velika varijabilnost
između jedinki po pitanju visinskog i debljinskog
prirasta, što se može iskoristiti za daljnji rad na oplemenjivanju
zelene duglazije.
9.
Na osnovi provedenih istraživanja može se zaključiti
da se još u ranom razdoblju postavljanja pokusa
mogu donijeti valjani zaključci o proizvodnim sposobnostima
korištenih provenijencija.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 24     <-- 24 -->        PDF

D. Ballian, T. Mikić. K. Pintarić: ANALIZA USPIJEVANJA 5 PROV. Z. DUGLAZUh. U POKUSU BATALOVO BRDO Šumarski list br. 9-10. CXXII1 (1999), 423-430
LITERATURA - Literature


Khan , S.A. 1982: Zavisnost taksacionih elemenata i nijencija, Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajenekih
fizioloških karakteristika duglazije od provu,
god XI


venijencije i uslova staništa. (Disertacija) ŠuPintarić
, K. 1973: Ritam prirašćivanja u visinu dumarski
fakultet Sarajevo.


glazije (Pseudotsuga taxifblia Britt.) u toku goKomlenović,
N., Orlić, S.,Rastovski,P. 1995: dine u ovisnosti od provenijencije, Šumarski list
Uspjevanje šest četinjača u području bujadnica i 7-8/83 st. 331-346


vriština, Zagreb, Šumarski list 5-6/95, st. 169-P i n t a r i ć, K. 1979: Rezultati proučavanja prirašćiva


178.
nja duglazije na nekim staništima Bosne, SaraMikić,
T, Vučetić, M., Pintarić, K. 1988: Rejevo
zultati testa različitih provenijencija ariša i du


P i n t a r i ć, K. 1989: Proučavanje prirašćivanja IUFRO


glazije na oglednim plohama Šumarskog fakulduglazije
različitih provenijencija na oglednoj


teta u Sarajevu, referat za godišnji sastanak sekplohi
"Crna lokva" Bosanska Gradiška, Šumar


cije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drve


ski list 9-10/89 st. 397-414
ća zajednice Šumarskih fakulteta i Instituta za


S i d ž a k, D. 1990: Analiza produktivnosti duglazije na


šumarstvo i preradu drveta u BiH, Sarajevo


dvije ogledne površine, Batalovo brdo i Rosulje,
P i n t a r i ć, K. 1966: Rezultati prvih istraživanja dugla


Sarajevo
zije (Pseudotsuga taxifblia Britt.) raznih prove


Vi d a k o v i ć, M. 1982: Četinjače, Zagreb st. 583-589


SUMMARY: A field experiment area involving five Douglas fir provenances
at the locality named Batalovo brdo, 20 km westwards from Sarajevo, was
established in the year 1966. After three measurement actions being performed
in 1980, 1990, and in 1997 the following results are obtained:


The leading provenances in terms of height and diameter increments and
volume of average trunk is the provenance 25-1,5 (Wiskah), and the lowest one
is the provenance 12-2,0 (Canada).


The provenance for the total volume per a hectare was the provenance 651,0
(Darrington), while the worst provenance was 12-2,0. This can be expected,
since the provenance 65-1,0 showed a high grade of surviving property,
and the medium one for the average height and diameter.


The experiment area showes the lack of a protection belt of same sort, because
of presence of marginal effect, what affect the investigation results. The
occurrence of marginal effect showes that more light is necessary for development
of the Douglas fir.


On the basis of a comparison with the earlier investigatins one can conclude
that the valuable conclusions on the production abilities can bi drawn
still in a early stage. In our case, as far as 1980, upon the measuring action.