DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 107     <-- 107 -->        PDF

NOVI MAGISTRI BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI


u
"Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb


STJEPAN


Stjepan Puljak , dipl. ing. šum.
obranio je svoj magistarski rad na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu 26.
ožujka 1999. godine pod naslovom


"Istraživanje promjena ergometrijskih
i tehničkih značajki nekih motornih
pila lančanica tijekom propisanoga
uporabnog razdoblja".


Magistarski rad izrađen je pod
vodstvom mentora prof. dr. sc. StanislavaSevera.
Pristupnikje obranio
magistarski rad pred Povjerenstvom:


1.
prof. dr. sc. Vlado Goglia,
predsjednik
2.
prof. dr. sc. Stanislav Seve r
(mentor), član
3.
prof dr. sc. Marjan Lipoglavšek,
Biotehnička fakulteta u
Ljubljani, član
Iako nam je poznat, sada već magistar se. Stjepan
Puljak, dajemo ukratko izvod iz njegovoga životopisa.
Stjepan Puljak, dipl. ing. šumarstva, rođenje 28.
srpnja 1946. godine u Podbrežju, općina Ozalj. Osnovnu
školu završio je u Ozlju 1961. godine. Gimnaziju je
pohađao i s uspjehom završio u Karlovcu 1965. godine.
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pristupnik
je diplomirao 1972. godine. Poslijediplomski
studij upisao je na istom fakultetu iz znanstvenog područja
Iskorišćivanje šuma. Tijekom svoga radnog vijeka
radio je na sljedećim poslovima i zadacima:


1972 - 1978. godine u Kmetijsko-gozdarskom posetstvu
Kočevje, Gozdni obrat Draga,
1978 - 1980. godine u ŠG "Josip Kozarac" Nova


Gradiška na radnome mjestu pomoćnika direktora
za iskorišćivanje šuma šumarije Lipovljani,
1980 - 1982. godine komercijalni je rukovoditelj
Poljoprivredne zadruge u Ozlju,
1982 - 1984. godine prelazi na mjesto tehničkog rukovoditelja
u Šumariji Prezid, ŠG Delnice,
1984 - 1992. godine u ŠG Delnice radi kao referent
za šumsku mehanizaciju u Odjelu za razvoj gospodarstva,


od 1992. godine do danas radi u Direkciji JP "Hrvatske
šume" najprije na mjestu stručnog suradnika za
iskorišćivanje šuma, potom na mjestu stručnog
suradnika za mehanizaciju pri Službi za proizvo


PULJAK


dnju. U srpnju 1998. godine imenovan
je za rukovoditelja Službe
razvoja.


Tijekom svoje inženjerske prakse
Stjepan Puljak surađivao je s
više zavoda Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu kao suradnik
na istraživačkim projektima. Pomagao
je i pri organiziranju više
znanstveno-stručnih skupova održanih
na području Gorskoga kotara,
za što su mu dodijeljena mnoga
priznanja od kojih je važno spomenuti:


diplomu za doprinos razvoju
vatrogastva DVD Kraljeva Velika
1980. godine


pismenu zahvalu predstojnika Katedre za uzgajanje
šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za sudjelovanje i pomoć oko održavanja 6. međunarodnog
IUFRO simpozija o jeli održanog 1990. god.


-
pismenu zahvalu predsjednika poslovodnog organa
Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za sudjelovanje
i organizaciju seminara SEV-a u svezi sa
zadatkom 1.7 pod naslovom "Mjeriteljske osnove
ispitivanja strojeva u eksploataciji šuma" održanog
1985. godine.
Sudjelovao je u radu brojnih savjetovanja i simpozija.


Stjepan Puljak je u koautorstvu objavio nekoliko
znanstvenih i stručnih radova. Koautor je i više razvojno-
stručnih studija i projekata.


Magistarski rad obuhvaća: 166 + VII stranica, 14
slika nastalih kao rezultat mjernoga postupka te kasnije
matematičko-statističke obrade mjernih podataka, shematskih
prikaza, fotografija i dr., 97 tablica, 64 naslova
citiranih bibliografskih jedinica, 49 naslova studijskih
bibliografskih jedinica.


Uz rad su priloženi zasebno uvezani izvorni podaci
vibracija na ručkama motornih pila, posebno podaci o
vibracijama na ručkama motornih pila STIHL 038, a
posebno isti podaci za motornu pilu Husqvarna 266
SG. Prilog sadrži 1266 stranica tablica i dijagrama, a
pohranit će se u biblioteci Šumarskoga fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu za potrebe daljnjih analiza.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Rad je podijeljen na sljedeća poglavlja:


1.
Uvod
2.
Problematika i ciljevi istraživanja
3.
Opis utjecajnih veličina, mjerenja i mjernih metoda
te uporabljenih mjernih lanaca
4.
Rezultati istraživanja
5.
Analiza rezultata istraživanja
6.
Zaključak
7.
Literatura
Na početku rada uz naslovnicu data su i sljedeća
poglavlja:


-
Predgovor
Temeljna dokumentacijska kartica
-
Basic Documentation Card
-
Dokumentacionskarte
-
Sadržaj
Prikaz rada
Uz dopuštenje članova Povjerenstva za obranu magistarskog
rada, dajemo kraće izvode iz izvješća imenovanog
Povjerenstva Vijeću Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
Ne bi mogli zornije predočiti sadržaj magistarskog
rada po pojedinim poglavljima od onoga koje je napisalo
Povjerenstvo u svom izvješću.
U uvodnom dijelu, autor je istaknuo rizičnost zanimanja
u šumarstvu pri rukovanju motornom pilom lančanicom,
zbog čega je to sredstvo rada izabrano kao
predmet istraživanja.
Pristupnik u uvodnim razmatranjima postavlja niz
pitanja i dilema. Ponajprije ističe se pitanje: Zašto vijek
uporabe mora biti baš četiri godine i koji su to čimbenici
koji tijekom eksploatacije postaju upitni?


Pristupnik navodi da je opseg istraživanja i pored
mnogih prethodnih konzultacija nadmašio sva očekivanja,
pa je i rok završetka rada više puta pomican. Zato
je odlučeno da se u magistarskome radu iznese dio
istraživačkih rezultata te da se daju smjernice za buduća
istraživanja.


U poglavlju koje obraduje problematiku i cilj istraživanja,
pristupnik razmatra kriterije bitne za izbor određenoga
sredstva rada. Pritom ispravno na prvo mjesto
postavlja sigurnost rukovatelja budući daje on kod
nekih mehaniziranih sredstava rada, nakon duljega rukovanja
njime, izložen riziku trajnoga invaliditeta. Potom
kao značajnije parametre uzima učinkovitost pojedinih
sredstava rada, ne zanemarujući pritom visinu
uporabnih troškova. Kroz ta se razmatranja pristupnik
osvrće i na stavove mnogih istraživača iznijetih u mnogim
bibliografskim jedinicama. Da bi se utjecajni tehnički
parametri sustavno obradili te potom značajni


uključili u istraživanja, uzima kao prikladni sljedeći
način njihova razvrstavanja:


-
veličine koje mogu ugroziti život rukovatelja
veličine koje ugrožavaju zdravlje rukovatelja
veličine koje ugrožavaju okoliš
veličine koje utječu na udobnost pri radu
- veličine koje utječu na učinkovitost
- ostale veličine.
Pored toga, pristupnik ispravno izuzetno značenje
pridaje postojanosti neke tehničke veličine tijekom
eksploatacije. Da bi se odredio način praćenja pila tijekom
eksploatacije, autor raspravlja o mnogim ranijim
istraživanjima citirajući njihove navode. Nakon iscrpnih
rasprava pristupnik je odredio svrhu istraživanja
provedenih u radu. Radom se želi utvrditi podložnost
promjenama nekih tehničkih parametara u ovisnosti o
vremenu trajanja eksploatacije. Kao značajni tehnički
parametri čija se razina tijekom eksploatacije ispitivala
izabrani su:


-
razina buke
razina vibracija na ručkama pile
značajke motora i potrošnja goriva
vrijeme zaustavljanja lanca nakon uključivanja
kočnice i


troškovi održavanja u ovisnosti o vremenu dje


latnoga rada pile.


Povjerenstvo je sistematizirano predočilo ciljeve is


traživanja, kako slijedi:


1.
istraživanje ovisnosti razine buke pile o vijeku eksploatacije
2.
utvrđivanje utjecaja vremena eksploatacije na razinu
vibracija na prednjoj odnosno stražnjoj ručki
3.
utvrđivanje potrošnje goriva i karakteristike motora
u ovisnosti o starosti pila
4.
određivanje ovisnosti između vremena zaustavljanja
lanca nakon aktiviranja kočnice i vremena eksploatacije
pile
5.
određivanje troškova održavanja po godištima te
utvrđivanje jediničnih troškova održavanja
6.
na osnovi vrijednosti svih parametara obuhvaćenih
istraživanjima pristupnik je nastojao dati odgovor
na pitanje: je li razdoblje eksploatacije pile od četiri
godine ispravno određeno za pile namijenjene za
profesionalni rad u šumarstvu.
U poglavlju 3. dat je opis mjerenja i mjernih metoda
te upotrebljenih mjernih lanaca, kako slijedi:


Pri opisu utjecajnih veličina pristupnik detaljno
obrazlaže njihovu važnost, opisujući pobliže svaku
veličinu. Tako primjerice za buku spominje tri značajne
razine:




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Slika 1. Oprema za mjerenje vibracije u laboratoriju Šumarskoga
fakulteta


Slika 2. Prikaz mjerenja potrošnje goriva i snage motora motorne
pile na terenu


-
ometaj uča buka


-
buka smetanja i dodijavanja
-
tzv. buka uništavanja.
Pritom pristupnik citira veći broj autora koji je objavljivao
istraživačke rezultate o tim problemima. Posebno
se obrazlaže očekivani utjecaj eksploatacijskoga
razdoblja na pojedinu mjerenu veličinu. Za buku, primjerice,
pristupnik smatra da je lako obrazložiti pretpostavku
da se njena razina mijenja tijekom eksploatacije.
U tu svrhu detaljno raščlanjuje pojedine izvore
buke i naznačuje očekivani utjecaj uporabnoga razdoblja
na svaki navedeni izvor.


Posebna se pozornost posvećuje ograničenjima
dnevnoga izlaganja koja se određuju putem normi, pravilnika
ili tzv. ergonomskih check listi za pojedine utjecajne
veličine.


Metodu mjerenja pojedine utjecajne veličine pristupnik
je prilagodavao preporukama nacionalnih i međunarodnih
normi. Značajnije zahtjeve sadržane u pojedinim
normama autor izvlači i naglašava u opisu postupka
njihova mjerenja. 1 u ovom se slučaju citiraju
mnogi literatutrni izvori, a svi se upotrijebljeni mjerni


lanci prikazuju bilo shematski bilo fotografijama načinjenih
tijekom mjerenja.


Posebno je detaljno opisana metoda mjerenja vremena
zaustavljanja lanca kao i uporabljeni mjerni sustav.
Takav postupak mjerenja razvijen je za potrebe
upravo ovoga rada i po prvi je puta primijenjen kod
ovih mjerenja.


Višeznačni rezultati istraživanja, obuhvaćeni su u
četiri podpoglavlja:


a) Rezultati mjerenja buke


Buka motornih pila mjerena je na po četiri pile iz
svake starosne skupine; za novu pilu i pile poslije 1, 2,
3 i 4 godine profesionalne uporabe.


Mjereno je po pet uzoraka za svaku pilu pri svim
režimima rada nakon čega su rezultati obrađivani uobičajenim
statističkim metodama. Rezultati mjerenja dati
su sustavno i pregledno.


b) Rezultati mjerenja vibracija


Upotrjebljena mjerna oprema udovoljavala je kriterijima
koje za tu vrstu mjerenja određuju odgovarajuće
međunarodne norme. Obavljeno je po pet mjerenja za
svaku mjernu točku. Za jedno je mjerenje u svakoj mjernoj
točki načinjena frekvencijska analiza koja je iskazana
tablično, a isto je tako iscrtana u dijagramu. Ti su
podaci, kako je već ranije spomenuto, sadržani u prilogu
magistarskome radu. U tablicama koje su date u samome
radu sadržane su samo vrijednosti vektora ekvivalentih
ubrzanja za sva mjerenja. Iz srednjih vrijednosti
vektora ekvivalentnih ubrzanja određivani su rezultantni
vektori vrednovanog ubrzanja, tzv. WAS vrijednosti.


c) Rezultati istraživanja vremena zaustavljanja
lanca


Za svaku je pilu vrijeme zaustavljanja lanca mjereno
deset puta. Iznijete su za svaku pilu srednje vrijednosti
svih deset mjerenja i srednja vrijednost nakon
odbacivanja najmanje i najveće vrijednosti.


d) Određivanje karakteristike motora i
potrošnje goriva


Sva su mjerenja obavljena kroz dulje razdoblje, sa
svrhom da se mjerne greške svedu na najmanju mjeru.
Ovakav je postupak mjerenja hvale vrijedan i zasigurno
je utjecao na objektivnost zaključaka koji su slijedili
iz analize. Pristupnik je od svih karakteristika
motora ispravno izabrao veličine koje je obuhvatio
mjerenjima.


e) Troškovi održavanja, djelatno
vrijeme rada pila i pripadajući učinci


U ovom su poglavlju sadržani raspoloživi podaci o
učincima pila tijekom njihove uporabe. Učinci su iska