DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 11 <-- 11 --> PDF |
V. Topic: MELIORACIJSKI UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU Šumarski list br. 9-10, CXXII1 (1999), 411-422 Tla na istraživanom objektu slabo su opskrbljena fii hrast medunac); sadržaj fosfora - od 0,017 mg/100 g ziološki aktivnim fosforom, a dobro s kalijem. U svim (crni bor) do 0,303 mg/100 g (crni jasen), a sadržaj kalija profilima otvorenim 1977, 1983. i 1990. godine, od 0,172 mg/100 g (atlaski cedar) do 1,465 mg/100 g (crpogotovo u A horizontu, sadržaj fosfora u prosjeku je ni jasen). 2,3 - 3,8 puta veći nego u profilima otvorenim 1957. godine, što je rezultat vegetacijskog utjecaja. Najviše fosfora nalazi se u tlima pod kulturom crnoga jasena, s većom količinom listinca, nešto manje pod kulturom hrasta medunca, primorskoga bora, bijeloga graba, atlaskoga cedra i crnoga bora. Nema podataka iz 1957. godine o fiziološki aktivnom kaliju, ali iz podataka pedoloških analiza iz 1977, 1983. i 1990. godine vidi se da su tla na plohi Klačine opskrbljena srednje do dobro (14,0 - 29,5 mg/100 g tla) tim bioelementom. Treba pretpostaviti da ovakve opskrbljenosti nije bilo u momentu osnivanja plohe. Maksimalna vrijednost kalija zabilježena je u humusno akumulativnom horizontu i to u njegovom površinskom dijelu, pod kulturom crnoga jasena iznosila je 29,5 mg/l 00 g tla. Na osnovi rezultata istraživanja kalija u 1983. godini (tab. 3) vidljivo je da se njegov sadržaj smanjuje po dubini profila. U kambičnotn (B)rz horizontu srednje vrijednosti variraju od 6,7 mg/100 g tla (atlaski cedar) do 13,2 mg/100 g tla (crni jasen). Provedeni regresijski račun pokazao je (si. 1, 2, 3, 4, 5, 6) da se s povećanjem jedinice šumskog listinca sadržaj humusa u tlu (A horizont) povećao od 0,115% (kod atlaskoga cedra) do 0,631% (kod crnog jasena); sadržaj dušika od 0,0048% (atlaski cedar) do 0,025% (crni jasen N Humus % % 0,48,0 - 7,0< u6,0- 5,00,2 -4,0 Vrijednosti koeficijenta korelacije (r), koji pokazuje jačinu veze ili stupanj zavisnosti dvije promjenjive, u ovim istraživanjim (si. 1, 2, 3, 4, 5, 6), kreće se u sljedećim granicama: za humus - od 0,869 (atlaski cedar) do 0,989 (hrast medunac) za dušik - od 0,873 (crni bor) do 0,977 (hrast medunac) za fosfor - od 0,783 (crni jasen) do 0,933 (bijeli grab) za kalij - od 0,808 (primorski bor) do 0,974 (crni jasen) Minimalne vrijednosti koeficijenta korelacije, na razini značajnosti od 5% a uz odgovarajući broj stupnjeva slobode, iznosi 0,707, odnosno 0,811, dok na razini značajnosti od 1 % iznosi - 0,834, odnosno 0,917 (P e t z 1974). Iz prikazanih rezultata vidi se da postoji pozitivna korelacija velike jačine između sadržaja humusa, dušika, fosfora i kalija i šumskog listinca istraživanih vrsta drveća. Značajnost koeficijenta korelacije (r), također je testirana pomoću t - testa. Na razini značajnosti od 5%, granična vrijednost "t" uz odgovarajući broj stupnjeva K20 PJOJ mg/100g mg/100g 0,1 3,0- 2,0 - 1,0o . y = 3,050 r = 0,924 i y = 0,157 r = 0,907 - Humus + 0,631 x -N + 0,025 x x P2 O5 y = 1,403 + 0,303 x r = 0,783 K2 0 y = 11,687+1,465 x r = 0,974 10 1 2 i 4 16 1 8 Listinac - Leaf litter t/ha 20,0 - 4.0 -15,0 - 3,0 r-10,0 2,0 5,0 1,0 Slika 1. Grafički prikaz regresije količine šumskog listinca na sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom crnoga jasena (Fraxinus ornus L.) Figure 1. Regression graph of quantity of leaf litter on the content of humus, nitrogen, phosphorus and pottassium in the soil under Flowering Ash (Fraxinus ornus L.) |