DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 107 <-- 107 --> PDF |
NOVI MAGISTRI BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb STJEPAN Stjepan Puljak , dipl. ing. šum. obranio je svoj magistarski rad na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 26. ožujka 1999. godine pod naslovom "Istraživanje promjena ergometrijskih i tehničkih značajki nekih motornih pila lančanica tijekom propisanoga uporabnog razdoblja". Magistarski rad izrađen je pod vodstvom mentora prof. dr. sc. StanislavaSevera. Pristupnikje obranio magistarski rad pred Povjerenstvom: 1. prof. dr. sc. Vlado Goglia, predsjednik 2. prof. dr. sc. Stanislav Seve r (mentor), član 3. prof dr. sc. Marjan Lipoglavšek, Biotehnička fakulteta u Ljubljani, član Iako nam je poznat, sada već magistar se. Stjepan Puljak, dajemo ukratko izvod iz njegovoga životopisa. Stjepan Puljak, dipl. ing. šumarstva, rođenje 28. srpnja 1946. godine u Podbrežju, općina Ozalj. Osnovnu školu završio je u Ozlju 1961. godine. Gimnaziju je pohađao i s uspjehom završio u Karlovcu 1965. godine. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pristupnik je diplomirao 1972. godine. Poslijediplomski studij upisao je na istom fakultetu iz znanstvenog područja Iskorišćivanje šuma. Tijekom svoga radnog vijeka radio je na sljedećim poslovima i zadacima: 1972 - 1978. godine u Kmetijsko-gozdarskom posetstvu Kočevje, Gozdni obrat Draga, 1978 - 1980. godine u ŠG "Josip Kozarac" Nova Gradiška na radnome mjestu pomoćnika direktora za iskorišćivanje šuma šumarije Lipovljani, 1980 - 1982. godine komercijalni je rukovoditelj Poljoprivredne zadruge u Ozlju, 1982 - 1984. godine prelazi na mjesto tehničkog rukovoditelja u Šumariji Prezid, ŠG Delnice, 1984 - 1992. godine u ŠG Delnice radi kao referent za šumsku mehanizaciju u Odjelu za razvoj gospodarstva, od 1992. godine do danas radi u Direkciji JP "Hrvatske šume" najprije na mjestu stručnog suradnika za iskorišćivanje šuma, potom na mjestu stručnog suradnika za mehanizaciju pri Službi za proizvo PULJAK dnju. U srpnju 1998. godine imenovan je za rukovoditelja Službe razvoja. Tijekom svoje inženjerske prakse Stjepan Puljak surađivao je s više zavoda Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao suradnik na istraživačkim projektima. Pomagao je i pri organiziranju više znanstveno-stručnih skupova održanih na području Gorskoga kotara, za što su mu dodijeljena mnoga priznanja od kojih je važno spomenuti: diplomu za doprinos razvoju vatrogastva DVD Kraljeva Velika 1980. godine pismenu zahvalu predstojnika Katedre za uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za sudjelovanje i pomoć oko održavanja 6. međunarodnog IUFRO simpozija o jeli održanog 1990. god. - pismenu zahvalu predsjednika poslovodnog organa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za sudjelovanje i organizaciju seminara SEV-a u svezi sa zadatkom 1.7 pod naslovom "Mjeriteljske osnove ispitivanja strojeva u eksploataciji šuma" održanog 1985. godine. Sudjelovao je u radu brojnih savjetovanja i simpozija. Stjepan Puljak je u koautorstvu objavio nekoliko znanstvenih i stručnih radova. Koautor je i više razvojno- stručnih studija i projekata. Magistarski rad obuhvaća: 166 + VII stranica, 14 slika nastalih kao rezultat mjernoga postupka te kasnije matematičko-statističke obrade mjernih podataka, shematskih prikaza, fotografija i dr., 97 tablica, 64 naslova citiranih bibliografskih jedinica, 49 naslova studijskih bibliografskih jedinica. Uz rad su priloženi zasebno uvezani izvorni podaci vibracija na ručkama motornih pila, posebno podaci o vibracijama na ručkama motornih pila STIHL 038, a posebno isti podaci za motornu pilu Husqvarna 266 SG. Prilog sadrži 1266 stranica tablica i dijagrama, a pohranit će se u biblioteci Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za potrebe daljnjih analiza. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Rad je podijeljen na sljedeća poglavlja: 1. Uvod 2. Problematika i ciljevi istraživanja 3. Opis utjecajnih veličina, mjerenja i mjernih metoda te uporabljenih mjernih lanaca 4. Rezultati istraživanja 5. Analiza rezultata istraživanja 6. Zaključak 7. Literatura Na početku rada uz naslovnicu data su i sljedeća poglavlja: - Predgovor Temeljna dokumentacijska kartica - Basic Documentation Card - Dokumentacionskarte - Sadržaj Prikaz rada Uz dopuštenje članova Povjerenstva za obranu magistarskog rada, dajemo kraće izvode iz izvješća imenovanog Povjerenstva Vijeću Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ne bi mogli zornije predočiti sadržaj magistarskog rada po pojedinim poglavljima od onoga koje je napisalo Povjerenstvo u svom izvješću. U uvodnom dijelu, autor je istaknuo rizičnost zanimanja u šumarstvu pri rukovanju motornom pilom lančanicom, zbog čega je to sredstvo rada izabrano kao predmet istraživanja. Pristupnik u uvodnim razmatranjima postavlja niz pitanja i dilema. Ponajprije ističe se pitanje: Zašto vijek uporabe mora biti baš četiri godine i koji su to čimbenici koji tijekom eksploatacije postaju upitni? Pristupnik navodi da je opseg istraživanja i pored mnogih prethodnih konzultacija nadmašio sva očekivanja, pa je i rok završetka rada više puta pomican. Zato je odlučeno da se u magistarskome radu iznese dio istraživačkih rezultata te da se daju smjernice za buduća istraživanja. U poglavlju koje obraduje problematiku i cilj istraživanja, pristupnik razmatra kriterije bitne za izbor određenoga sredstva rada. Pritom ispravno na prvo mjesto postavlja sigurnost rukovatelja budući daje on kod nekih mehaniziranih sredstava rada, nakon duljega rukovanja njime, izložen riziku trajnoga invaliditeta. Potom kao značajnije parametre uzima učinkovitost pojedinih sredstava rada, ne zanemarujući pritom visinu uporabnih troškova. Kroz ta se razmatranja pristupnik osvrće i na stavove mnogih istraživača iznijetih u mnogim bibliografskim jedinicama. Da bi se utjecajni tehnički parametri sustavno obradili te potom značajni uključili u istraživanja, uzima kao prikladni sljedeći način njihova razvrstavanja: - veličine koje mogu ugroziti život rukovatelja veličine koje ugrožavaju zdravlje rukovatelja veličine koje ugrožavaju okoliš veličine koje utječu na udobnost pri radu - veličine koje utječu na učinkovitost - ostale veličine. Pored toga, pristupnik ispravno izuzetno značenje pridaje postojanosti neke tehničke veličine tijekom eksploatacije. Da bi se odredio način praćenja pila tijekom eksploatacije, autor raspravlja o mnogim ranijim istraživanjima citirajući njihove navode. Nakon iscrpnih rasprava pristupnik je odredio svrhu istraživanja provedenih u radu. Radom se želi utvrditi podložnost promjenama nekih tehničkih parametara u ovisnosti o vremenu trajanja eksploatacije. Kao značajni tehnički parametri čija se razina tijekom eksploatacije ispitivala izabrani su: - razina buke razina vibracija na ručkama pile značajke motora i potrošnja goriva vrijeme zaustavljanja lanca nakon uključivanja kočnice i troškovi održavanja u ovisnosti o vremenu dje latnoga rada pile. Povjerenstvo je sistematizirano predočilo ciljeve is traživanja, kako slijedi: 1. istraživanje ovisnosti razine buke pile o vijeku eksploatacije 2. utvrđivanje utjecaja vremena eksploatacije na razinu vibracija na prednjoj odnosno stražnjoj ručki 3. utvrđivanje potrošnje goriva i karakteristike motora u ovisnosti o starosti pila 4. određivanje ovisnosti između vremena zaustavljanja lanca nakon aktiviranja kočnice i vremena eksploatacije pile 5. određivanje troškova održavanja po godištima te utvrđivanje jediničnih troškova održavanja 6. na osnovi vrijednosti svih parametara obuhvaćenih istraživanjima pristupnik je nastojao dati odgovor na pitanje: je li razdoblje eksploatacije pile od četiri godine ispravno određeno za pile namijenjene za profesionalni rad u šumarstvu. U poglavlju 3. dat je opis mjerenja i mjernih metoda te upotrebljenih mjernih lanaca, kako slijedi: Pri opisu utjecajnih veličina pristupnik detaljno obrazlaže njihovu važnost, opisujući pobliže svaku veličinu. Tako primjerice za buku spominje tri značajne razine: |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Slika 1. Oprema za mjerenje vibracije u laboratoriju Šumarskoga fakulteta Slika 2. Prikaz mjerenja potrošnje goriva i snage motora motorne pile na terenu - ometaj uča buka - buka smetanja i dodijavanja - tzv. buka uništavanja. Pritom pristupnik citira veći broj autora koji je objavljivao istraživačke rezultate o tim problemima. Posebno se obrazlaže očekivani utjecaj eksploatacijskoga razdoblja na pojedinu mjerenu veličinu. Za buku, primjerice, pristupnik smatra da je lako obrazložiti pretpostavku da se njena razina mijenja tijekom eksploatacije. U tu svrhu detaljno raščlanjuje pojedine izvore buke i naznačuje očekivani utjecaj uporabnoga razdoblja na svaki navedeni izvor. Posebna se pozornost posvećuje ograničenjima dnevnoga izlaganja koja se određuju putem normi, pravilnika ili tzv. ergonomskih check listi za pojedine utjecajne veličine. Metodu mjerenja pojedine utjecajne veličine pristupnik je prilagodavao preporukama nacionalnih i međunarodnih normi. Značajnije zahtjeve sadržane u pojedinim normama autor izvlači i naglašava u opisu postupka njihova mjerenja. 1 u ovom se slučaju citiraju mnogi literatutrni izvori, a svi se upotrijebljeni mjerni lanci prikazuju bilo shematski bilo fotografijama načinjenih tijekom mjerenja. Posebno je detaljno opisana metoda mjerenja vremena zaustavljanja lanca kao i uporabljeni mjerni sustav. Takav postupak mjerenja razvijen je za potrebe upravo ovoga rada i po prvi je puta primijenjen kod ovih mjerenja. Višeznačni rezultati istraživanja, obuhvaćeni su u četiri podpoglavlja: a) Rezultati mjerenja buke Buka motornih pila mjerena je na po četiri pile iz svake starosne skupine; za novu pilu i pile poslije 1, 2, 3 i 4 godine profesionalne uporabe. Mjereno je po pet uzoraka za svaku pilu pri svim režimima rada nakon čega su rezultati obrađivani uobičajenim statističkim metodama. Rezultati mjerenja dati su sustavno i pregledno. b) Rezultati mjerenja vibracija Upotrjebljena mjerna oprema udovoljavala je kriterijima koje za tu vrstu mjerenja određuju odgovarajuće međunarodne norme. Obavljeno je po pet mjerenja za svaku mjernu točku. Za jedno je mjerenje u svakoj mjernoj točki načinjena frekvencijska analiza koja je iskazana tablično, a isto je tako iscrtana u dijagramu. Ti su podaci, kako je već ranije spomenuto, sadržani u prilogu magistarskome radu. U tablicama koje su date u samome radu sadržane su samo vrijednosti vektora ekvivalentih ubrzanja za sva mjerenja. Iz srednjih vrijednosti vektora ekvivalentnih ubrzanja određivani su rezultantni vektori vrednovanog ubrzanja, tzv. WAS vrijednosti. c) Rezultati istraživanja vremena zaustavljanja lanca Za svaku je pilu vrijeme zaustavljanja lanca mjereno deset puta. Iznijete su za svaku pilu srednje vrijednosti svih deset mjerenja i srednja vrijednost nakon odbacivanja najmanje i najveće vrijednosti. d) Određivanje karakteristike motora i potrošnje goriva Sva su mjerenja obavljena kroz dulje razdoblje, sa svrhom da se mjerne greške svedu na najmanju mjeru. Ovakav je postupak mjerenja hvale vrijedan i zasigurno je utjecao na objektivnost zaključaka koji su slijedili iz analize. Pristupnik je od svih karakteristika motora ispravno izabrao veličine koje je obuhvatio mjerenjima. e) Troškovi održavanja, djelatno vrijeme rada pila i pripadajući učinci U ovom su poglavlju sadržani raspoloživi podaci o učincima pila tijekom njihove uporabe. Učinci su iska |