DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Predstavljeni klonski testovi privatnog centra AFOCEL uključuju 24 različita klona koja pripadaju vrsti P. deltoides i hibridima P. x euramericana, a predstavljaju većinom belgijske i nizozemske selekcije. Na otoku Chalonnes na rijeci Loire izvješteni smo o radovima na konzervaciji crne topole (Populus nigra) Povodom međunarodne konferencije pomoću metoda "in situ" i "ex situ". Nacionalna klonska kolekcija obuhvaća ukupno 500 klonova crne topole, dok će se konzervacija sastojina ove vrste provesti u sklopu već određenih rezervata prirode, kojih za sada ima 250. Doc. dr. se. Davorin Kajba ISKRSLI PROBLEMI ISKORIŠTAVANJA ŠUMA I PROMJENA TEHNOLOGIJA NA KRAJU STOLJEĆA, Opatija, 27. 9. - 1. 10. 1999. Skupnost znanja i umjeća za uravnoteženo gospodarenje šumskim resursima u novome tisućljeću Šumski se rad danas odvija u uvjetima povećanih ograničenja glede okoliša i ekonomskoga pritiska na šumarska poduzeća. Povećanu pozornost javnosti privlače pitanja uporabe šumskih bogatstava, očuvanja prirode i održivi razvoj. U takvim zaoštrenim uvjetima IUFRO, kao najviši znanstveni forum šumarstva, nastoji na brojnim skupovima pomiriti različite sastavnice u istraživanju, planiranju i provođenju šumarskih djelatnosti s ekonomskim, okolišnim i socijalnim okvirima šumskoga rada. Jedan od takvih skupova, naglašenoga suočavanja s novonastalim problemima, održan je u Opatiji od 27. rujna do 1. listopada 1999. g. u organizaciji Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i triju IUFRO istraživačkih grupa (3.04.00 Proizvodno planiranje i nadzor; studij rada, 3.06.00 šumski postupci u planinskim uvjetim i 3.07.00 Ergonomija). Okupivši 25 inozemnih stručnjaka iz devet zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Finska, Japan, Novi Zeland, Njemačka, SAD, Slovačka, Slovenija i Turska) i preko pedeset domaćih šumarskih stručnjaka, opatijski se skup po raznovrsnosti tema i broju sudionika svrstao medu najznačajnije skupove istraživačkih grupa iz područja iskorištavanja šuma i srodnih inženjerskih disciplina u razdoblju između dvaju IUFRO kongresa. Svečano otvorenje konferecije Dvodnevni konferencijski dio opatijskoga skupa započet je svečanim otvorenjem tijekom kojeg su pozdrave sudionicima redoslijedom izrekli organizatori, pokrovitelji i sponzori skupa: doc. dr. se. Dubravko H orvat (glavni tajnik konferencije), prof. dr. sc. Stanislav Sever (predsjednik organizacijskog odbora), gosp. Heinrich Schmutzenhofer (glavni tajnik IUFRO-a), prof dr. sc. Nikola Lukić (prodekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), prof dr. sc. Branimir Prpić (glavni tajnik Akademije šumarskih znanosti), mr. se. Josip Dundo vi ć (pomoćnik direk tora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb), Marjan Lipoglavšek (profesor Biotehniške fakultete v Ljubljani), dr. se. Joso Gračan (ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko) te inž. Zvonimir Böhm (Unikomerc uvoz d.o.o. Zagreb). Dodjela IUFRO priznanja prof. dr. sc. Simeunu Tomaniću Drugi dio svečanoga otvorenja konferencije obilježila je dodjela IUFRO priznanja Distinguished Service Award prof, dr. sc. Simeunu Tomaniću. Poslije prof. Mirka Vidakovića, prof. Tomanić drugi je hrvatski šumarski stručnjak kojem je uručeno ovakvo priznanje. Priznanje u formi skulpture sastavljene od pet drvenih prizmi, od pet vrsta drveća s pet kontinenata, uručio je gosp. Heinrich Schmutzenhofer, glavni tajnik IUFRO-a. 1. Dodjela priznanja IUFRO-a prof. Simeunu Tomaniću Ovo prestižno priznanje prof. Tomaniću uručeno je za njegovo dugogodišnje istaknuto djelovanje u brojnim djelatnostima IUFRO-a. Kao hrvatski predstavnik |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 104 <-- 104 --> PDF |
u međunarodnom odboru IUFRO-a, koordinator i zamjenik koordinatora istraživačkih grupa, član organizacijskog odbora IUFRO kongresa u Ljubljani (1986) te kao istraživač i znanstvenik, prof. Tomanić bio je sudionikom pet IUFRO kongresa. U nastavku svečanosti i urednici časopisa "Mehanizacija šumarstva", uz prigodnu su čestitku, zahvalili prof. Tomaniću za njegovo djelovanje u Uredničkom odboru časopisa i višegodišnje autorske i recenzentske prinose časopisu. Radni dio konferencije Izlaganjem više od 40 refererata u dvodnevnom su konferencijskom radu dotaknuta najšira motrišta gospodarenja šumskim resursima. U ovome su izvješću, nevezano na redoslijed iznošenja u programu konferencije, izlaganja podijeljena u nekoliko skupina: 1. Značaj i dosezi šumarske znanosti u promjeni šumarskih tehnologija Ovaj su dio konferencije obilježila izlaganja tajnika IUFRO-a gosp. H. Schmutzenhofer te koordinatora i zamjenika koordinatora istraživačkih grupa: E. Mikkonena (3.04), S. Severa (3.06), F. Staudta i M. Lipoglavšeka (3.07). U istom su dijelu svoje viđenje uloge znanosti u razvoju šumarske prakse izložili S. Tomanić, J. Gračan i J. Dundović. Sadašnja postignuća i razvojne trendove u proizvodnji šumarske mehanizacije prikazali su predstavnici vodećih svjetskih proizvođača motornih pila STIHL i šumske mehanizacije "Timberjack". Popis referata ove skupine obuhvaća: Znanost o šumskome radu na kraju dvadesetoga stoljeća -stanje i putovi razvoja (S. Tomanić) Iskustvo i najnovija znanja na putu promjena tehnologija (S. Sever) Znanstveno-istraživački rad u hrvatskom šumarstvu na prijelazu u 21. stoljeće (J. Gračan) "Hrvatske šume", p.o. Zagreb danas (1991-1999) i sutra (u 21. stoljeću) (I. Tarnaj, J. Dundović) Stanje ergonomije u šumarstvu (M. Lipoglavšek, F. Staudt) Alat za modeliranje troškova i proizvodnje kao po drška iskorištavanju šuma (E. Mikkonen, Z. Lan) Trendovi u proizvodnji motornih pila (U. Diehl, M. Bortfeld) 2. Inozemni doprinosi poznavanju različitih aspekata iskorištavanja šuma Studij rada -zaboravljena znanstvena grana u šumarstvu? (B. Kosir, J. Krč) Metode sječe na malim privatnim šumskim posjedima u Sloveniji (J. Marenče) Jeftino iskorištavanje šuma na malim posjedima u Japanu (H. Sakai) Značajke iskorištavanja šuma na malim površinama pri sječi sastojina tvrdih listača u Appalachiji (A. F. Egan) Kašnjenje kod uvođenja visoke tehnologije pri dobivanju sortimenata u Sloveniji - Uzroci kašnjenja te izgledi njhovoga otklanjanja (E. Rebula) Uporaba kanabisa od strane šumarskih djelatnika (R. N. O´Reilly, M. D. Musson) Proizvodnost i radno opterećenje pri iskorištavanju prirodnih šuma u Turskoj (H. H. Acar, T. Yoshimura) Prenošenje poruka o sigurnosti rada drvosječama (R. O´Reilly, D. Middlemass) Neki ekološki i ergonomski pokazatelji za vrijeme privlačenja drva zglobnim traktorima Woody 110 I Belt 70 (R. Robek, M. Medved) Helipace, alat za procjenu proizvodnosti i troškova helikoptera u iskorištavanju šuma (A. Juras, S. Martin, D. K. Nearhood) Šumske ceste u šumarstvu Turske (H. H. Acar, S. Gümüc) Šumske žičare u šumarstvu Turske (H. H. Acar, O. Topalak, H. Eroglu) Procjena prirodnog okoliša i zaštite šuma pri izgradnji šumskih cesta i radovima iskorištavanja šuma (H. H. Acar) Metoda postavljanja okolišno pogodnih šumskih cesta uporabom genetskih algoritama (T. Yoshimura) Promet na šumskim cestama pri gospodarenju šuma (I. Potočnik) 3. Doprinosi JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb potrajnom gospodarenju šumskim resursima Za tehnološku tranziciju u razvoju šumarstva Hrvatske nužna je pretpostavka psiholoških i socioloških promjena kod šumarskih kadrova (T. Starčević) Šumsko rasadničarstvo Hrvatske (M. Zgela) Šumski požari u Republici Hrvatskoj i mjere za njihovo suzbijanje 1992 - 1998 (P. Jurjević) Minirano šumsko zemljište u Republici Hrvatskoj (J. Bilandžija, S. Puljak, S. Sever) Gospodarenje šumama hrvatskog podunavlja u uvjetima zagađenja minsko eksplozivnim sredstvima (P. Vratarić, D. Krušarovski) Izloženost sastojina i štete na šumskim drvnim proizvodima u zonama ratnih djelovanja (A.PB. Krpan, S. Petreš) Stručno krojenje drvnih sortimenata u funkciji bo |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Uz tehničku pomoć spoznora (Unikomerc - uvoz, Croatiapromet) voditelji i komentatori mjerenja bili su prof. dr. sc. V. G o g 1 i a, doc. dr. se. D. H o r v a t i doc. dr. sc. S. Ri sović. Slika 2. Prikaz utovara pri kamionskom prijevozu drva-Puhova jama 63b (Šumarija Crni lug) Na drugom stajalištu Golubinjak (šumarija Lokve) poslije pozdravnih riječi upravitelja Šumarije Lokve Milivoja D i k 1 i ć a dipl. inž., sudionicima skupa na terenskom ispitivalištu i mjerilištu prikazani su mjerni postupci i instrumentarij za: (1) mjerenje buke i Slika 3. Sudionici konferencije na terenskom ispitivalištu i mjerilištu - Golubinjak (Šumarija Lokve) vibracija motornih pila, (2) mjerenje mehaničkih veličina (sile, momenti), (3) mjerenje penetrometrijske karakteristike tla te (4) mjerenje hidrauličkih veličina. Slika 4. Mjerni instrumentarij pred početak mjerenja Kakav je doseg opatijskog skupa? Na samome kraju stoljeća šumarstvu je više nego ikad potrebna skupnost znanja i umjeća gospodarenja i očuvanja šuma i s njima povezanoga zemljišta za dostizanje ovodobnih potreba privrede, društva i okoliša. Opatijska konferencija opet je pokazala da se moderno šumarsko inženjerstvo koristi znanjem i iskustvom mnogih disciplina i profesija te ima značajnu ulogu u razvoju i primjeni tehnika za uravnoteženo gospodarenje šumskim resursima. Upravo u tom kontekstu treba prepoznavati i vrednovati svrhovitost ovakvih skupova jer su veliki prinos šumarskoj znanosti i praksi. Pisana potvrda svega izrečenoga s opatijske pozornice trebala bi se pronaći u Zborniku konferencije, čiju su objavu urednici najavili za prvo polugodište sljedeće 2000-te. Doc. dr. se. Ivan Martinić Fotografije: I. Martinić |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Ijega iskorištenja etata i povećanja prihoda od pro daje drvnih sortimenata (A. Štefančić) Istraživanje utjecaja vremena eksploatacije na neke ergonomske i tehničke značajke motornih pila lančanica (S. Puljak, V. Goglia) Istraživanje nekih ergonomskih karakteristika forvardera Valmet 860 (V. Goglia, Ž. Sučić) Privlačenje drva zglobnim traktorima LKT80 i 81 u brdsko planinskim uvjetima prebornih šuma poster (A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, A. Sabo) Istraživanje nekih morfoloških značajki prorjednih traktorskih skupova s poluprikolicom (D. Horvat, A. Kristić) Poznavanje utjecajnih faktora i njihove varijabilnosti temeljna su pretpostavka procjene učinkovitosti prijevoza drva kamionima (V. Vondra, D. Borko) Šumske prometnice (S. Šunjić) Oštećivanje stabala pri različitim metodama gradnje šumskih prometnica u Upravi šuma Delnice (U. Zdjelar) Informatičke Tehnologije -šumarske Tehnologije čovjek (B. Meštrić, R. Matošević) Izgradnja GIS baze podataka JP "Hrvatske šume" integracijom baze podataka HSfond-a i vektorskih podataka gospodarskih karata (M. Ananić, B. Pleše, I. Milković, K. Grgurić-Kontić) 4. Gospodarska uspješnost šumarskih tehnologija Gospodarenje i uređivanje prebornih šuma u gospodarskoj jedinici Belevine (J. Cavlović, M. Božić, N. Lukić) Proizvodnja šumskog sjemena u Hrvatskoj (Z. Orešković, V. Roth) Kakvoća jelovih drvnih sortimenata u šumi jele s rebračom (Blechno-Abietetum Ht.) (M. Šušnjar, T. Porsinsky, Ž. Zečić) Strategija pridobivanja šumske biomase u Republici Hrvatskoj do 2030. godine (J. Domac, S. Risović, S. Sever) Sociološko-ekonomski aspekti projekata uporabe biomase u Hrvatskoj (B. Jelavić, J. Domac) Jedan poticaj povećanju ekonomičnosti šumskoga rada u zaoštrenim gospodarskim uvjetima (I. Martinić) Ostvareni učinci u iskorišćivanju šuma u fazama sječe i izrade te izvlačenja nastali uvođenjem usluga privatnog poduzetništva (I. Knežević) Tehnologije privlačenja drva u brdsko-planinskim prebornim šumama Hrvatske - sadašnje stanje i mo gući budućnosni razvoj (T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, M. Šušnjar, Ž. Zečić) Studij vremena pri eksploataciji brdskih prorednih sastojina skupnim radom (Ž. Zečić, T. Porsinsky, M. Šušnjar) Istraživanje nekih tehničkih značajki adaptiranih poljoprivrednih traktora za privlačenje drva u prorjedama sastojina brdsko-planinskoga područja (D. Horvat) Primjena traktora Steyr 8090 i 9078 s vitlima Tajfun EGV i 2 x 50 kN u oplodnim sječama na nagibu (A. P. B. Krpan, Ž. Zečić, T. Porsinsky, M. Šušnjar) Rasprava o načinu nadjeljivanja dodatnoga vremena kod prijevoza drva kamionima (A. P. B. Krpan, Ž. Zečić, T. Porsinsky, M. Šušnjar) Primjena novih tehnologija pri otvaranju šuma (D. Pičman, T. Pentek) Metode stabilizacije šumskih cesta u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na suvremene tehnologije (S. Sever, D. Pičman, T. Pentek:) Ostali kongresni sadržaji Izložba fotografija A. P. B. Krpana Za trajanja konferencije u auli kongresne dvorane bila je, uz izloženih desetak tematskih postera, postavljena izložba fotografija prof. Ante P. B. Krpan a "Lungomare", naslovljena po znamenitoj opatijskoj šetnici uz more. Iz pisane crtice uz dvadesetak vrsno kadriranih i dotjerano opremljenih fotografija čitamo: ... Tu uz "Lungomare" otkrivao sam iz godine u godinu, uvijek iznova i uvijek snažno doživljen svijet žive i nežive prirode oblikovan u stoljetnom urbanom okruženju. Dominantna uloga u tom svijetu, izuzmemo li more, pripada živom drveću i kamenu. Otkrivanje njihovih odnosa, nezamjetljivih za mnoge prolaznike okrenute ljepoti krajolika i mora, kao šumara i prirodnjaka silno me je uzbuđivalo. Stoga sam oko kamere usmjerio prema nečujnim i nenametljivim krivcima sukoba, prodora, razaranja, prožimanja, obuhvaćanja, ljubavi i opojne ovisnosti. (A. P. B. Krpan). Stručna ekskurzija u Gorski kotar 30. rujna sudionici konferencije zatekli su se na stručnom izletu u Gorski kotar. Na prvome od dva stajališta na području uprave šuma Delnice, u šumskom predjelu Puhova Jama (Šumarija Crni lug) o načelima i nekim aspektima gospodarenja šumama ovog područja govorili su Herman Sušnik , dipl. ing. (upravitelj UŠ Delnice) i Zvonimir Pršle , dipl. inž. (upravitelj Šumarije Crni lug). Radne tehnike i radna sredstva na sječi, izradi i privlačenju drva te daljinskom prijevozu i izgradnji traktorskih vlaka predstavili su prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan imr. sc. Stjepan Pulj ak . |